{"id":626,"date":"2014-04-29T07:00:44","date_gmt":"2014-04-29T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=626"},"modified":"2021-02-25T11:06:54","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:54","slug":"clanstvo-u-nato-u-kao-poticaj-za-razvoj-i-druga-iznevjerena-ocekivanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=626","title":{"rendered":"\u010clanstvo u NATO-u kao \u201cpoticaj za razvoj\u201d i druga iznevjerena o\u010dekivanja"},"content":{"rendered":"

Neposredno uo\u010di ulaska Hrvatske u NATO, \u010dlanstvo u toj vojnoj asocijaciji predstavljalo se prije svega kao mudar poslovni potez koji \u0107e \u201cosna\u017eiti vanjskopoliti\u010dki polo\u017eaj\u201d i \u201cdati sigurnost investitorima\u201d. Pet godina kasnije, bilanca efekata \u010dlanstva \u010dini se manje pozitivnom. Istovremeno, ne osvr\u0107u\u0107i se na te rezultate, a u i\u0161\u010dekivanju skorog poziva u \u010dlanstvo, crnogorske politi\u010dke elite ponavljaju raniju argumentaciju svojih hrvatskih kolega.<\/strong><\/p>\n

U ono doba dok je Ivo Sanader (slobodan) hodao po zemlji, a opozicionar Zoran Milanovi\u0107 nije mogao zamisliti ulazak u NATO bez referenduma \u201ckad je prema svim istra\u017eivanjima ve\u0107ina gra\u0111ana protiv\u201d, Hrvatskoj se gotovo doslovno poru\u010divalo da isprazni korita rijeka od ribe, vode i mulja, jer \u0107e ulazak u Sjevernoatlantski savez dovesti do nekontroliranog slijevanja meda i mlijeka u iste.<\/p>\n

Jednostrana dr\u017eavna propaganda dobivala je na legitimnosti i serioznosti zahvaljuju\u0107i raznim stru\u010dnim zagovornicima pakta, koji su i nastavili tim tempom i u godinama nakon ulaska u NATO. Tako Petar Mi\u0161evi\u0107 iz Ureda Vije\u0107a za nacionalnu sigurnost, Ton\u0107i Lazibat s Ekonomskog fakulteta i Josip Jur\u010devi\u0107 iz Sigurnosno obavje\u0161tajne agencije (SOA) 2011. godine, bez mnogo utemeljenja u melankoli\u010dnoj hrvatskoj ekonomskoj stvarnosti, zdru\u017eeno pi\u0161u i sljede\u0107e:<\/p>\n

\u201cPristupanje u NATO je jamstvo prosperiteta i stabilnosti, a \u010dlanstvo u NATO-u je pozitivan signal investitorima te utje\u010de na kreditni rejting dr\u017eave. Pove\u0107ana sigurnost koju donosi \u010dlanstvo u NATO-u dobra je za razvoj trgovine, ali utje\u010de i na direktne strane investicije (FDI). FDI se smatraju klju\u010dnim \u010dimbenikom u analizi rasta i razvoja zemalja u tranziciji. One utje\u010du na razvoj dr\u017eave na mnogo na\u010dina, kao izvor nu\u017enih sredstava, determinanta su pove\u0107ane zaposlenosti i izvoza, pokri\u0107e deficita, nositelji novih tehnologija i znanja…\u201d, nabrajaju oni u svojoj analizi \u201cUtjecaj primjene NATO standarda na razvoj hrvatskog gospodarstva\u201d.<\/p>\n

Gra\u0111ane Crne Gore danas glave s televizora ubje\u0111uju u istu svijetlu budu\u0107nost, kao \u0161to su to \u010dinili na\u0161i odlika\u0161i 2007. ili 2008. godine. Pet godina nakon tog prvog aprila kada je Hrvatska postala NATO \u010dlanicom, krenuli smo tragom najavljenog meda i mlijeka.<\/p>\n

\u201cNisam nikad \u010duo argument da Hrvatska od NATO-a nema koristi, samo mi\u0161ljenja. A to su mi\u0161ljenja apsolutno neupu\u0107enih osoba. Niti jedan vojni analiti\u010dar ili diplomat to nikad nije izgovorio\u201d, ka\u017ee nam Denis Avdagi\u0107, direktor Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) i NATO.hr<\/a> portala. Me\u0111utim, osim \u0161to je rijetkima jasno na koji nas je na\u010din NATO gospodarski nagradio u zadnjih pet godina, sudjelovanju u tom zapadnom vojno-politi\u010dkom savezu stavlja se \u201cna teret\u201d da Hrvatskoj \u010dak ote\u017eava pristup ruskim investicijama, poput onima u rafinerije u Omi\u0161lju na Krku. Nadalje, pripisuju mu se i gubici koje je INA-i uzrokovalo povla\u010denje s naftnih polja u Siriji, vrijednih vi\u0161e od 110 milijardi kuna. Povla\u010denje se, podsjetimo, dogodilo nakon uvo\u0111enja embarga Siriji od strane Europske unije u o\u017eujku 2012., \u010dime je, primjerice, \u010dlan Nadzornog odbora INA-e Davor \u0160tern bio u\u017easnut, jer se radilo o \u201cnajvrednijoj imovini koju je INA ikad imala i koju \u0107e ikada imati u inozemstvu\u201d.<\/p>\n

Spomenute probleme Avdagi\u0107 pripisuje svemu samo ne NATO-u: za one s ruskim investitorima krivi lokalnu samoupravu koja izdaje gra\u0111evinske i druge dozvole i koja je po njemu jedina ko\u010dnica investicijama; embargo nametnut Siriji \u201cnema veze s NATO-om, nego s EU\u201d. No, barem jedan diplomat se ne sla\u017ee s tim. \u201cU realnosti je NATO mo\u0107 prije svega ameri\u010dka mo\u0107 i ona se kod malih i sre\u0107nih ‘\u010dlanova NATO obitelji’ ne propituje, ve\u0107 slu\u0161a\u201d, ka\u017ee nam Zlatko Dizdarevi\u0107, dodaju\u0107i \u2013 \u201cpa i unaprijed percipiraju\u0107i kako po\u0161tivati i usre\u0107iti tu mo\u0107\u201d.<\/p>\n

\u201cI vlast u Hrvatskoj je sre\u0107na zbog mo\u0107i velikog brata. I \u010desto razmi\u0161lja ‘unaprijed’, kao \u010dlan porodice sre\u0107nih. Tako je bilo i u slu\u010daju hitnog pristajanja na \u010dlanstvo u klubu takozvanih ‘Prijatelja Sirije’ (kojeg skoro vi\u0161e i nema) i u slu\u010daju odlaska INA-e iz Sirije, mada je taj posao bio ‘zlatna koka’ za cijelu zemlju sa jasnim izgledima da bude jo\u0161 beri\u0107etniji, i u slu\u010daju slanja ogromnih koli\u010dina oru\u017eja teroristima u Siriju. Tako \u0107e biti i sa budu\u0107im poslovima sa ruskim firmama, ako ti poslovi ba\u0161 ne budu odgovarali Zapadu, sve dok ‘misija’ Zapada bude ekonomsko uru\u0161avanje Rusije iz geostrate\u0161kih razloga\u201d, navodi Dizdarevi\u0107.<\/p>\n

Tu, naravno, nikakvi direktni, javni i formalni nalozi o ekonomskom i svakom drugom pona\u0161anju naj\u010de\u0161\u0107e nisu potrebni, nastavlja: \u201c\u010cak i kada ih navodno nema, oni se podrazumijevaju i jasno \u010ditaju. Onaj ko ih (ne)prepoznaje, logi\u010dno, radi uvjeren da je to najbolje za njegov narod, dr\u017eavu i prosperitet. I odgovoran za svoje postupke, valjda, prije svega pred onima koji su ih izabrali. Tvrdnje o druga\u010dijem su cini\u010dne, i u funkciji misije kako je ‘misionari’ vide\u201d, zaklju\u010duje.<\/p>\n

Avdagi\u0107 me\u0111utim tvrdi da Hrvatska nipo\u0161to nije slala oru\u017eje u Siriju, tvrde\u0107i da ukoliko ga prodaje tre\u0107im dr\u017eavama, apsolutno nema razloga da zna njihovu krajnju destinaciju. Pritom isti\u010de da su koristi Hrvatske goleme.<\/p>\n

\u201cNa\u0161e tvrtke imaju koristi od NATO-a. Samo (informati\u010dka tvrtka, op.a.) INSIG2 ima tri milijunska ugovora, \u010diji su to\u010dni iznosi slu\u017ebene tajne. Ta tvrtka povratila je ve\u0107inu onog \u0161to je Hrvatska uplatila u prora\u010dun NATO-a\u201d, ka\u017ee Avdagi\u0107, me\u0111utim, ne pru\u017ea nam konkretne podatke o tim iznosima, koje uz ostala izdvajanja za NATO te mirovne misije po svijetu tako\u0111er do kraja pisanja ovog teksta nismo dobili od ministarstava obrane i financija. Avdagi\u0107 kao benefite \u010dlanstva isti\u010de i donacije u vojnoj opremi i \u201cogroman broj vozila\u201d ameri\u010dke vojske, zapo\u0161ljavanje mladih znanstvenika na projektima NATO-a, povla\u010denje zasad neutvr\u0111ene koli\u010dine novca iz fondova NATO-a, koristi turizma zbog organiziranja raznih konferencija, ali i dobivanje na ugledu \u2013 kako u diplomaciji, tako i u gospodarskom smislu.<\/p>\n

\u201cDa Hrvatska nije NATO \u010dlanica za na\u0161e kacige nikad nitko ne bi \u010duo\u201d, garantira nam Avdagi\u0107 referiraju\u0107i se na tvrtku \u0160estan-Busch, a kao tvrtke koje su profitirale od NATO-a navodi i DOKING koji proizvodi vozila za razminiranje, tvornicu pi\u0161tolja i juri\u0161nih pu\u0161aka HS Produkt te proizvo\u0111a\u010da vojnih odora KROKO International.<\/p>\n

\u201c\u0160to meni osobno, gra\u0111aninu Hrvatske, zna\u010de privatne tvrtke HS Produkt, \u0160estan-Busch ili Kroko? Otvorili ljudi firme i zara\u0111uju novce, no \u0161to konkretno narod RH ima od tog?\u201d, pita Tino Jelavi\u0107, umirovljeni vojni pilot i mr.sc. aeronautike, koji je u godinama uo\u010di \u010dlanstva u NATO-u bio anga\u017eiran protiv ulaska u tu asocijaciju bez prethodnog raspisivanja referenduma sukladno \u010dl.2 Ustava RH. Nije impresioniran ovim uspjesima, a to argumentira na sljede\u0107i na\u010din: \u201cU Jugi smo proizvodili oru\u017eane sustave, a ve\u0107i dio vojne proizvodnje bio je u Hrvatskoj. SOKO Mostar proizvodio je \u0161kolsko-borbene avione! Proizvodili smo vojne brodove i podmornice, te takore\u0107i imali tehnologiju za proizvodnju nosa\u010da zrakoplova. Izra\u0111ivali smo raketne topovnja\u010de u \u0160ibeniku, sklapali glavni borbeni tenk u \u0110uri \u0110akovi\u0107u… a danas se di\u010dimo proizvodnjom pu\u0161ke, kacige i vojne \u010dizme.\u201d<\/p>\n

Po njegovom mi\u0161ljenju, NATO se vodi tipi\u010dnom imperijalisti\u010dkom i kapitalisti\u010dkom logikom mas-potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva: pogoduje najve\u0107im proizvo\u0111a\u010dima s naglaskom na SAD, a perifernim zemljama prepu\u0161ta uske proizvodne ni\u0161e (\u201ckacige, odore, pu\u0161kice i pi\u0161tolj\u010di\u0107e\u201d) i pritom ne vodi ra\u010duna o kvaliteti tih proizvoda.<\/p>\n

\u201cNova hrvatska prikrivna vojna odora u digitalnom uzorku za godinu dana na suncu izblijedi iz zelene u nekakvu nijansu sive da je to stra\u0161no. Katastrofa. No ako odete na Hreli\u0107 mo\u017eete kupiti JNA stra\u017earski \u0161injel star 30 godina koji je no\u0161en i rauban, ali vidi\u0161 da \u0107e trajati jo\u0161 20 godina. U tome je glavna razlika izme\u0111u Zapadnih i Isto\u010dnih proizvoda. Kala\u0161njikov, tenk T-72\/M-84, helikopter Mi-8 ili MiG su napravljeni tako da rade i u najekstremnijim uvjetima\u201d, ka\u017ee on. Skepti\u010dan je i po pitanju iznosa povu\u010denih iz fondova, jer su kudikamo kompliciraniji od europskih, a Hrvatska se tu nije naro\u010dito proslavila. \u0160to se ti\u010de darivanja MRAP-ova koje spominje Avdagi\u0107 (Mine Resistant Ambush Protected Vehicle<\/em>), Jelavi\u0107 navodi da smo dobili vozila koja su potrebna ne pri obrani ve\u0107 okupaciji \u2013 maksimalno za\u0161ti\u0107eno od eksploziva i gerilskih naprava.<\/p>\n

\u201cZa \u0161to nas pripremaju? Za obranu svoga ili okupaciju tu\u0111ega?\u201d, pita on. Tako\u0111er, po njemu nema sumnje da NATO itekako ima utjecaj na vanjsku i ekonomsku politiku, kako smo ve\u0107 naveli, u slu\u010dajevima Sirije te Rusije.<\/p>\n

Zagovornici NATO-a navode da Hrvatska izvla\u010di vi\u0161e od onoga \u0161to je ulo\u017eila. Direktni tro\u0161kovi \u010dlanstva, koji su, kako nam ka\u017eu u Ministarstvu obrane, lani iznosili oko 37 milijuna kuna godi\u0161nje: sastoje se od hrvatskog udjela u NATO vojnom prora\u010dunu, udjelu u NSIP programu, programu izgradnje novog sto\u017eera, kao i \u010dlanstva u NATO agencijama. U neposredne tro\u0161kove spadaju i tro\u0161kovi hrvatske delegacije u NATO sto\u017eeru u Bruxellesu i pri strate\u0161kim zapovjedni\u0161tvima (ACO i ACT) i tro\u0161kovi sudjelovanja u integriranoj vojnoj strukturi. Za sudjelovanje Hrvatske u civilnom prora\u010dunu morali smo se obratiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koje navodi da je lani na to ime pla\u0107eno vi\u0161e od 4,7 milijuna kuna.<\/p>\n

No, koliki su sveukupni tro\u0161kovi \u010dlanstva u NATO-u? Nerado ih procjenjuje i Igor Tabak iz udruge OBRIS (Obrana i sigurnost).<\/p>\n

\u201cJasno je da NATO nije organizacija kojoj je pojedina dr\u017eava simboli\u010dki \u010dlan \u2013 tako da je sigurno da sama \u010dlanarina nije i sve \u0161to, u \u0161irem smislu, RH odvaja da bi ispunila svoje zada\u0107e, planove i obveze koje proizlaze iz obveza preuzetih u NATO kontekstu. Kako se u NATO nije u\u010dlanio samo sektor obrane, tako je i sigurno da su ti tro\u0161kovi razasuti po prora\u010dunu \u010ditavog niza dr\u017eavnih tijela RH, gdje se odnose na konkretne obveze, sposobnosti, opremu i organizacijske strukture koje ustrojavamo i odr\u017eavamo radi ispunjenja nacionalnih obveza preuzetih prema NATO savezu\u201d, navodi Tabak. Mediji su vi\u0161e puta pisali o tro\u0161kovima misija NATO-a \u2013 KFOR-a na Kosovu, te ISAF u Afganistanu. KFOR je 2013. godine ko\u0161tao oko 24 milijuna kuna<\/a>. Daleko skuplja (i uzaludnija?) misija, ona u Afganistanu, ko\u0161ta do 240 milijuna kuna godi\u0161nje<\/a>. Sude\u0107i prema broju poslanih vojnika za koje tro\u0161kovi godi\u0161nje dose\u017eu 450 tisu\u0107a kuna po glavi, u vi\u0161e od deset godina sudjelovanja u ovoj vojnoj avanturi potro\u0161ili smo blizu 700 milijuna kuna<\/a>.<\/p>\n

Treba napomenuti i da NATO preporu\u010duje da izdvajanja za obranu dr\u017eava \u010dlanica budu bar na razini 2 posto BDP-a, no, Hrvatska ve\u0107 godinama re\u017ee prora\u010dun MORH-a. Ti rezovi, po Tabakovom mi\u0161ljenju, izvo\u0111eni su bez analize u\u010dinaka, bez prilagodbe planskih dokumenata i bez do\u017eivljaja sposobnosti koje RH od svog sustava obrane o\u010dekuje u praksi.<\/p>\n

\u201cSmanjenje MORH-ova prora\u010duna ima veze i sa \u010dinjenicom da su djelatni vojnici jedini dio dr\u017eavnoga sustava \u010dija radna prava nisu za\u0161ti\u0107ena na jasan na\u010din (koji imaju i zakonsku zabranu sindikalnoga organiziranja), dok im je istodobno o svim temama zabranjeno istupanje u javnosti bez odobrenja. Time je obrana posebno pogodna za u\u0161tede ‘bez granica’\u201d, tvrdi Tabak, a isto potvr\u0111uje i Jelavi\u0107. Obja\u0161njava da je vojnika manje nego \u0161to se vodi pod brojem zaposlenih u vojsci, koji se kre\u0107e oko 16.000 ljudi.<\/p>\n

\u201cMi pla\u0107amo za NATO vi\u0161e nego \u0161to smo pla\u0107ali na\u0161u vojsku, jer zapravo imamo samo dvije pje\u0161a\u010dke brigade \u2013 koje broje mo\u017eda 7.000 ljudi\u201d, obja\u0161njava, nagla\u0161avaju\u0107i da je Hrvatska s takvim konceptom obrane u potpunosti nespremna da se sama obrani. Filipa Kova\u010devi\u0107a, osniva\u010da Pokreta za (vojnu) neutralnost Crne Gore upitali smo koja se obe\u0107anja ovih dana mogu \u010duti od vlasti u Podgorici. On nam odmah ka\u017ee da te\u0161ko da bilo koje od njih ima utemeljenje.<\/p>\n

\u201cDuga\u010dka je lista obmana koje idu uz pri\u010du o benefitima \u010dlanstva. Jedna se na primjer ti\u010de neophodnosti ulaska u NATO da bi se potom u\u0161lo u Evropsku uniju. Druga pominje porast direktnih stranih investicija iz NATO zemalja. Tre\u0107a se ti\u010de op\u0161te bezbjednosti i sigurnosti gra\u0111ana. Ja \u010desto napominjem da ulaskom u NATO dobijamo i neprijatelje koje do sada nismo imali. NATO aktivnosti mogu da isprovociraju teroristi\u010dke napade, a Crna Gora kao jedna od najslabijih NATO karika bi lako mogla da postane meta\u201d, navodi Kova\u010devi\u0107. Po njemu je jedini ispravan smjer za Crnu Goru partnerstvo s Istokom i Zapadom, jer \u201cprihvatanje NATO zao\u0161travanja prema Rusiji mo\u017ee biti pogubnije za ekonomiju Crne Gore nego svi benefiti koje ova militaristi\u010dka pri\u010da mo\u017ee da donese\u201d.<\/p>\n

\u010citav niz du\u017enosnika je prije nekoliko godina nekriti\u010dki dizao optimizam po pitanju NATO \u010dlanstva, isti\u010de Tabak. \u201cPri tome se baratalo nekakvim dojmovima, stereotipima i obe\u0107anjima \u2013 od kojih na kraju dobar dio nije ostvaren. No, istini za volju, treba napomenuti da je od po\u010detka dobar dio tih obe\u0107anja zapravo dolazio s \u010ditavim nizom ograda, koje se voljelo previdjeti u pojednostavljenom komuniciranju s glavninom hrvatske javnosti\u201d, navodi on.<\/p>\n

Vodimo li se stavkama koje je spomenuti trio s po\u010detka teksta nabrojao, pet godina nakon ulaska u NATO mo\u017eemo, na\u017ealost, do\u0107i tek do dijametralno suprotnog zaklju\u010dka od njihovog da \u010dlanstvo u NATO-u \u201cunato\u010d tro\u0161kovima koje sa sobom donosi, poticajno za razvoj hrvatskog gospodarstva\u201d. Kad govorimo o investicijama, Hrvatska narodna banka navodi da su lani pale za 60 posto u odnosu na godinu prije \u2013 iznosile su oko 437 milijuna eura i to je najni\u017ea razina od 2010. godine. Kreditni rejting nam je sme\u0107e; zaglibili smo u \u0161pekulativnom razredu pa nam ni kamate na kredite ne padaju kao \u0161to su predvidjeli Mi\u0161evi\u0107, Lazibat i Jur\u010devi\u0107. Pokrivenost uvoza izvozom u 2013. smanjena je na 56,9 posto \u2013 godinu ranije bila je na 59,4 posto. Nezaposlenost je najvi\u0161a u zadnjih 12 godina \u2013 prema\u0161ila je 385 tisu\u0107a ljudi, odnosno 22 posto. Deficit? I on je rekordan: u 2014. godinu smo u\u0161li s 17 milijardi kuna manjka u prora\u010dunu, \u0161to je pak neprihvatljivo drugoj asocijaciji kojoj smo u me\u0111uvremenu pristupili, Europskoj uniji. Ona je poput NATO-a bila ni manje ni vi\u0161e determinanta tog strelovitog rasta kojemu ne bismo trebali nazirati kraj. Me\u0111utim, zasad mu ne naziremo po\u010detak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ono doba dok je Ivo Sanader (slobodan) hodao po zemlji, a opozicionar Zoran Milanovi\u0107 nije mogao zamisliti…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":628,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[78],"theme":[456],"country":[77,38],"articleformat":[450],"coauthors":[76],"class_list":["post-626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nato","theme-politika","country-crna-gora","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=626"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36902,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/626\/revisions\/36902"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=626"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=626"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=626"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=626"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}