{"id":6151,"date":"2015-04-14T13:10:05","date_gmt":"2015-04-14T12:10:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6151"},"modified":"2015-04-14T13:19:41","modified_gmt":"2015-04-14T12:19:41","slug":"naftna-istrazivanja-u-bosni-i-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6151","title":{"rendered":"Naftna istra\u017eivanja u Bosni i Hercegovini"},"content":{"rendered":"

U Bosni i Hercegovini ponovno se pri\u010da o istra\u017eivanjima nafte. Radi se o novoj fazi ideje istra\u017eivanja u podru\u010dju Dinarida, pri\u010de koja je zapo\u010dela jo\u0161 prije nekoliko godina. Me\u0111unarodna kompanija Shell navodno<\/a> \u0107e uskoro u\u0107i u pregovore o koncesiji s vlastima Federacije.<\/p>\n

Agencija Anadolija 2014. godine je provela istra\u017eivanje na temu naftnih bu\u0161otina u BiH te do\u0161la do informacija da je prije rata ve\u0107 bilo iskopano 15 istra\u017enih bu\u0161otina koje su pokazale da na prostoru sjeveroisto\u010dne BiH, na dubini od tri do pet hiljada metara, postoji 50 milijuna tona naftnih rezervi. To podru\u010dje prostire se od Bosanskog Broda, preko Br\u010dkog, Bijeljine i Zvornika do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara, pisalo<\/a> se 2014. godine.<\/p>\n

Shellovi geolozi ve\u0107 su u suradnji sa predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju izlazili su na teren i u Hercegovini, u Dre\u017enici, odakle su iz kanjona lokalne rijeke uzeli geolo\u0161ke profile za laboratorijska ispitivanja<\/a>. Na temelju tih istra\u017eivanja donosi se odluka o daljnjim iskapanjima. Istra\u017eivanja o nalazi\u0161tima nafte trebala bi se provoditi na podru\u010dju Dinarida u Federaciji BiH, po\u010dev od Biha\u0107a, preko Glamo\u010da, Livna, Mostara, do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru izme\u0111u granica sa Republikom Hrvatskom. Procjenjuje se da na prostoru Dinarida gdje bi se trebala vr\u0161iti istra\u017eivanja postoje nalazi\u0161ta ve\u0107a od milijardu barela nafte.<\/p>\n

Problem je me\u0111utim \u0161to se bu\u0161otine moraju vr\u0161iti na dubini od osam kilometara dubine, a jedna takva ko\u0161ta 75 milijuna dolara. Da bi se do\u0161lo do zaklju\u010daka o zna\u010dajnijim nalazi\u0161tima nafte potrebno je najmanje 5 takvih bu\u0161otina \u0161to podrazumijeva ukupno ulaganje od 300 do 400 milijuna dolara, koje Federacija BiH nema.<\/p>\n

Kako je istra\u017eila Anadolija, a prenosi Ambra\u0161media<\/a>, prve potrage za naftom na podru\u010dju BiH zapo\u010dela su jo\u0161 1889. godine kada su austrijski geolozi istra\u017eivali podru\u010dje Majevice. Austrijski geolozi su izbu\u0161ili nekoliko bunara dubine do 50 metara, gdje su prona\u0161li neznatne koli\u010dine nafte. Potom su izme\u0111u dva svjetska rata vr\u0161ena istra\u017eivanja na podru\u010dju sjeveroisto\u010dne Bosne. Nafta je na\u0111ena na nekoliko bu\u0161otina u Po\u017earnici i Siminom Hanu kod Tuzle. Godine 1939. izva\u0111eno je oko 300 tona nafte, koja je transportirana u Rafineriju Bosanski Brod, ali zbog male proizvodnje, skupog transporta, nedostatka opreme i kadrova proizvodnja je prestala 1943. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, osnovano je poduze\u0107e za eksploataciju nafte i plina u Po\u017earnici kod Tuzle, ali je 1962. prestalo s radom. Od 1963. do 1973. godine pravo na istra\u017eivanje nafte na podru\u010dju Bosne i Hercegovine imalo je poduze\u0107e INA\u2013Naftaplin iz Zagreba koje je podru\u010dje istra\u017eivanja pro\u0161irilo sa sjevero-istoka Bosne na sredi\u0161nje i vanjske Dinaride. Tada je realizirano i nekoliko dubljih bu\u0161otina na lokacijama Tuzla-1 (3.539 metara), Vare\u0161-1 (1.202 metara) i Glamo\u010d-1 (4. 212 m). 1973. desetogodi\u0161nje pravo istra\u017eivanja nafte i plina na podru\u010dju BiH dobiva Energoinvest Sarajevo. U periodu prije agresije na BiH, za naftom su tragali istra\u017eiva\u010di u okviru projekata Sjeverna Bosna i Dinaridi. Projekt Sjeverna Bosna financiran je uglavnom iz kredita Svjetske banke u iznosu od 2.5 milijuna dolara, a projekt Dinaridi u potpunosti je financirala ameri\u010dka kompanija AMOCO, koja je u tu svrhu formirala AMOCO\u2013Yugoslavia Petroleum Company sa sjedi\u0161tem u Zagrebu.<\/p>\n

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako \u0107e se radovi na istra\u017eivanju nalazi\u0161ta nafte u Federaciji BiH, osim Dre\u017enice, vr\u0161iti i na drugim prostorima: na ukupnoj povr\u0161ini od 11.000 kilometara kvadratnih, prenosi Aljazeera. Lokalni stanovnici pozitivno su reagirali na ideju pronalaska nafte. Smatraju to na\u010dinom o\u017eivljavanja ekonomije i stvaranja prijeko potrebnih novih radnih mjesta. Stanovnici tog podru\u010dja tako\u0111er smatraju koristiti i pravo odlu\u010divanja o bu\u0161otinama treba biti u njihovim rukama, usprkos koncesiji koja bi bila dana stranim investitorima. Tek poneki glasovi upozoravaju da se istra\u017eivanje planira provesti na ekolo\u0161ki izrazito bogatom podru\u010dju u kojem se nalaze \u010detiri rijeke i plodna zemlja na kojoj se ljudi bave poljoprivredom. U podru\u010dju Glamo\u010da, stanovni\u0161tvo tako\u0111er upozorava na 55.000 hektara \u0161ume koju obavezno treba za\u0161tititi i ne uni\u0161titi naftnim iskapanjima<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Bosni i Hercegovini ponovno se pri\u010da o istra\u017eivanjima nafte. Radi se o novoj fazi ideje istra\u017eivanja u podru\u010dju Dinarida, pri\u010de koja je zapo\u010dela jo\u0161 prije nekoliko godina. Me\u0111unarodna kompanija Shell navodno \u0107e uskoro u\u0107i u pregovore o koncesiji s vlastima Federacije. Agencija Anadolija 2014. godine je provela istra\u017eivanje na temu naftnih bu\u0161otina u BiH […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6157,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6151","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6151"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6161,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6151\/revisions\/6161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6151"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6151"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6151"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6151"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}