{"id":6111,"date":"2015-04-15T07:00:41","date_gmt":"2015-04-15T06:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6111"},"modified":"2015-04-20T15:38:39","modified_gmt":"2015-04-20T14:38:39","slug":"lustracija-jede-svoju-djecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6111","title":{"rendered":"Lustracija jede svoju djecu"},"content":{"rendered":"

Nakon pada biv\u0161ih socijalisti\u010dkih re\u017eima mnoge su isto\u010dnoeuropske zemlje pristupile procesu lustracije, kojim su se pozicije mo\u0107i “\u010distile” od du\u017enosnika biv\u0161eg re\u017eima, osobito onih povezanih s represivnim aparatom. Ipak, ovaj politi\u010dki proces nigdje nije proveden dosljedno, prije svega uslijed konvertitstva mnogih biv\u0161ih “komunista” u redove nove politi\u010dke elite, a makedonski primjer pokazuje kako se iza antikomunisti\u010dke retorike cijelog fenomena mogu kriti i konkretniji dnevnopoliti\u010dki motivi.<\/strong><\/p>\n

U makedonskim novinama osvanula je vest o jo\u0161 jednoj \u017ertvi procesa lustracije saradnika tajne policije i bezbednosnih slu\u017ebi u periodu od 1944. do 2006. godine. Radi se o novinarki Jadranki Kostovoj, glavnoj i odgovornoj urednici opozicijskog nedeljnika Fokus, koja je 2006. godine (da ironija bude ve\u0107a) podr\u017eavala proces lustracije saradnika tajne policije i bezbednosnih slu\u017ebi tokom perioda vladavine komunisti\u010dke partije.<\/p>\n

Dokument na osnovu kojeg ju je lustrirala Komisija za verifikaciju fakta (kako glasi slu\u017ebeno ime lustracijske komisije) je jedan zapisnik razgovora izme\u0111u nje i direktora Uprave za bezbednost i kontraobave\u0161tavanje vo\u0111en 1993. godine kada je bila voditelj uticajne politi\u010dke emisije “Bez naslova ali sa povodom” emitovane na prvom kanalu Makedonske televizije. Zapisnik je napravljen od strane direktora, bez njenog znanja, na tom zapisniku ne postoji njen potpis, ali stoji njeno ime zbog \u010dega je obele\u017eena kao izvor informacija. Ona je od direktora tra\u017eila da iz njene redakcije povuku odre\u0111enu osobu za koju je smatrala da je policijski provokator, a koja je provocirala na nacionalnoj osnovi, vre\u0111aju\u0107i sve prisutne da su Bugari i postavljala neprijatna i \u0161ovinisti\u010dka pitanja.<\/p>\n

Sam proces lustracije formalno bi trebao da bude ras\u010di\u0161\u0107avanje sa mra\u010dnim periodima iz pro\u0161losti i spre\u010davanje nekada\u0161njih saradnika tajnih slu\u017ebi da se kandiduju za javnu funkciju ili, jednostavnije re\u010deno, spre\u010davanje nekada\u0161njih<\/em> \u0161pijuna da vr\u0161e javnu funkciju. Proces je osmi\u0161ljen po uzoru na “denacifikaciju” \u010dime su se u Centralnoj i Isto\u010dnoj Evropi fa\u0161isti\u010dki i nacisti\u010dki re\u017eimi poku\u0161ali izjedna\u010diti sa socijalizmom. Definicija saradnika je da su to ljudi koji su svesno i tajno sara\u0111ivali sa tajnim slu\u017ebama i organima dr\u017eavne bezbednosti radi li\u010dnog materijalnog ili dru\u0161tvenog napretka i interesa te da su svojim delovanjem negativno uticali i ugrozili \u017eivote ljudi koji su bili predmet obrade dr\u017eavnih organa.<\/p>\n

Svemo\u0107na Komisija
\n<\/strong><\/p>\n

Prvi zakon koji obuhvata ovaj proces u Makedoniji donesen je 2008. godine (uz dopune i promene 2009. i 2011. godine) da bi kasnije u 2012. godini bio donesen potpuno novi zakon. Prve verzije zakona vremenski okvir lustracije sme\u0161tali su od 1944. godine kada je osnovano Antifa\u0161isti\u010dko sobranje narodnog oslobo\u0111enja Makedonije (ASNOM) do stupanja na snagu zakona o lustraciji, ta\u010dnije 2008. godine, a kasnije do trajanja sile zakona, dakle do 2019. godine. Poslednje zakonsko re\u0161enje iz 2012. godine obuhvata period od 1944. godine do stupanja na silu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog karaktera iz 2006. godine. Sve su verzije zakona \u0161to se ti\u010de vremenskog okvira lustracije dobile negativnu ocenu Ustavnog suda koji je ustvrdio da “lustriranje” za period posle 1991. izravno kr\u0161i Ustav nezavisne Makedonije.<\/p>\n

Ove ocene i komentari Ustavnog suda nisu uzeti u obzir od strane predlaga\u010da zakona tj. vladaju\u0107e stranke VMRO-DPMNE i nisu ugra\u0111eni u poslednju verziju zakona. Zakon iz 2012. godine subjekte koji podle\u017eu lustraciji definira u tri grupe: kandidati za nosioce javnih funkcija, aktuelni nosioci javnih funkcija i lica koji su bili nosioci javnih funkcija. Kada bi se ove kategorije podelile prema javnim funkcijama u dr\u017eavnom sistemu, lista bi bila duga\u010dka, od predsednika dr\u017eave pa sve do profesora visoko\u0161kolskih ustanova i biznismena. Predlaga\u010di tako\u0111e nisu uzeli u obzir mi\u0161ljenje Ustavnog suda da lustraciji ne treba da podle\u017eu novinari, partijski funkcioneri, \u010dlanovi verskih zajednica, gra\u0111anskih organizacija i fondacija, a na osnovu ovog zakona lustrirana je i prva novinarka, spomenuta Jadranka Kostova.<\/p>\n

Obrazlo\u017eenje predlaga\u010da zakona za odbacivanje mi\u0161ljenja Ustavnog suda bilo je da ove grupe ljudi podle\u017eu “fakultativnoj lustraciji” ili lustraciji po izboru. U prethodnim verzijama zakona lice koje je bilo u procesu lustriranja imalo je pravo da se suprostavi komisiji, tra\u017ei pristup dokumentima na osnovu kojih je lustrirano i podnese svoje dokaze i dokumente. U novom zakonu iz 2012. godine ovo pravo je ukinuto i lustrirane osobe imaju pravo da se na odluku Komisije \u017eale Upravnom sudu. Objavljivanje imena lustriranih osoba na sajtu Komisije je bilo zabranjeno odlukom Ustavnog suda, ali to nije ispo\u0161tovano \u010dime se vr\u0161i protuustavna povreda privatnosti lustriranih osoba.<\/p>\n

Diskvalifikacija konkurenata<\/strong><\/p>\n

Tako\u0111e predlaga\u010di zakona nisu po\u0161tovali napomenu Ustavnog suda da ne smeju da se lustriraju ve\u0107 preminule osobe i da period va\u017eenja odluke za zabranu vr\u0161enja javnih funkcija lustrirane osobe stavlja u neravnopravni polo\u017eaj jer \u010dlan 42 iz ovog zakona navodi da \u0107e se zakon primenjivati deset godina, a odluke stupaju na snagu dana kada su donete. Period va\u017eenja odluka za zabranu vr\u0161enja funkcija za neke osobe bi\u0107e 3 godine, a za neke 7 godina.<\/p>\n

Prva \u017ertva lustracije je 2011. godine bio Trendafil Ivanovski, prvi predsednik Ustavnog suda. Slede\u0107e lustrirane osobe izme\u0111u ostalih bili su direktor Fondacije Otvoreno Dru\u0161tvo Makedonije Vladimir Mil\u010din, biv\u0161i ministar kulture \u0110uner Ismail, profesor na Pravnom fakultetu u Skoplju i biv\u0161i ministar spoljnih i unustra\u0161njih poslova Ljubomir Fr\u010dkovski, biv\u0161i ministar unutra\u0161njih poslova Tomislav \u010cokrevski, biv\u0161i ministar pravde i ambasador \u0110or\u0111i Spasov, pisac, scenarista i slikar Slavko Janevski koji je preminuo 2000. godine i jo\u0161 tri \u010dlana Makedonske akademije nauke i umetnosti.<\/p>\n

Naravno, svi pomenuti biv\u0161i ministri su bili \u010dlanovi vlade danas opozicijskog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) u periodu 1994.-1998. godine, dok nijedan biv\u0161i ili sada\u0161nji funkcioner iz vladaju\u0107e stranke VMRO-DPMNE nije lustriran. Jo\u0161 jedan dokaz za politi\u010dki motivisanu lustraciju je fakt da lustracija koja je izvr\u0161ena nad biv\u0161im funkcionerima iz Ministarstva unutra\u0161njih poslova iz peroda 1978.-1998. godine preska\u010de preminulog ministra Jordana Mijalkova 1991.-1992. godine koji je otac sada\u0161njeg direktora Uprave za bezbednost i kontraobave\u0161tavanje Sa\u0161e Mijalkova.<\/p>\n

Cela procedura lustracije i biranje dosjea za lustraciju bez ikakvog uspostavljenog reda jasno pokazuju da je sam proces vladaju\u0107a stranka koristila prije svega kao alat za politi\u010dki obra\u010dun sa opozicijom i ostalim neistomi\u0161ljenicima. Iako prema zakonu lustrirane osobe imaju pravo da se \u017eale Upravnom i Vi\u0161em Upravnom sudu na odluke Komisije, mnogi od njih su najavili da \u0107e, posle zavr\u0161avanja \u017ealbenih procesa, tu\u017eiti i dr\u017eavu sudu za ljudska prava u Strazburu, a neki su to ve\u0107 i u\u010dinili. Ostaje nam jo\u0161 da vidimo koji \u0107e biti rezultati tih procesa koji bi trebali pokazati razinu manipulacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U makedonskim novinama osvanula je vest o jo\u0161 jednoj \u017ertvi procesa lustracije saradnika tajne policije i bezbednosnih slu\u017ebi u periodu od 1944. do 2006. godine. Radi se o novinarki Jadranki Kostovoj, glavnoj i odgovornoj urednici opozicijskog nedeljnika Fokus…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":6155,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,103],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[204],"class_list":["post-6111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-ideologija","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6111"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6111\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6298,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6111\/revisions\/6298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6111"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6111"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6111"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6111"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}