{"id":6099,"date":"2015-04-16T07:00:30","date_gmt":"2015-04-16T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6099"},"modified":"2015-04-20T15:37:25","modified_gmt":"2015-04-20T14:37:25","slug":"6099","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6099","title":{"rendered":"Poduzetni\u010dki grad i neformalni oblici vladanja"},"content":{"rendered":"

Sapunica povezana s uhi\u0107enjem, pu\u0161tanjem, pa ponovnim uhi\u0107enjem i ponovnim pu\u0161tanjem iz pritvora po svemu sude\u0107i nije dugogodi\u0161njem zagreba\u010dkom gradona\u010delniku Milanu Bandi\u0107u smanjila popularnost. Dapa\u010de, pove\u0107ana medijska pa\u017enja olak\u0161ala mu je lansiranje nove stranke koja se oslanja na prepoznatljive crte njegove samoprezentacije \u2013 radi\u0161nost i suosje\u0107ajnost sa siroma\u0161nima.<\/strong><\/p>\n

Krajem tjedna, to\u010dnije 17. travnja, istje\u010de krajnji rok za prijavu doma\u0107ih kandidata<\/a> za europsku prijestolnicu kulture. Za godinu 2020., a prema odluci Europske unije, doma\u0107instva za prijestolnice kulture dijelit \u0107e dva grada, jedan iz Irske i drugi iz Hrvatske. U nas je devet gradova u konkurenciji, a me\u0111u njima i Zagreb.<\/p>\n

Vjerojatno nema plasti\u010dnijeg primjera da se pojasni \u0161to se misli pod pojmom “poduzetni\u010dki grad” ili “privatizirani grad” od natjecanja za evropski grad kulture, koji se od 1985. do danas odr\u017eava svake godine. Iz uvida u neke od ponu\u0111enih kulturnih programa, vidljivo je da prakti\u010dki svaki grad-kandidat svoje predlo\u017eene kulturne sadr\u017eaje temelji na, manje-vi\u0161e, tri aksioma: privredna konkurentnost grada, unapre\u0111ivanje administrativnih funkcija grada i razvoj ljudskih potencijala. Tu se, dakle obe\u0107ava nova javna uprava koja \u0107e, prema zahtjevu dana\u0161njice, a onda naru\u010ditelja konkursa, dakle Evropske unije, voditi prvenstveno rije\u010di o financijskoj konsolidaciji grada, o mogu\u0107nostima zarade, te o reformatiranju grada iz mjesta \u017eivljenja u jednu veliku poslovnu zonu. Da bi se sve to postiglo dvije se klime moraju prirediti \u2013 kulturna i investicijska.<\/p>\n

Utrka za dobijanje statusa grada evropske prijestolnice kulture na mnogo na\u010dina osvjetljava trend u kulturnoj politici jednog grada, trend prema kojem se dana\u0161nje metropole vrlo \u010desto pretvaraju u svojevrsne licitatore vlastitih identiteta s, jasno, velikim lukrativnim o\u010dekivanjima da bi se na taj na\u010din s bri\u017eno pripremljenom kulturnom i inom ponudom privukli vanjski kupci, prije svih, turisti i investitori. Dominacija profitne nad upravlja\u010dkom motivacijom u aktivnostima i vo\u0111enju jednog grada na djelu je ve\u0107 nekoliko zadnjih desetlje\u0107a.<\/p>\n

Brendiranje grada<\/strong><\/p>\n

Model biznis-grada u kojem se \u017eivi i radi po motu da se treba znatno manje tro\u0161iti, a znatno vi\u0161e zara\u0111ivati, poznat je jo\u0161 od sredine sedamdesetih godina kad gradovi na Zapadu polako ali sigurno prestaju biti gradovi kojima se upravlja ili koje gradske strukture vode u ime svih stanovnika i postaju gradovi koji se odlu\u010duju na podatnost interesima kapitala, gradovi koji se marketin\u0161ki brendiraju, poliraju i purificiraju i koji se kao takvi pripremaju na prodaju vanjskom, izvangradskom svijetu, odnosno jednom rije\u010dju, koji se objektiviziraju i komercijaliziraju vlastite resurse.<\/p>\n

S druge strane, spomenuli smo da tako izmodelirani i ispromovirani gradovi \u010desto imaju visok investicijski potencijal i vrlo je \u010desto cjelokupna gradska administracija reorganizirana na na\u010din da stalno bude na usluzi doma\u0107em, a jo\u0161 bolje (ako mo\u017ee) stranom investicionom kapitalu, ba\u0161 kao \u0161to su i ljudski resursi kondicionirani na na\u010din da spremno i na svaki na\u010din eskortiraju potencijalne ulaga\u010de.<\/p>\n

Nije da je junak na\u0161e pri\u010de poznavao neke od ovih trendova kad je do\u0161ao na \u010delo glavnog grada 2000. godine, dakle, nakon dekade hadezeovskih gradona\u010delnika, no ipak je nizom okolnosti uletio u gore opisani trend. \u0160to se ti\u010de investicione klime, za nju se pobrinuo on sam, skupa sa svojim suradnicima. Rije\u010d je o Milanu Bandi\u0107u, kojemu upravo te\u010de peti mandat na \u010delu Zagreba, i koji se, prema posljednjim informacijama, nakon ponovnog izlaska iz istra\u017enog zatvora, namjerava vratiti na staro radno mjesto.<\/p>\n

Gradona\u010delnik pod sumnjom<\/strong><\/p>\n

Podsjetimo, u desetom mjesecu pro\u0161le godine Bandi\u0107<\/a> je prvi puta priveden na temelju istrage\u00a0Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok) o zloupotrebi polo\u017eaja i ovlasti, utaji poreza ili carine, trgovanja utjecajem, poticanja na zloupotrebu polo\u017eaja i ovlasti te poticanja na trgovanje utjecajem. Ukupnu \u0161tetu tu\u017eiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna. Bandi\u0107a se tereti za nezakonitosti u poslovanju s tvrtkom CIOS osumnji\u010denog Petra Pripuza i tvrtkom Bramgrad te da je zbog Uskoku spornog financiranja predsjedni\u010dke kampanje 2009. o\u0161tetio gradski i dr\u017eavni prora\u010dun. Tako\u0111er, terete ga i da je u pet navrata trgovao utjecajem pri nezakonitom zapo\u0161ljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagreba\u010dkom Holdingu. Osumnji\u010den je i da je u sedam navrata koristio svoj slu\u017ebeni i dru\u0161tveni polo\u017eaj a vezano za kori\u0161tenje slu\u017ebenih automobila Grada Zagreba u privatne svrhe.<\/p>\n

Nakon \u0161to mu je odvjetnik i vlasnik medijske ku\u0107e Europapress Holding Marjan Ha\u017eenkovi\u0107 uplatio vi\u0161emilijunsku jam\u010devinu, Bandi\u0107 je pu\u0161ten, ali je zbog utjecaja na svjedoke opet zatvoren, da bi nakon svih peripetija, u samom finalu,\u00a0pro\u0161li tjedan opet bio pu\u0161ten na slobodu. Za cijelo to vrijeme tu\u017eila\u0161tvo nije odustajalo od svojih sumnji.<\/p>\n

Na\u010din na koji je Bandi\u0107 shvatio prije opisani remodelirani i dizajnirani investicioni grad nije ne\u0161to neuobi\u010dajeno niti specifi\u010dno za njega. U sli\u010dnim se problemima nalaze i \u010delni\u0161tva ostalih gradova ovdje i vani. S druge strane, cijela njegova karijera na mjestu gradona\u010delnika i dok je bio \u010dlan Socijaldemokratske partije (SDP) i sad kad je osnovao vlastitu stranku, kretala se prema naprijed obilno se potpoma\u017eu\u0107i djelovanjem u onoj sivoj, maglovitoj zoni unutar koje se neformalne i nekonvencionalne politi\u010dke i ekonomske aktivnosti shva\u0107aju manje-vi\u0161e normalnima i mije\u0161aju se s legitimnima.<\/p>\n

Neformalni oblici vladanja<\/strong><\/p>\n

Kad pogledamo koje su sve afere ostale iza aktualnog gradona\u010delnika, vidjet \u0107emo da se prakti\u010dki cijelo ovo vrijeme kretao rubom dozvoljenoga. Podsjetimo, prve se sumnje pojavljuju ve\u0107 na po\u010detku mandata, dakle 2001. godine i ve\u017eu se uz kupoprodaju zemlji\u0161ta Zagrep\u010danke u Heinzelovoj ulici. Nejasni su i odnosi aktualnog rukovodioca GNK Dinama i gradona\u010delnika, a vezano uz neboder u Vukovarskoj ulici. Tako\u0111er, vi\u0161e je nego blizak s privatnim gra\u0111evinskim biroom IGH (vodili su posao gradnje Domovinskog mosta), zatim odvjetni\u010dkom kancelarijom Han\u017eekovi\u0107 kojoj je Bandi\u0107 omogu\u0107io ekskluzivni posao prisilne naplate ra\u010duna Holdinga, zatim ostaju nejasne i veze s gra\u0111evinskim poduzetnicima na Lani\u0161tu, itd.<\/p>\n

Treba re\u0107i da su Grad Zagreb i aktualno rukovodstvo svih ovih godina, ba\u0161 kao i ostali gradovi, na udaru krize koja jako ote\u017eava dru\u0161tvenu i ekonomsku reprodukciju jedne gradske zajednice. Jer dok se dr\u017eava prema gradu odnosi kao centralna blagajna u koju se skuplja ve\u0107ina prikupljenih sredstava od naplate na lokalnom nivou, postaje jasnije za\u0161to se u svom pre\u017eivljavanju aktualne gradske vlasti potpoma\u017eu neformalnim oblicima vladanja.<\/p>\n

Nije da je posve za usporedbu, ali zbog pojma kojim bismo htjeli baratati, spomenimo Siciliju u 19. stolje\u0107u, gdje je bila poznata takva “vladavina odozdo”, odnosno gdje je lokalna mafija korupcijom neutralizirala i pasivizirala dr\u017eavu, a sve zbog njezine neodgovornosti na podru\u010dju koje je sama mafija dr\u017eala pod kontrolom.<\/p>\n

Bandi\u0107u se prigovara, i to s pravom, da je primjer gotovo pa ideal-tipskog populisti\u010dkog politi\u010dara. Ako se slo\u017eimo da je populizam \u010desto nadideolo\u0161ki orijentiran, pa \u010dak i nadstrana\u010dki i da se najradije obra\u0107a tzv. malom \u010dovjeku za \u010dije probleme pokazuje deklarativno razumijevanje, a iza \u010dega po\u010desto stoji samo gola akumulacija mo\u0107i, lako nam je prepoznati gradona\u010delnika i njegov na\u010din vo\u0111enja politike. Uz to, Bandi\u0107ev stil sadr\u017ei obi\u010dno retori\u010dku \u0161turost i neodre\u0111enost, s dominacijom samoreklamerstva u stilu “ja za grad radim 24 sata dnevno” ili mobilizacijskih pokli\u010da tipa “idemo delat” i sl.<\/p>\n

Jalova opozicija<\/strong><\/p>\n

Populizam pretpostavlja i personalizam, a kad je Bandi\u0107 objedinio sve gradske usluge u jedinstveni Holding, te sve odluke donosio sam kao jedini \u010dlan holdingove skup\u0161tine, jasna je bila koncentracija mo\u0107i objedinjena od tada pa do danas u rukama samo jednog \u010dovjeka. O klijentelisti\u010dkoj mre\u017ei koja je sustavno gra\u0111ena u proteklih 15 godina ve\u0107 smo ne\u0161to rekli, a koliko je ona jaka govori i podatak da Bandi\u0107 ostaje nepobije\u0111en u svim gradskim izborima unazad desetlje\u0107e i pol.<\/p>\n

Neke ja\u010de opozicije u gradskoj skup\u0161tini gradona\u010delnik nema i ne vidi se ni kad bi se tako ne\u0161to moglo pojaviti. Jedinu opoziciju, glasnu i javnu, dosad su \u010dinile nevladine udruge okupljene oko protivljenja gentrifikaciji Cvjetnog trga u centru Zagreba prije nekoliko godina. Ta, nazovimo je, vanparlamentarna opozicija uspjela je, zapravo, jedina mobilizirati gra\u0111anstvo da se poku\u0161a suprotstaviti izgradnji \u0161oping centra u staroj jezgri grada te iako nije dosegla kona\u010dni cilj, dakle nije onemogu\u0107ila realizaciju izgradnje \u0161oping-mola, barem je trajno ostavila pozitivne posljedice po podizanje svijesti stanovnika metropole, da se nekontroliranoj mo\u0107i ipak mo\u017ee suprotstaviti.<\/p>\n

S druge strane, puno redovitiji oblik prigovaranja Bandi\u0107evoj politici u Zagrebu jest ruganje gradona\u010delniku i njegovom zavi\u010dajnom, hercegova\u010dkom podrijetlu. Purgerima ostaje da se \u0161ovinisti\u010dki ismijavaju s Bandi\u0107evim pogre\u0161nim izgovorom i njegovim komi\u010dnim “kajkanjem”, ostaje im da se snebivaju s njegovom provincijalno\u0161\u0107u i sirovo\u0161\u0107u, ali im isto tako ostaje i nemo\u0107 da artikuliraju iole suvislu opoziciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjerojatno nema plasti\u010dnijeg primjera da se pojasni \u0161to se misli pod pojmom “poduzetni\u010dki grad” ili “privatizirani grad” od natjecanja za evropski grad kulture, koji se od 1985. do danas odr\u017eava svake godine…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":6184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[125,74],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-6099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-investicije","tag-kultura","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6099"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6099\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6297,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6099\/revisions\/6297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6099"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6099"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6099"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6099"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}