{"id":6079,"date":"2015-04-13T07:00:08","date_gmt":"2015-04-13T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6079"},"modified":"2015-04-13T09:07:55","modified_gmt":"2015-04-13T08:07:55","slug":"6079","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=6079","title":{"rendered":"Rumunjski odljev mozgova"},"content":{"rendered":"

Posljednji postsocijalisti\u010dki val migracije rumunjskih radnika u zapadnu Europu obilje\u017eava visoka zastupljenost stru\u010dnih kadrova, prije svega lije\u010dnika. Iako su osnovni razlog migracija bili rezovi u zdravstvenom sektoru, od smanjenja pla\u0107a do ni\u017eih ulaganja u infrastrukturu, vlada nastavlja provoditi istu politiku s nagla\u0161enom privatizacijskom agendom.<\/strong><\/p>\n

Prema zavodu za statistiku, na stotinu Rumunja koji napu\u0161taju zemlju u potrazi za poslom u zapadnoj Europi samo njih \u0161est ima sveu\u010dili\u0161nu diplomu, dok ih je trideset zavr\u0161ilo srednju \u0161kolu. Brojka nije zastra\u0161uju\u0107a \u2013 naposljetku, 6% ne bi zna\u010dilo mnogo, kada ukupan postotak osoba sa sveu\u010dili\u0161nom diplomom u Rumunjskoj ne bi iznosio 14,4% (prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva iz 2013. godine) i kada prosje\u010dna dob osoba koje napu\u0161taju zemlju ne bi bila izme\u0111u 30 i 40 godina, \u0161to zna\u010di da su, op\u0107enito uzev\u0161i, studirale izme\u0111u 1998. i 2008. godine, kada je postotak visokoobrazovane populacije bio mnogo manji (7,1% 2002. godine). \u010cak i prema trenutnom postotku visokoobrazovanog stanovni\u0161tva u ukupnoj populaciji Rumunjske, doima se da gotovo jedna od dvije osobe sa sveu\u010dili\u0161nom diplomom napu\u0161ta zemlju.<\/p>\n

Nejasno je uklju\u010duju li ove brojke studente koji odlaze u inozemstvo kako bi nastavili obrazovanje, budu\u0107i da se oni ne smatraju emigrantima. Ali prilikom tretmana teme u javnom diskursu, \u010dak i ako se radi o vi\u0161e od 40% visokoobrazovanih, njihov je broj gotovo bezna\u010dajan u ukupnoj masi rumunjskih migranata (3 milijuna na populaciju od 19 milijuna). Izjave stranih du\u017enosnika o rumunjskim i bugarskim “lovcima na socijalne povlastice”, medijski napisi o “invaziji isto\u010dne sirotinje” ili “kriminalnosti” rumunjskih Roma i televizijski dokumentarci usmjereni na najobespravljenije rumunjske migrante u posljednje su tri godine me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom oblikovale vrlo specifi\u010dan narativ o tome tko su migranti.<\/p>\n

Nedugo nakon prikazivanja prve epizode trodijelnog dokumentarnog filma o rumunjskoj migraciji u Velikoj Britaniji pod nazivom “Rumunji dolaze” (Romanians Are Coming<\/em>) u velja\u010di 2015. godine, nekoliko udru\u017eenja Rumunja koji \u017eive u Velikoj Britaniji pozvalo je svoje \u010dlanove na prosvjede pred sjedi\u0161te postaje Channel 4 u Londonu uz naputak da do\u0111u u odijelima, bez obzira na to kojim se poslom zapravo bavili. Reakcija rumunjskih medija bila je sli\u010dna \u2013 “na\u0161i” migranti nisu sirotinja i ne odlaze zato \u0161to se zemlja ne mo\u017ee brinuti za svoje gra\u0111ane, oni su studenti, informati\u010dki stru\u010dnjaci, bankari, stru\u010dnjaci za odnose s javno\u0161\u0107u, in\u017eenjeri… Radi se o shva\u0107anju emigracije ne kao dramati\u010dne (i traumati\u010dne) \u017eivotne promjene ve\u0107 kao ispunjenja\u00a0\u017eivotnog potencijala za one najbolje me\u0111u nama. To obja\u0161njava i za\u0161to se odljev mozgova u Rumunjskoj op\u0107enito smatra neizbje\u017enim.<\/p>\n

\u010cetvrti val emigracije
\n<\/strong><\/p>\n

Najvidljiviji slu\u010daj masovne emigracije stru\u010dnjaka, i slu\u010daj koji definitivno oblikuje shva\u0107anja ostalih Rumunja u vezi migracije, trenutna je emigracija lije\u010dnika koja se smatra “\u010detvrtim valom” rumunjske migracije koja je zapo\u010dela 2007. godine, kada je Rumunjska postala punopravnom \u010dlanicom Europske unije. Prema studiji koju je objavila Europska federacija sindikata javnih slu\u017ebi (European Federation of Public Service Unions<\/em>), do 2013. svake je godine emigriralo \u010dak 3% rumunjskih lije\u010dnika te 5 do 10% medicinskih sestara pri \u010demu je vrhunac dosegnut 2011. godine, kada je 16.500 lije\u010dnika potpisalo ugovore o radu u inozemstvu, \u0161to je bilo dvostruko vi\u0161e nego 2010. godine (tada je Rumunjsku napustilo njih 8.100).<\/p>\n

Takav nagli porast omogu\u0107ila je odluka koju je 2010. godine donijela tada\u0161nja desna vlada, a kojom su sve pla\u0107e u javnom sektoru (uklju\u010duju\u0107i i one u zdravstvenom sustavu) smanjene za 25%, \u0161to je pak predstavljalo velik i neo\u010dekivan \u0161ok za ionako ve\u0107 potpla\u0107ene lije\u010dnike, medicinske sestre, u\u010ditelje i profesore, socijalne radnike itd… Pri tom je rezanje pla\u0107a bilo popra\u0107eno “reformom” bolni\u010dkog sustava koja je rezultirala zatvaranjem mnogih manjih medicinskih ustanova. Pad u statistikama iseljavanja stru\u010dnjaka zabilje\u017een je 2013. godine, kada je emigriralo 3.000 lije\u010dnika, no stav o alarmantnosti ovih podataka stvar je pristupa.<\/p>\n

U Rumunjskoj je naime, registrirano oko 54.000 lije\u010dnika, a svake godine specijalisti\u010dki ispit polo\u017ei jo\u0161 3.000 (studij medicine u Rumunjskoj je u posljednje vrijeme jako popularan), \u0161to zna\u010di da je broj lije\u010dnika relativno konstantan. Problem nije u broju ve\u0107 u stru\u010dnosti: oni koji ostaju u zemlji nalaze se na po\u010detku specijalizacija koje su u potpunosti javno financirane, dok su lije\u010dnici koji odlaze visokokvalificirani stru\u010dnjaci. Zbog ove je situacije javni zdravstveni sustav pod sna\u017enim pritiskom: zamjetan je porast slu\u010dajeva nesavjesnog lije\u010denja (iako ve\u0107ina njih ne zavr\u0161ava na sudovima, medijski su sna\u017eno popra\u0107eni), manjak lije\u010dnika osje\u0107a se u bolnicama koje nisu ovla\u0161tene primati specijalizante kao i u ruralnim podru\u010djima gdje mnogi lije\u010dnici op\u0107e medicine zatvaraju svoje ordinacije.<\/p>\n

Manjkovi u zdravstvenom sustavu<\/strong><\/p>\n

Zamjetno je opadanje kvalitete zdravstvene skrbi, a prema studijama koje se bave ovom temom, razlozi zbog kojih lije\u010dnici odlu\u010duju emigrirati nisu povezani samo s njihovim pla\u0107ama (koje su, u svakom slu\u010daju, najmanje u Europskoj uniji, pri \u010demu specijalizanti ne primaju vi\u0161e od 250-300 eura mjese\u010dno), nego i sa stalnim rezovima u financiranju istra\u017eivanja, pomanjkanjem medicinskih resursa, nedostatnim pristupom najnovijim medicinskim otkri\u0107ima i lo\u0161im radnim uvjetima u rumunjskim javnim bolnicama.<\/p>\n

Iako je razlog pogor\u0161anja uvjeta u rumunjskom javnom zdravstvenom sustavu nedostatno financiranje, vlada je nedavno pristala smanjiti socijalna i zdravstvena davanja za poslodavce (\u0161to je dio nacionalne strategije za privla\u010denje investitora), \u010dime se vr\u0161i jo\u0161 ve\u0107i pritisak na ionako uzdrmani bud\u017eet javnog zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n

Dok pomanjkanje medicinskog pribora i lije\u010dni\u010dko nezadovoljstvo pla\u0107ama neformalno kompenziraju pacijenti (nedavno provedeno istra\u017eivanje pokazalo je da 62% populacije pristupa nedokumentiranom potpla\u0107ivanju lije\u010dnika i medicinskih sestara. U Bukure\u0161tu primjerice, gdje su prosje\u010dna neto primanja vi\u0161a, te iznose 500 eura mjese\u010dno, taj mito u prosjeku iznosi oko 200 eura po slu\u010daju) i dok je osnovna medicinska skrb nedostupna u siroma\u0161nijim regijama, Ministarstvo zdravstva razmi\u0161lja o ideji nametanja nov\u010danih kazni gra\u0111anima koji najmanje jednom u tri godine ne obave puni sistematski pregled.<\/p>\n

Javna infrastruktura za privatnu praksu<\/strong><\/p>\n

Ova se logika \u0161iri, pa se sli\u010dne ideje pojavljuju i po pitanju cijepljenja djece te se govori o financijskoj penalizaciji roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu. Iako je cijepljenje u teoriji javno financirano i slu\u017ebeno obavezno, cjepiva MMR (protiv ospica, parotitisa (zau\u0161njaka) i rubeole) i DTaP (protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavca) sve rje\u0111e su dostupna besplatno, pogotovo nakon \u0161to je rumunjski imunolo\u0161ki zavod gotovo u potpunosti uni\u0161ten. Uz slabljenje povjerenja stanovni\u0161tva u dr\u017eavnu zdravstvenu regulativu (\u0161to je doprinijelo \u0161irenju neke vrste pokreta protiv cijepljenja), i uz dostupnost samo skupih cjepiva iz uvoza, stopa cijepljenja u Rumunjskoj u posljednjim je godinama u opadanju i nalazi se daleko ispod minimuma koji zahtijeva Svjetska zdravstvena organizacija.<\/p>\n

Zapravo, krizu javnog zdravstvenog sustava \u2013 pri \u010demu je migracija lije\u010dnika samo jedan njezin aspekt \u2013 kontinuirano instrumentaliziraju politi\u010dari neprestanim poku\u0161ajima privatizacija. Prvi strukturni poku\u0161aji masovne privatizacije zdravstvene za\u0161tite u Rumunjskoj zavr\u0161ili su 2012. godine impresivnom javnom pobunom. Usprkos tome, istom se logikom nastavilo 2014. i 2015. godine, pri \u010demu ideja nije pobolj\u0161anje javne zdravstvene usluge ve\u0107 kori\u0161tenje postoje\u0107e javne infrastrukture za pru\u017eanje privatne medicinske skrbi. Neslu\u017ebeno, proces je ve\u0107 zapo\u010deo: u mnogim velikim bolnicama dio dijagnosti\u010dke opreme je privatiziran, a mnoge medicinske pretrage, koje su slu\u017ebeno besplatne, dostupne su samo uz pla\u0107anje.<\/p>\n

(Ne)socijalne politike<\/strong><\/p>\n

Tijekom gotovo dva desetlje\u0107a, kroz tri prija\u0161nja migracijska vala (s iznimkom onog od 1990. do 1995. godine koji je obuhva\u0107ao 3% populacije, uklju\u010divali su uglavnom niskokvalificirane radnike), fenomen migracije smatrao se pozitivnim za rumunjsku ekonomiju: zemlja je “izvozila” potencijalno nezaposlive radnike i “uvozila” 6 do 9 milijardi eura godi\u0161nje u nov\u010danim doznakama. Te\u0161ko je, me\u0111utim, tvrditi da trenutna migracija lije\u010dnika doprinosi javnoj dobrobiti u Rumunjskoj, no unato\u010d tome \u010dini se da je jedini odgovor javne politike pritisak s ciljem privatizacije zdravstvenog sustava. <\/span><\/p>\n

Kao \u0161to je otkrila studija<\/a> koju je 2011. provela Zaklada Soros, Rumunjska zapravo nema strategiju koja se bavi migracijom (uklju\u010duju\u0107i povratnu migraciju) i njenim posljedicama. Ne provodi mjere za privla\u010denje visokokvalificiranih diplomanata koji su pri kraju studija u inozemstvu, nema nov\u010danih poticaje za migrante povratnike (kakvi postoje za strane investitore), nedostaju i programi za potporu imigracije studenata medicine i lije\u010dnika (ili pak visokokvalificiranih radnika op\u0107enito) iz neeuropskih zemalja, a nema ni implementacije socijalne politike za djecu \u010diji roditelji rade u inozemstvu itd.<\/span><\/p>\n

Op\u0107i uvjeti koji su proizveli ovaj va\u017ean migracijski val me\u0111u medicinskim osobljem utje\u010du i na \u0161iri spektar stru\u010dnjaka \u2013 o \u010demu pak ne postoje provedena istra\u017eivanja. Nedavna reorganizacija tijela za regulaciju i financiranje sveu\u010dili\u0161nih istra\u017eivanja predstavlja samo posljednji \u010davao u lijes, budu\u0107i da se Rumunjska ve\u0107 nalazi na dnu svih europskih istra\u017eiva\u010dkih rangiranja (u ovo se podru\u010dje ula\u017ee 0,25% BDP-a). O tome govori i podatak da je na istra\u017eiva\u010dkim poslovima 1993. godine bilo zaposleno 118.000 osoba, dok ih je 2012. bilo samo 42.000. Sli\u010dna je situacija i u podru\u010dju in\u017eenjerstva \u2013 pri \u010demu se Rumunjska nalazi na rubu in\u017eenjerske krize (za pojedine struke), premda \u010dak 17% studenata koji diplomiraju dolaze iz ovih smjerova (dok ih je u Europskoj uniji oko 12%). Ni za jedno od podru\u010dja pogo\u0111enih migracijskim valom ne postoje javne politike koje bi olak\u0161ale krizu. U posljednje vrijeme najproduktivnije polje istra\u017eivanja u Rumunjskoj su istra\u017eivanja o migraciji lije\u010dnika, in\u017eenjera i… istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema Dr\u017eavnom zavodu za statistiku, na stotinu Rumunja koji napu\u0161taju zemlju u potrazi za poslom u Zapadnoj Europi samo njih \u0161est ima sveu\u010dili\u0161nu diplomu, dok ih je trideset zavr\u0161ilo srednju \u0161kolu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":6090,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[46],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[104],"class_list":["post-6079","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-migracije","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6079"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6098,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6079\/revisions\/6098"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6090"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6079"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6079"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6079"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6079"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}