Zastupnici Skup\u0161tine Srbije sino\u0107 su dvadesetak minuta prije pono\u0107i, nakon rasprave duge 13 sati usvojili lex specialis za projekt “Beograd na vodi”. Za ovaj projekt glasalo je 176 zastupnika, protiv je bilo 9, a suzdr\u017eanih nije bilo. “Beograd na vodi” progla\u0161en je projektom od posebnog zna\u010daja za Republiku Srbiju. Donesenim zakonom regulira se postupak eksproprijacije i izdavanja potrebnih gra\u0111evinskih dozvola koje su preduslov za po\u010detak izgradnje.<\/p>\n
No, ba\u0161 kao i u primjeru eksproprijacije u Crnoj Gori<\/a> i u slu\u010daju “Beograda na vodi” jedan od nekoliko temeljnih problema (uz gentrifikaciju te raseljavanje 200 obitelji) je da se zna\u010denje “javnog interesa” \u0161iri na privatne interese stranih investitora. Pobornici projekta dali su izraditi analizu kojom je utvr\u0111eno da bi ure\u0111enjem te atraktivne lokacije u sredi\u0161tu grada Beograd i Srbija “zna\u010dajno podigli turisti\u010dke potencijale, a taj deo grada bi bio komunalno i saobra\u0107ajno ure\u0111en”. To su argumenti na temelju kojih je srpska vlada projekt proglasila od posebnog zna\u010daja za Republiku Srbiju i grad Beograd. Pravni temelji za dono\u0161enje ovog lex specialisa postoje \u2013 ustavom je naime, odre\u0111eno da je eksproprijaciju mogu\u0107e provesti samo u slu\u010daju kada se radi o javnom interesu utvr\u0111enom na temelju zakona i uz naknadu koja ne smije biti ni\u017ea od tr\u017ei\u0161ne, kao i uz uvjet da Republika Srbija uredi i osigura vlasni\u010dke i obvezne<\/a> odnose te da za\u0161titi sve oblike privatnog vlasni\u0161tva.<\/p>\n Kako je za Bilten pisao Marko Mileti\u0107<\/a>, “iskustvo poslednjih desetak godina nam pokazuje da niti jedan od takvih projekata nije dovr\u0161en iako je dr\u017eava za njih uzimala pozama\u0161ne strane kredite koje moramo otpla\u0107ivati. I pre nego \u0161to se uzmu krediti za ovaj novi projekat, prvi danak bi moglo da da oko “200 porodica koje \u017eive u delu Savamale sa koga se upravo uklanjaju koloseci”. Radi se uglavnom o porodicama sada\u0161njih i biv\u0161ih radnika \u017deleznica koji su od svoje firme dobili dozvole da se usele u napu\u0161tene skladi\u0161tne i kancelarijske prostore i stare vagone koji su tu na\u0161li svoje poslednje parkirali\u0161te”. Iako ti ljudi tu \u017eive i po \u010detrdeset godina, iako su sami investirali u infrastrukturu sada bi mogli da izgube sve po\u0161to stoje na putu projektu od “nacionalnog zna\u010daja”.<\/p>\n Niska financijska i visoka socijalna cijena<\/strong><\/p>\n Me\u0111utim kako \u0107e zavr\u0161iti stanovnici koji su u posjedu (ali ne i u vlasni\u0161tvu) nekretnina u kojima \u017eive, na podru\u010dju kojeg projekt obuhva\u0107a, nije jasno. Zakon bi trebao rije\u0161iti i pitanje raseljavanja stanovnika koji decenijama stanuju na lokacijama obuhva\u0107enima projektom. Analizom vlasni\u010dkih odnosa na gra\u0111evinskom zemlji\u0161tu, utvr\u0111eno je da je Republika Srbija upisana kao vlasnik na najve\u0107em broju katastarskih parcela, na manjem broju upisan je grad Beograd, a najmanji broj na privatna lica.<\/p>\n Ministar financija Du\u0161an Vujovi\u0107, koji je branio zakon pred poslanicima Skup\u0161tine, rekao je da \u0107e eksproprijacija zemlji\u0161ta “Beograda na vodi” ko\u0161tati u prosjeku 19,24 eura po kvadratnom metru, \u0161to je, kako je naglasio, “vrlo niska cena”, pi\u0161e RTS<\/a>. Prema njegovim rije\u010dima, “tro\u0161kovi ekspropijacije \u0107e, biti oko 850 miliona (dinara), \u0161to je predvi\u0111eno bud\u017eetom ove godine i oko 40 miliona evra u narednih pet godina. Kad se podeli 170 hektara sa tom svotom dobija se iznos od 19,24 evra po kvadratnom metru, \u0161to je vrlo niska cena. To je, tako\u0111e, jako nisko u odnosu na prose\u010dnu cenu kvadratnog metra u Beogradu”. Nije me\u0111utim jasno, ako prema zakonu cijena eksproprijacije mora biti tr\u017ei\u0161na, kako je mogu\u0107e atraktivnu lokaciju u centru Beograda eksproprirati po cijenama koje su ni\u017ee od uobi\u010dajenih za taj dio grada. Stoga je za pretpostaviti da \u0107e cijena eksproprijacije biti vi\u0161a od iznosa o kojima se sino\u0107 do dugo u no\u0107 raspravljalo u Skup\u0161tini. No, i dalje je \u010dinjenica da \u0107e ukupna cijena eksproprijacije vlasnika biti niska zbog niskog postotka privatnog vlasni\u0161tva nad tim parcelama, me\u0111utim nije jasno da li je u tu cijenu ura\u010dunato i osiguravanje novih nekretnina za obitelji koje su u posjedu ali ne i u vlasni\u0161tvu svojih domova.<\/p>\n Podsjetimo, prema projektu, na povr\u0161ini od otprilike 177 hektara predvi\u0111ena je izgradnja “vi\u0161e od milion kvadratnih metara stambenog prostora, oko 750.000 kvadratnih metara poslovnog i komercijalnog prostora, vi\u0161e od 62.000 kvadrata javnih sadr\u017eaja kao \u0161to su vrti\u0107i, \u0161kole, ustanove kulture, socijalne i zdravstvene za\u0161tite i oko 242.000 kvadrata novih zelenih povr\u0161ina. To \u0107e, tako\u0111e, stvoriti uslove za zapo\u0161ljavanje vi\u0161e od 13.000 radnika”, pi\u0161e B92<\/a> .<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zastupnici Skup\u0161tine Srbije sino\u0107 su dvadesetak minuta prije pono\u0107i, nakon rasprave duge 13 sati usvojili lex specialis za projekt “Beograd na vodi”. Za ovaj projekt glasalo je 176 zastupnika, protiv je bilo 9, a suzdr\u017eanih nije bilo. “Beograd na vodi” progla\u0161en je projektom od posebnog zna\u010daja za Republiku Srbiju. Donesenim zakonom regulira se postupak eksproprijacije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5309,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-6075","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6075"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6075\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6077,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6075\/revisions\/6077"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6075"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=6075"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=6075"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=6075"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=6075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}