{"id":601,"date":"2014-04-28T07:00:46","date_gmt":"2014-04-28T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=601"},"modified":"2021-02-25T11:06:54","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:54","slug":"misterij-istarske-posebnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=601","title":{"rendered":"Ideolo\u0161ka funkcija istarske posebnosti"},"content":{"rendered":"

Status Istre kao politi\u010dki najprogresivnije regije u Hrvatskoj ve\u0107 je odavno jedna od nezaobilaznih to\u010daka doma\u0107eg dru\u0161tvenog imaginarija. Kontinuitet vladavine IDS-a \u010desto pridonosi pripisivanju zasluga za taj status prvenstveno samoj stranci. No, tek neznatno kopanje ispod povr\u0161ine ne samo da demistificira politi\u010dku poziciju IDS-a ve\u0107 i nedvojbeno ukazuje na to da se vrlo sli\u010dni ekonomski i politi\u010dki procesi odvijaju s obje strane U\u010dke.<\/strong><\/p>\n

\u010cini se kako niti jedno spominjanje Istre u hrvatskom javnom prostoru danas vi\u0161e ne mo\u017ee pro\u0107i bez isticanja posebnosti te regije, posebnosti koja se o\u010dituje u vrijednostima\u00a0multietni\u010dnosti i multikulturalnosti,\u00a0tolerancije i su\u017eivota. Diskurs istarske posebnosti, kojeg je IDS na doma\u0107em terenu strpljivo gradio svih dvadesetak godina svog postojanja i obna\u0161anja vlasti, polako, ali sigurno prelazi U\u010dku jo\u0161 od osamostaljenja Hrvatske, a da bi op\u0107im mjestom definitivno postao nakon \u0161to su se stanovnici Istarske i Primorsko-goranske \u017eupanije na nedavnom referendumu jedini izjasnili protiv uno\u0161enja reakcionarne definicije braka u hrvatski Ustav. Niska razina nezaposlenosti u usporedbi s ostatkom Hrvatske dala je dodatni zamah predod\u017ebi o Istri kao liberalnom raju. Medijski upe\u010datljive figure sofisticiranih vinara, maslinara i tartufara sazdale su od Istre sitnobur\u017eoasku fantaziju. Ni filmski festivali nisu bili naodmet. No prisutna ekonomska logika ispod dominantnih predod\u017ebi i demokratski deficiti vrlo brzo tu posebnost poka\u017eu u pone\u0161to druk\u010dijem svjetlu.<\/p>\n

Nakon punih dvadeset godina kontinuiteta potpune dominacije jedne politi\u010dke stranke nad svim aspektima politi\u010dkog, kulturnog i uop\u0107e dru\u0161tvenog \u017eivota Istre, ne mora nas nu\u017eno pretjerano za\u010duditi da se komentatorima poput Miljenka Jergovi\u0107a mo\u017ee potkrasti kobna i dalekose\u017ena, ali nadam se nenamjerna, pogre\u0161ka da zamijene posljedicu za uzrok, te tako svu slo\u017eenost dru\u0161tvene slike jedne regije poistovjete s politi\u010dkim djelovanjem IDS-a. U Jutarnjem listu Jergovi\u0107 tako pi\u0161e o IDS-u \u201ckao o jedinoj \u010dvrstoj antifa\u0161isti\u010dkoj stranci u Hrvatskoj, koja je od Istre na\u010dinila oazu kulturne, vjerske i nacionalne tolerancije<\/a>\u201d.<\/p>\n

No treba jasno re\u0107i, nije Istra antifa\u0161isti\u010dka zbog IDS-a, nego je \u201cIDS antifa\u0161isti\u010dki zbog Istre\u201d. Odnosno, op\u0107enitije gledano, nije Istra \u201cposebna\u201d jer je IDS \u201cposeban\u201d, ve\u0107 je IDS \u201cposeban\u201d jer je Istra \u201cposebna\u201d. Drugim rije\u010dima, kao \u0161to u predavanju pod naslovom Istarski pristanak – forme represije u multikulturalnom dru\u0161tvu<\/a>\u00a0ukazuje Emil Jurcan, specifi\u010dna kulturna klima, tj. historijska i demografska konjunktura Istre koja prethodi osnivanju stranke uvjetovala je artikulaciju multikulturalne dimenzije politi\u010dkog programa IDS-a. Politi\u010dka instrumentalizacija zate\u010denih vrijednosti multikulturalnosti, multietni\u010dnosti i otvorenosti zahtijevala je njihovo paradoksalno upisivanje u okvire \u201cistarskog etni\u010dkog identiteta\u201d, koji postaje osnovni temelj IDS-ove ideologije utvr\u0111ene Programskom deklaracijom, donesenom 1990. godine. Drugim rije\u010dima, ta \u201cposebnost\u201d efekt je dugotrajnih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih borbi Istrijana, a ne nekakva prirodna karakteristika poluotoka koju onda IDS koristi kao svojevrsni\u00a0brand<\/em>\u00a0iza kojeg se krije dugotrajni rad na njegovu uni\u0161tavanju. Naznake se mogu prona\u0107i u samoj ishodi\u0161noj deklaraciji stranke.<\/p>\n

\u010citanje tog konstitutivnog ideolo\u0161kog dokumenta stranke ozbiljno dovodi u pitanje IDS-u \u201cizvana\u201d \u010desto pripisivanu politi\u010dku poziciju \u201c\u010dvrsto antifa\u0161isti\u010dke stranke\u201d lijevog centra. Na\u010din na koji dokument definira odnos te politi\u010dke organizacije prema antifa\u0161izmu, umjesto na \u201c\u010dvrst antifa\u0161isti\u010dki\u201d stav, naime, neodoljivo podsje\u0107a na liberalnu verziju Tu\u0111manovog revizionisti\u010dkog projekta \u201cnacionalnog pomirenja\u201d :\u00a0\u201cIDS je mi\u0161ljenja da je nastupilo vrijeme pomirenja i pra\u0161tanja, nade da se strahote rata nikada vi\u0161e ne\u0107e ponoviti, te da je potrebno \u017ertvama rata ma na kojoj strani pale u Istri, podignuti obilje\u017eja, u cilju sveop\u0107eg gra\u0111anskog pomirenja\u201d.<\/p>\n

Daljnjom analizom tog dokumenta, uz pomirenje fa\u0161izma i antifa\u0161izma Jurcan locira jo\u0161 \u201c\u010ditav niz dodirnih to\u010daka\u201d izme\u0111u \u201cistrijanstva i tu\u0111manizma\u201d, to jest desnih tendencija IDS-a: \u201cpovijesno utemeljenu samobitnost, (…) za\u0161titu kapitala, nagla\u0161eni identitet sa svojom povijesnom sudbinom i teritorijem, itd.\u201d, te dolazi do zaklju\u010dka da jedinu su\u0161tinsku razliku izme\u0111u ta dva naoko antagonisti\u010dka ideolo\u0161ka modela \u010dini izvor identiteta koji bi trebao omogu\u0107iti organsku koheziju dru\u0161tva nakon restauracije kapitalizma i prate\u0107ih klasnih razlika \u2013 \u201cumjesto nacionalnog identiteta iskori\u0161ten je jedan formirani kulturni identitet istrijanstva\u201d.<\/p>\n

Vrijednosti poput multikulturalnosti i tolerancije ubrzo nakon osnivanja stranke postaju tek puka sredstva uspostavljanja politi\u010dke hegemonije, sporedni i efemerni liberalno humanisti\u010dki narativi u slu\u017ebi legitimacije i provedbe puno konkretnijeg programa ekonomske liberalizacije i privatizacije istarskog poluotoka. Praksa IDS-ove vladavine neprestano nas podsje\u0107a kako i najva\u017eniji elementi nominalne ideolo\u0161ke nadgradnje stoje u podre\u0111enom polo\u017eaju prema ekonomskoj viziji vladaju\u0107e klase okupljene oko IDS-a te da najuzvi\u0161eniji ideali tolerancije, demokracije i slobode medija u svakom trenutku mogu biti suspendirani ukoliko se poka\u017eu kao prepreka na putu realizacije projekta gotovo potpunog oslanjanja ekonomije poluotoka na turizam i uslu\u017ene djelatnosti uz istovremeno zalaganje \u201cza kontinuirano pove\u0107anje udjela privatnog vlasni\u0161tva\u201d i reduciranje uloge dr\u017eave i lokalne samouprave \u201cna stvaranje uvjeta ekonomskog razvoja, (…) a nikako na upravljanje u privredi jer je tako neefikasno.\u201d<\/p>\n

Kako takva politika izgleda u praksi mo\u017eemo vidjeti na primjeru Pule i paradigmatskog projekta Brijuni rivijera. Na dugom putu ka realizaciji megalomanskog projekta koncesioniranja demilitariziranih podru\u010dja s obje strane pulskog zaljeva, koji je razumljivo nai\u0161ao na zna\u010dajan otpor stanovnika grada, IDS je prvo vr\u0161io otvoreni pritisak na uredni\u0161tvo Glasa Istre nastoje\u0107i osigurati da te dnevne novine ne postanu organ artikulacije otpora stanovni\u0161tva, da bi u kona\u010dnici problem rije\u0161io tek uvo\u0111enjem mehanizama cenzure i autocenzure nakon \u0161to vlasnik tog medija postaje IDS-u, kako se to ve\u0107 ka\u017ee, blizak poduzetnik, sada ve\u0107 i izvan Istre notorni Alberto Faggian. Nije nedostajalo ni prijetnji aktivistima koji su se upustili u organiziranje otpora realizaciji projekta, pa tada\u0161nji \u017eupan i predsjednik, a danas po\u010dasni predsjednik IDS-a Ivan Nino Jakov\u010di\u0107 jednom prilikom \u010dlanovima Pulske grupe \u201cobe\u0107aje\u201d kako u Istri za njih nikada vi\u0161e ne\u0107e biti posla, a aktere civilnog dru\u0161tva progla\u0161ava\u00a0neodgovornim pojedincima i udrugama koji, iz nekog razloga, nastoje \u201cdiskreditirati sve projekte koji su va\u017eni za Istru\u201d i\u00a0\u201cmarginalcima koji dobivaju veliki medijski prostor\u201d, \u010dime implicira isklju\u010divanje politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika iz rajske organske zajednice Istrijana.<\/p>\n

Stupanjem na gradona\u010delni\u010dku poziciju tada mlade nade IDS-a, a danas ve\u0107 predsjednika stranke, Borisa Mileti\u0107a, nastupa razdoblje intenzivne PR kampanje umivanja naru\u0161enog demokratskog imid\u017ea stranke. Promovira se participacija, gra\u0111ane se konzultira oko nacrta ure\u0111enja trgova, kru\u017enih tokova, pa \u010dak i sastavljanja prora\u010duna, dodu\u0161e u farsi\u010dnom obliku svjetlosnim godinama daleko od iole funkcionalnog modela istinskog participatornog bud\u017eetiranja. Nakon \u0161to je nova regulacija prometa, koja je do tada dvosmjernu Rivu pretvorila u jednosmjernu, izazvala burne reakcije gra\u0111ana na dru\u0161tvenim mre\u017eama, Grad je organizirao \u201ce-Konzultacije\u201d na kojima su gra\u0111ani odabrali vra\u0107anje dvosmjerne Rive.<\/p>\n

No unato\u010d svim tim su\u0161tinski bezna\u010dajnim festivalima e-demokracije, u slu\u010dajevima kad bi demokracija mogla ugroziti ne\u010dije profite glas gra\u0111ana i dalje se bahato ignorira bez obzira na intenzitet protivljenja. Pulska gradska uprava nedavno je odbila primjedbe na izmjene Generalnog urbanisti\u010dkog plana, koje je u samo nekoliko dana potpisalo 1503 gra\u0111anki i gra\u0111ana protive\u0107i se predlo\u017eenoj prenamjeni poluotoka Muzil u turisti\u010dki resort s golf terenom, kao i primjedbe strukovnih organizacija i institucija poput Hrvatskih \u0161uma, Dru\u0161tva arhitekata Istre, Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata te Dr\u017eavnog zavoda za za\u0161titu prirode. Na upit HRT-ove novinarke za\u0161to su te primjedbe odbijene, gradski pro\u010delnik za prostorno planiranje Giordano \u0160kufli\u0107 nudi bezobrazno cini\u010dan odgovor u stilu \u2013 jer nisu bile u skladu s onime \u0161to smo planirali \u2013 i implicira kako su gra\u0111ani i gra\u0111anke koji su uputili primjedbe zlonamjerni, \u0161to je diskurs koji nepogre\u0161ivo evocira agresivnu retoriku po\u010dasnog predsjednika IDS-a, Ivana Nine Jakov\u010di\u0107a.<\/p>\n

Izglasavanje prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanisti\u010dkog plana morat \u0107e se na\u0107i na dnevnom redu sjednice Gradskog vije\u0107a najkasnije do 26. svibnja, a najvjerojatnije ve\u0107 u \u010detvrtak 8. svibnja. Nezadovoljni \u2013 a ne zlonamjerni \u2013 gra\u0111ani okupljeni u neformalnu inicijativu Volim Pulu \u2013 Za Muzil ne odustaju od borbe protiv pripreme za koncesioniranje povr\u0161ine veli\u010dine gotovo petine grada, ujedno i jedinog preostalog prostora za \u0161irenje grada uz zaljev (nakon \u0161to je odluka o koncesioniranju sjeverne obale zaljeva ve\u0107 donesena) te za srijedu 30.travnja najavljuju tribinu \u201cSlu\u010daj Muzil \u2013 izigravanje javnosti\u201d na koju su pozvali sve gradske vije\u0107nike i nositelje gradske vlasti. Istarsku \u201cposebnost\u201d netko mora organizirati i izboriti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cini se kako niti jedno spominjanje Istre u hrvatskom javnom prostoru danas vi\u0161e ne mo\u017ee pro\u0107i bez isticanja posebnosti te regije, koja se o\u010dituje u vrijednostima…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":603,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[75],"class_list":["post-601","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=601"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36903,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/601\/revisions\/36903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=601"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=601"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=601"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=601"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}