{"id":5974,"date":"2015-04-08T07:10:36","date_gmt":"2015-04-08T06:10:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5974"},"modified":"2015-04-08T07:21:46","modified_gmt":"2015-04-08T06:21:46","slug":"javne-kuginje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5974","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo u BiH: javne kuhinje i \u201cbijeli hljeb\u201d"},"content":{"rendered":"

Visoka nezaposlenost i op\u0107enito nedovoljne pla\u0107e i penzije tjeraju sve ve\u0107i broj stanovnika Bosne i Hercegovine na prehranu u javnim kuhinjama. Me\u0111utim, iako potrebe rastu, sredstva koja se izdvajaju za zadovoljavanje prehrambenih potreba najugro\u017eenijih dijelova stanovni\u0161tva nisu ni pribli\u017eno dostatna, a javne kuhinje prisiljene su da od gra\u0111ana tra\u017ee donacije kruha.<\/strong><\/p>\n

Uobi\u010dajena slika na sarajevskim ulicama su ljudi, \u010desto sa kapulja\u010dama na glavi koje im sakrivaju lica dok tra\u017ee hranu po kontejnerima. Me\u0111u njima ima staraca, ljudi srednjih godina, \u010dak i mla\u0111ih roditelja sa djecom u kolicima. Zilha \u0160eta koja od marta 1992. godine vodi Narodnu kuhinju u Sarajevu ka\u017ee da nikada nije bilo gore nego danas. “Puno je ljudi srednje generacije koji imaju djecu, a nemaju posao. Najte\u017ea grupa su oni koji od rata do danas nisu na\u0161li stalni posao a sada su ve\u0107 u godinama kada to postaje sve te\u017ee”, ka\u017ee \u0160eta.<\/p>\n

U glavnom gradu BiH stalno radi pet javnih kuhinja koje svaki dan obezbijede obrok za 4.300 korisnika kojima je Centar za socijalni rad dao status socijalno ugro\u017eenih. To zna\u010di da nemaju vi\u0161e od 70 KM (35 eura) mjese\u010dno za \u017eivot, dakle radi se doista o socijalno najugro\u017eenijima. Za njih javne kuhinje svaki dan obezbijede kuhani obrok od 750 grama uz kojeg dobiju i pola hljeba. Sve kuhinje trude se obezbijediti i ve\u0107i broj obroka imaju\u0107i na umu da pomo\u0107 u hrani tra\u017ee i ljudi koji se iz raznih razloga nisu uspjeli kvalificirati kao korisnici na listama centara za socijalni rad. \u0160eta ka\u017ee da uspiju obezbijediti oko 180 obroka vi\u0161e, ali ni to \u010desto nije dovoljno.<\/p>\n

Kantonalne vlasti odre\u0111uju kriterije za korisnike, no odvajaju tek mali dio sredstava za kuhinje, pa ve\u0107ina opstaje uz pomo\u0107 donacija kojih je tako\u0111er sve manje. Zilha \u0160eta ipak ka\u017ee da Sarajevo nije najgore. Prema njenim rije\u010dima situacija van glavnog grada je jo\u0161 te\u017ea. \u201cSituacija van glavnog grada je stra\u0161na. Doslovno ljudi gladuju. Vidjela sam stra\u0161ne sirotinje u Bosni.\u201d<\/p>\n

Neispunjeni zahtjevi
\n<\/strong><\/p>\n

Potreba za javim kuhinjama raste iz mjeseca u mjesec, kao i broj nezaposlenih i socijalno ugro\u017eenih. Prema zvani\u010dnim podacima samo na podru\u010dju Federacije BiH broj nezaposlenih u januaru ove godine ve\u0107i je za oko 3.000 u odnosu na decembar 2014. Istovremeno, plate se smanjuju. Tako je u decembru pro\u0161le godine prosje\u010dna plata u ovom dijelu BiH iznosila 847 KM (oko 420 eura), a u januaru ove godine je pala na 834 KM.<\/p>\n

Najugro\u017eenija kategorija su penzioneri kojih je tako\u0111er sve vi\u0161e svake godine. Zvani\u010dni podaci ka\u017eu da ih je trenutno oko 620.000, od kojih skoro pola \u017eivi u siroma\u0161tvu s obzirom da su penzije u BiH me\u0111u najni\u017eim u Europi i iznose oko 150 eura. Prema zvani\u010dnim podacima, 18% gra\u0111ana BiH \u017eivi ispod linije kriti\u010dnog siroma\u0161tva. Tokom pro\u0161logodi\u0161njih protesta u BiH, kada su gra\u0111ani formirali plenume putem kojih su vlastima upu\u0107ivali zahtjeve, u dva grada \u2013 Bugojnu i Mostaru jedan od zahtjeva bilo je formiranje, odnosno vi\u0161e sredstava za javne kuhinje. Zahtjevi nisu udovoljeni.<\/p>\n

U nekim dijelovima BiH, kao u Banjaluci, postoji lista \u010dekanja za dolazak u javnu kuhinju. Iz tamo\u0161njeg Crvenog kri\u017ea ka\u017eu da u Republici Srpskoj generalno nema dovoljno javnih kuhinja koje bi odgovorile potrebama. U tom gradu djeluju \u010detiri javne kuhinje sufinansirane iz bud\u017eeta Grada, koji svake godine odvaja sve manje za ove svrhe. Prema novousvojenom bud\u017eetu Grada, za javne kuhinje je ove godine izdvojeno 20 posto sredstava manje nego pro\u0161le godine. Zbog toga su javne kuhinje u Banjaluci, kao i u nekim gradovima u Federaciji, u zadnjih godinu dana sve \u010de\u0161\u0107e prisiljene da mole za donacije hljeba.<\/p>\n

Smanjenje bud\u017eetskih sredstava<\/strong><\/p>\n

Alen Kataz, generalni sekretar Crvenog krsta u Mostaru, ka\u017ee da je rad javnih kuhinja zavisi vi\u0161e od gra\u0111ana, nego od vlasti. \u201cI ova godina \u0107e biti zaista neizvjesna, prvenstveno iz razloga \u0161to smo samo u toku pro\u0161le godine imali pove\u0107anje broja korisnika za 15 posto. Imamo naznaku da bi u toku ove godine, na\u017ealost, moglo do\u0107i do dodatnog pove\u0107anja, \u0161to prema\u0161uje mogu\u0107nosti koje imamo\u201d, rekao<\/a> je Kajtaz.<\/p>\n

Broj korisnika javnih kuhinja raste i u nekada jako razvijenim dijelovima BiH kao \u0161to je Bijeljina ili Prijedor, privredni i industrijski centri na sjeveru BiH. Sada se u oba grada broj korisnika javne kuhinje pove\u0107ava iz godine u godinu. Istovremeno se i u Zvorniku, upozoravaju iz Crvenog krsta, broj korisnika javne kuhinje u ranim tridesetim pove\u0107ava. \u201cIma mladih i od 30 godina koji dolaze da nas mole za hranu i bilo kakvu pomo\u0107 jer nemaju \u010dime prehraniti djecu, a posao ne mogu da na\u0111u\u201d, tvrdi Dana Mi\u0107i\u0107, sekretarka tamo\u0161njeg ureda Crvenog krsta<\/a>.<\/p>\n

Odgovor vlasti na ovakvu situaciju u BiH je slab. Bud\u017eeti koje su usvojile vlade na svim nivoima ove godine predvi\u0111aju manje izdavanja za socijalno ugro\u017eene kategorije nego pro\u0161le godine iako ni tada nije bilo dovoljno sredstava da se iza\u0111e u susret svima kojima treba pomo\u0107. Istovremeno u BiH i dalje ne postoje socijalne apoteke, dok broj osoba koje nemaju zdravstveno osiguranje raste. Prema statistikama takvih je vi\u0161e od pola miliona, a me\u0111u njima je i veliki broj radnika \u010dije firme godinama ili mjesecima ne upla\u0107uju doprinose. Takva je situacija sa radnicima u Tuzli, Banjaluci, Zenici koji \u0161trajkuju u nekim slu\u010dajevima ve\u0107 godinama. Jedan primjer su radnici Kosomosa u Banjaluci koji \u0161trajkuju ve\u0107 tri mjeseca jer nisu primili 15 plata, dok im doprinosi nisu upla\u0107eni sedam godina.<\/p>\n

\u201cBijeli hljeb\u201d<\/strong><\/p>\n

Medijski izvje\u0161taji o siroma\u0161tvu koje raste smjenjuju se sa izvje\u0161tajima o vlasti koja tro\u0161i novac na sebe. Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo je tako nedavno objavio podatak o tome kako je iz bud\u017eeta tokom pro\u0161le \u010detiri godine izdvojeno 3,7 miliona eura za “bijeli hljeb”, privilegiju koju je koristilo najmanje 460 funkcionera. Prema zakonu u BiH, predsjednici, premijeri, ministri i njihovi zamjenici, savjetnici, kao i poslanici i rukovodioci nekih dr\u017eavnih institucija, imaju pravo na platu i do godinu dana po zavr\u0161etka mandata. Ukidanje “bijelog hljeba” jedan je od zahtijeva plenuma pro\u0161le godine, i za sada jedini koji je do\u0161ao pred parlamentarce.<\/p>\n

Isto tako iz bud\u017eeta se odvaja novac za finansiranje politi\u010dkih partija, na \u0161to upozoravaju aktivisti Pokreta za socijalnu pravdu. Aida Sejdi\u0107 iz Biha\u0107a tvrdi da se svake godine iz bud\u017eeta u ovom kantonu ukupno izdvoji jedan milion KM za stranke. U Kantonu Sarajevu se izdvaja oko 1,4 miliona KM za iste svrhe. Pokret predla\u017ee da se ova sredstva usmjere na mlade, invalide, porodilje, te besplatnu zdravstvenu za\u0161titu za sve.<\/p>\n

Vlasti za sada nemaju odgovor na ove zahtjeve niti na sve \u010de\u0161\u0107e prijetnje \u0161trajkovima ugro\u017eenih kategorija. Ne nazire se nikakvo rje\u0161enje za masu nezadovoljnih gra\u0111ana koji su gladni, bez zdravstvenog osiguranja i pre\u017eivljavaju na minimalnim prihodima. Godina 2015. \u0107e Bosni i Hercegovini, \u010dini se, te\u0161ko mo\u017ee donijeti ne\u0161to dobro.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uobi\u010dajena slika na sarajevskim ulicama su ljudi, \u010desto sa kapulja\u010dama na glavi, kako bi sakrili lice dok tra\u017ee hranu po kontejnerima. Me\u0111u njima ima staraca, ljudi srednjih godina, \u010dak i mla\u0111ih roditelja sa djecom u kolicima…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5983,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-5974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5974"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5974\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5992,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5974\/revisions\/5992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5974"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5974"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5974"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5974"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}