{"id":5933,"date":"2015-04-07T07:00:44","date_gmt":"2015-04-07T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5933"},"modified":"2015-04-06T18:40:14","modified_gmt":"2015-04-06T17:40:14","slug":"angazman-ifo-instituta-ili-ovjera-nove-vlasti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5933","title":{"rendered":"Anga\u017eman Ifo instituta ili ovjera nove vlasti"},"content":{"rendered":"

Delegiranje pisanja ekonomskog programa minhenskom Ifo institutu trebalo bi HDZ-u osigurati dvije prednosti, jednu predizbornu i drugu postizbornu. Pored proku\u0161ane formule podgrijavanja nacionalisti\u010dkog folklora, aura stru\u010dnosti koju bavarski institut nosi sa sobom trebao bi biti onaj klju\u010dan dodatni faktor za osvajanje vlasti. A nakon eventualnog uspjeha na izborima bliski kontakt sa stru\u010dnjacima koji savjetuju i njema\u010dki CDU trebao bi komunikaciju s europskim centrima mo\u0107i u\u010diniti uigranijom.<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161log ljeta su predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko i ravnatelj bavarskog Ifo instituta Hans-Werner Sinn potpisali memorandum o suradnji. Ubrzo nakon toga sklopljen je sporazum<\/a> o izradi ekonomske strategije naslovljene “Kratkoro\u010dni i dugoro\u010dni uvjeti za ja\u010danje odr\u017eivog razvoja i zapo\u0161ljavanja u Hrvatskoj”.\u00a0Predstavljanje strategije trebalo bi se dogoditi tijekom lipnja, pa zasada medijskim prostorom tek kru\u017ee naznake pojedinih segmenata, ali zato ne manjka novih dosjetki iz registra komparativne geografije. Donedavne izjave politi\u010dara o pretvaranju hrvatskih ekonomskih potencijala u europsku Floridu, Kaliforniju ili Provansu, dopunjene su otkrivanjem bavarskog ekonomskog modela<\/a>.\u00a0Razlog le\u017ei upravo u HDZ-ovom anga\u017emanu bavarskih ekonomista koji bi trebali osmisliti plan izlaska iz krize i opremiti naru\u010ditelja ekonomskom spremno\u0161\u0107u za izbornu utrku i eventualno preuzimanje vlasti. No ovaj outsourcing<\/em> ekonomske zada\u0107e Ifo institutu otkriva niz zanimljivih ideolo\u0161kih momenata u politi\u010dkom \u017eivotu na periferiji Europe.<\/p>\n

Pametni i glupi ekonomski modeli<\/strong><\/p>\n

Potpisivanje suradnje s njema\u010dkim konzultantima trebalo bi prije svega pridati ozbiljnost politi\u010dkim aspiracijama HDZ-a i osigurati \u0161iru potporu u nastupu pred doma\u0107im bira\u010dkim tijelom. Trenutno HDZ vr\u0161i politi\u010dku mobilizaciju u formi nacionalisti\u010dkog lova na jugoslavenske sablasti i koliko god to ve\u0107 bila proku\u0161ana formula uspjeha, ipak je potrebna dopuna sadr\u017eajnijim materijalom. Ideologija organske nacionalne zajednice i detektiranje neprijatelja u crvenim vragovima mo\u017ee slu\u017eiti u\u010dvr\u0161\u0107ivanju strana\u010dke baze, ali hvatanje u ko\u0161tac s ekonomskom krizom izgra\u0111uje imid\u017e promi\u0161ljenosti i privla\u010di glasa\u010de izvan uobi\u010dajenog glasa\u010dkog spektra.<\/p>\n

Politi\u010dka ozbiljnost suradnje s ekonomistima Ifo instituta proizlazi iz dva momenta. Na prvoj razini otvara mogu\u0107nost ideolo\u0161kih igara na kartu navodno superiorne zapadne pameti najrazvijenijih zemalja i sveop\u0107e gluposti manje razvijenih. Dakle, sve \u0161to je potrebno za prosperitet mo\u017ee se prona\u0107i u pametnim teorijama \u0161to se primjenjuju na razvijenom Zapadu. Taj razvijeni Zapad tobo\u017ee zna odgovore na sva pitanja koja kriza nosi, dok zaostala polu(periferija) nikako da se otrgne vlastitim zabludama i samoskrivljenim proma\u0161ajima. Preostaje tek avionom dopremiti superiornu teoriju u inferiorni lokalni okvir i ubirati plodove o\u017eivljenog privrednog napretka.<\/p>\n

Nije stoga neobi\u010dno nagla\u0161avanje uspje\u0161ne uloge Ifo instituta u prilagodbi Isto\u010dne Njema\u010dke zapadnonjema\u010dkom modelu. Problem je samo \u0161to u tranziciji isto\u010dnonjema\u010dke privrede nije bilo ni\u010dega uspje\u0161nog. Nakon privatizacijskog procesa nad 8,5 tisu\u0107a poduze\u0107a iz DDR-a, pod ravnanjem financijske institucije Treuhand<\/a>, od \u010detiri milijuna radnika ostalo je zaposleno milijun i pol. Korupcijski skandali koji su tranziciju pratili nisu izra\u017eavali nikakve neizbje\u017ene u\u010dinke primjene pametnog zapadnog modela u neadekvatnu, glupastu socijalisti\u010dku geografiju ve\u0107 su predstavljali zapadnu politi\u010dku mo\u0107 spremnu ekonomski iskoristiti raspad sustava na Istoku. Agilniji kadrovi iz banaka i korporacija prelazili su na radna mjesta u Treuhand, a nakon odra\u0111enog privatizacijskog posla vra\u0107ali se u privatni sektor, ali na vi\u0161e pozicije.<\/p>\n

Politi\u010dka ograni\u010denja periferne ekonomije<\/strong><\/p>\n

Upravo u tome se i otkriva druga, realpoliti\u010dka, razina anga\u017emana razvikanih njema\u010dkih “stru\u010dnjaka”. Njihovo pozivanje u pomo\u0107 pokazuje da HDZ-ovo vodstvo razumije da kriza u Hrvatskoj nije rezultat glupih ekonomskih pristupa (iako zasigurno ima i toga u odlukama Kukuriku koalicije) ve\u0107 politi\u010dkih ograni\u010denja periferne ekonomije. Suradnja s institutom koji savjetuje Kr\u0161\u0107ansko-demokratsku uniju (CDU), stranku njema\u010dke kancelarke Angele Merkel i poma\u017ee njema\u010dkoj politi\u010dkoj eliti oblikovati ekonomske odluke trebala bi odrediti horizont mogu\u0107eg i dopustivog u HDZ-ovom ekonomskom programu (prije svega u monetarno-financijskoj sferi).<\/p>\n

Tako pretendenti na vlast u jednoj perifernoj zemlji preko instituta u uskoj vezi s njema\u010dkom vlasti zapravo tra\u017ee definirani skup mjera koji \u0107e imati politi\u010dku ovjeru vode\u0107e europske ekonomije i potvrdu uskla\u0111enosti s interesima njema\u010dkog kapitala. Vodstvo HDZ-a sigurno \u017eeli izbje\u0107i sudbinu SDP-ove koalicije u izbjegavanju dono\u0161enja bilo kakvih ekonomskih odluka osim onih koje su Me\u0111unarodni monetarni fond ili Bruxelles izri\u010dito zahtijevali (fleksibilizacija radnih odnosa, rezanje socijalnih davanja, privatizacija javnih poduze\u0107a). Izbjegavanje politi\u010dke pasivnosti u trenutku potencijalnog preuzimanja vlasti stoga nastoje otkloniti ispitivanjem politi\u010dkih granica nedaleko od samog izvora informacija, nedaleko od samog sredi\u0161ta europske mo\u0107i.<\/p>\n

Utoliko suradnja s Ifo institutom ne predstavlja samo pomo\u0107 u sastavljanju ekonomskog programa kao nu\u017ene ideolo\u0161ke stavke za osvajanje vlasti ve\u0107 realniji okvir mogu\u0107ih ekonomskih poteza. Za razliku od Plana 21 sastavljenog isklju\u010divo za potrebe izborne kampanje SDP-ove koalicije i bez ikakve politi\u010dke uloge nakon osvajanja vlasti, HDZ se okrenuo politici dopustivog. Poslu\u0161ni u\u010denik prihvatio je autoritet svojeg u\u010ditelja ne zato jer je ovaj pametniji nego zato jer je mo\u0107niji i pravo na iskazivanje vlastitog stava oblikuje samo u onoj mjeri koja ima legitimitet vi\u0161e instance.<\/p>\n

Ordoliberalna rje\u0161enja za izlazak iz krize\u00a0<\/strong><\/p>\n

Iako bi HDZ-ova suradnja s Ifo institutom mogla zavr\u0161iti realnijim ekonomskim programom verificiranim od savjetnika CDU-a, jedini je problem \u0161to bi takav program vrlo lako mogao biti gori od posvema\u0161nje paralize trenutne vlade. Premda jo\u0161 uvijek ne znamo detalje budu\u0107eg HDZ-ovog ekonomskog programa, predvi\u0111eni ideolo\u0161ki okvir na koji se pozivaju HDZ-ovi \u010delnici odre\u0111en je ordoliberalnim principima, \u010diju primjenu zastupaju i ekonomisti Ifo instituta. Ordoliberalizam je politi\u010dka ekonomija oslonjena na \u010dvrsti dr\u017eavni regulatorni okvir \u0161to poti\u010de djelovanje tr\u017ei\u0161nih zakona i osigurava odvijanje tr\u017ei\u0161ne utakmice, ali uzima u obzir i osiguravanje nu\u017enih socijalnih usluga.<\/p>\n

Ovaj kontradiktorni ideolo\u0161ki spoj tr\u017ei\u0161ta i socijalnog osiguranja ima puni potencijal da u izbornoj kampanji ugodi bira\u010dkom uhu, a potom se razrije\u0161i u korist punokrvnih tr\u017ei\u0161nih principa. Nije te\u0161ko pretpostaviti da \u0107e nakon izbora socijalna komponenta postati skupi i neodr\u017eivi ideolo\u0161ki parazit na zdravom tkivu poduzetni\u010dkog stvarala\u0161tva, a sna\u017ena \u0107e dr\u017eava represivnim aparatom otkloniti eventualno nezadovoljstvo. Ne\u0107e pro\u0107i dugo prije nego ordoliberalizam postane ono \u0161to mu i je ideolo\u0161ka funkcija u ovom trenutku u lokalnom kontekstu \u2013 ekspertni ukras socijalnih borbi li\u0161en razumijevanja trenutka u kojem je svojevremeno nastao (kriza Vajmarske republike) i perioda u kojem je implementiran (razdoblje nakon drugog svjetskog rata u kojem je Njema\u010dka uz ameri\u010dku dirigentsku palicu promovirana u sredi\u0161nji europski ekonomski motor, poziciju koju zauzima i danas).<\/p>\n

Izrada ekonomskog programa potaknula je zasada najvi\u0161e rasprave oko Sinnovog spominjanja<\/a>\u00a0potencijalne devalvacije kune \u010dime bi se osigurala ve\u0107a konkurentnost doma\u0107ih poduze\u0107a. Iako unutar HDZ-a i otprije postoji potpora druk\u010dijoj monetarnoj politici, ta strana\u010dka struja sada je dobila i legitimitet vanjskog autoriteta. No bez ukidanja valutne klauzule, promjena te\u010daja donijela bi velik tro\u0161ak du\u017enicima koji imaju kredite denominirane u stranoj valuti. S druge strane, ukidanjem valutne klauzule dr\u017eava bi trebala preuzeti izgubljenu dobit banaka, osim ako ne bi na banke prebacila taj teret (ili dio tereta), \u0161to je malo vjerojatno. Budu\u0107i da dr\u017eava nema novca za pokrivanje izgubljene dobiti banaka, rasprave o promjeni monetarne politike vjerojatno \u0107e ostati tek \u0161umovi u komunikacijskom kanalu izme\u0111u vanjskih stru\u010dnjaka i lokalnih politi\u010dkih pretendenata na vlast.<\/p>\n

Strukturne reforme u Slova\u010dkoj kao ekonomski uzor<\/strong><\/p>\n

Fokus ekonomskog programa trebao bi se prije svega sastojati od niza strukturnih reformi, a uzor bi trebale biti reforme<\/a> provedene u Slova\u010dkoj tijekom dva mandata konzervativnog premijera Mikul\u00e1\u0161a Dzurinde (1998.-2006.).\u00a0U tom razdoblju Slova\u010dka se sna\u017eno otvorila<\/a> me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu, nastoje\u0107i privu\u0107i investitore privatizacijom preostalih strate\u0161kih sektora (banke, telekomunikacije, energetika), o\u0161trim rezanjem radni\u010dkih prava, uspostavom flat tax<\/em> sustava sa stopom od 19% i komercijalizacijom mirovinskog sustava, obrazovanja i zdravstva. No slova\u010dka ekonomija je najvi\u0161e prostora u inozemnim medijima dobila zbog direktnih stranih investicija u automobilskoj industriji. \u0160kodine tvornice u Slova\u010dkoj prodane su Volkswagenu (1991.) prije raspada \u010cehoslova\u010dke, zatim je 2006. godine po\u010dela proizvodnja Peugeot Citro\u00ebna u Trnavi, a 2007. godine je otvorena tvornica Kia u \u017dilini.<\/p>\n

Slova\u010dki ekonomski put ipak je te\u0161ko kopirati u hrvatskoj ekonomiji. Duga tradicija auto-industrije, postojanje know-howa<\/em> u obliku jeftine i kvalificirane radne snage, blizina njema\u010dkog i francuskog kapitala spremnog da izmjesti proizvodnju u jeftinije zemlje i povoljni uvjeti na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu kapitala odredili su slova\u010dku ekonomsku putanju. No potpuna otvorenost me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu rezultirala je i mnogim negativnim posljedicama nakon izbijanja financijske krize 2008. godine. Slova\u010dka nezaposlenost me\u0111u najve\u0107ima je u Europi sa stopom od 13,2 posto, s nezaposleno\u0161\u0107u mladih od 30 posto, a 20 posto populacije izlo\u017eeno je riziku siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n

Ako bi se povukla industrijska analogija izme\u0111u hrvatske i slova\u010dke industrije, onda bi hrvatska brodogra\u0111evna industrija bila najbli\u017ea onom potencijalu koji zauzima automobilska industrija u Slova\u010dkoj. Ironija se upravo nalazi u tome da je HDZ obna\u0161ao vlast tijekom devedesetih kada se cjelokupna industrija temeljito uni\u0161tavala i u procesu prilago\u0111avanja standardima Europske unije koji su specifi\u010dno ciljali na ograni\u010davanje brodogra\u0111evnih kapaciteta. Ima ne\u0161to nepodno\u0161ljivo besprizorno u tome da ista stranka koja je do ju\u010der predvodila proces razaranja industrijske baze danas zagovara reindustrijalizaciju putem slova\u010dkog modela strukturnih reformi. Eventualnim dolaskom HDZ-a na vlast najvi\u0161e \u010demu se bira\u010dko tijelo mo\u017ee nadati je da ekonomska situacija ne\u0107e postati gora od trenutne, bez obzira na svu suradnju s ekonomistima Ifo instituta. Ono \u0161to se pak bez dvojbe mo\u017ee o\u010dekivati je glasna nacionalisti\u010dka audiopista nedodirljivih mitova i nepoderivog domoljubnog ki\u010da.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161log ljeta su predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko i ravnatelj bavarskog Ifo instituta Hans-Werner Sinn potpisali memorandum o suradnji…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5935,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,213],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-5933","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-financije","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5933"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5956,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5933\/revisions\/5956"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5933"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5933"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5933"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5933"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}