{"id":5875,"date":"2015-04-02T07:00:14","date_gmt":"2015-04-02T06:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5875"},"modified":"2015-04-02T09:15:38","modified_gmt":"2015-04-02T08:15:38","slug":"rimokatolicka-crkva-u-sloveniji-desna-opozicija-vatikanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5875","title":{"rendered":"Rimokatoli\u010dka crkva u Sloveniji: desna opozicija Vatikanu"},"content":{"rendered":"

Sna\u017eni anga\u017eman rimokatoli\u010dke crkve u Sloveniji protiv nedavno donesenog zakona o izjedna\u010davanju prava istospolnih brakova samo svjedo\u010di kontinuitetu regresivnih politika koje ta institucija provodi ili kojima slu\u017ei. Osim sli\u010dnih ideolo\u0161kih agendi, me\u0111u kojima prednja\u010di historijski revizionizam i afirmacija kvislin\u0161kih snaga, rimokatoli\u010dka crkva nije ostala po strani ni u predkriznim financijskim avanturama koje su obilje\u017eile slovensku ekonomiju u dvijetisu\u0107itima.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Katoli\u010dka crkva svojevrstan je fenomen, postoji ve\u0107 vi\u0161e od dva tisu\u0107lje\u0107a, no unato\u010d \u010dinjenici \u0161to ju tokom tih dvadeset stolje\u0107a neprestano tresu uvijek nova cijepanja i prvorazredni skandali kojih bi se posramili i najprekaljeniji politi\u010dari, \u010dini se kako bi vrlo lako mogla po\u017eivjeti i jo\u0161 koje tisu\u0107lje\u0107e. Unutar tog univerzuma, daleko je najmo\u0107nija Rimokatoli\u010dka crkva (RKC), a upravo \u0107emo se njenom slovenskom verzijom baviti u nastavku teksta. No prije toga, jo\u0161 nekoliko op\u0107ih i uvodnih napomena. U vremenu silovitog uzleta znanosti i tehnologije, prosvjetiteljstva, nastanka psihoanalize, itd., \u010dinilo se vjerojatnim kako bi barem jedna od nabrojanih pojava mogla zadati smrtonosni udarac RKC.<\/p>\n

Ipak, ova danas ima 1,2 milijarde vjernika i kao \u0161to rekosmo, nema nikakve naznake da bi njena ideolo\u0161ka hegemonija nad dobrim dijelom \u010dovje\u010danstva mogla biti dovedena u pitanje. Libidinalna ekonomija ipak pretpostavlja strukturni moment vjere i vjerovanja, a RKC ga eksploatira kao fantasti\u010dnu tr\u017ei\u0161nu ni\u0161u. Ona, u biti, \u201cprodaje\u201d ne\u0161to \u0161to se istinitim ili la\u017enim pokazuje tek nakon smrti. S te strane, radi se o tr\u017ei\u0161tu s izrazito neelasti\u010dnom potra\u017enjom, svi \u017eivi \u0107e jednom umrijeti, pa je svatko potencijalna mu\u0161terija RKC. Crkvi je oduvijek monetizacija ljudskih egzistencijalnih preispitivanja i\u0161la dobro od ruke, jedan od genijalnijih primjera je, recimo, srednjevjekovna trgovina oprostom.<\/p>\n

Libidinalna ekonomija je stoga tijesno prepletena sa sasvim profanom, prljavom i ovozemaljskom ekonomijom koja donosi novac, \u0161tovi\u0161e prva je u slu\u017ebi druge. RKC je mo\u017eda najlak\u0161e razumjeti kao globalnu korporaciju, koja ima jasno odre\u0111en centar (Vatikan) te nacionalne, regionalne, lokalne (nadbiskupije, biskupije, \u017eupe) ispostave. Me\u0111u njima vlada stroga i apsolutna hijerarhija, usporediva s vojnom. Koliko god to neobi\u010dno zvu\u010dalo, uvelike sli\u010dan oblik me\u0111unarodne organizacije bila je i Komunisti\u010dka internacionala, tj. Kominterna. Kominterna nije bila jednostavno udru\u017eenje ravnopravnih komunisti\u010dkih partija. Ne, radilo se tek o nacionalnim ispostavama jedne globalne komunisti\u010dke partije sa sjedi\u0161tem u Moskvi.<\/p>\n

Unato\u010d takvoj rigidnosti, Kominterna je bila i popri\u0161te razli\u010ditih frakcijskih sukoba unutar te globalne komunisti\u010dke partije, posebno u razdoblju nakon Lenjinove smrti. Navedeni sukobi u pravilu su odra\u017eavali frakcijske sukobe me\u0111u bolj\u0161evicima, a nacionalne ispostave (npr. Njema\u010dka komunisti\u010dka partija) su se opredjeljivale za jednu od struja. Poznato je kako je “lijeva struja” \u2013 \u010dije je glavno lice bio Trocki, a koja se Staljinu suprotstavljala u razli\u010ditim kontekstima \u2013 definitivno pora\u017eena ve\u0107 u drugoj polovici dvadesetih godina. Ne\u0161to je du\u017ee \u017eivjela desna opozicija pod Nikolajem Buharinom, no koncem dvadesetih godina i ona znatno gubi na snazi. Kao \u0161to znamo, politi\u010dku likvidaciju ubrzo je, u obliku Moskovskih procesa, slijedila i fizi\u010dka.<\/p>\n

Referendum protiv progresivnog zakona<\/strong><\/p>\n

U povijesti RKC sigurno mo\u017eemo prona\u0107i usporedive strukturne pozicije, kao i figure koje ih zauzimaju, a mislim da je mogu\u0107e tvrditi kako se takva protuslovlja i napetosti, u bitno bla\u017eem obliku, unutar RKC osje\u0107aju i dan danas. Naravno, radi se o imanentnoj karakteristici svake velike organizacije, no to vrijedi posebno naglasiti kada se radi o organizacijama poput RKC, koje svoj imid\u017e i djelovanje u velikoj mjeri temelje na nagla\u0161avanju jedinstvenosti i monolitnosti, koje u stvarnosti ne postoje. Teologija oslobo\u0111enja, tj. spajanje Kristovog nauka sa socijalisti\u010dkom politikom, za\u0161titni je znak ju\u017enoameri\u010dkog katoli\u010danstva. Sam Hugo Chavez rado se pozivao na Krista te nagla\u0161avao kako je njegov nauk u biti usko vezan uz socijalisti\u010dki projekt. Unutar RKC, ta struja nesumnjivo predstavlja lijevu opoziciju, koja je u papi Franji dobila iznimno utjecajnog i mo\u0107nog, ako ve\u0107 ne zastupnika, onda sigurno benevolentnog sugovornika. Ne \u010dudi stoga \u0161to je njegovo djelovanje od samoga po\u010detka trn u peti interesima desne opozicije unutar RKC, me\u0111u koju pripada, na\u017ealost, i slovenska RKC, odnosno najutjecajnije snage unutar nje.<\/p>\n

Najnoviji primjer koji to dokazuje, jest sramotna kampanja \u201cO djeci se radi\u201d (\u201cZa otroke gre\u201d), koja se od nedavno, uz sna\u017enu potporu crkve, odvija u Sloveniji, a zagovara raspisivanje referenduma koji bi osporio nedavno donesene promjene zakona o braku i obiteljskim odnosima. Nakon vi\u0161e desetlje\u0107a lo\u0161ih kompromisa i potrage za svima prihvatljivim drugorazrednim statusom homoseksualaca, novi zakon, putem nekoliko jednostavnih izmjena, u potpunosti izjedna\u010dava prava heteroseksualaca i homoseksualaca. Kao \u0161to se izrazio lider najve\u0107e opozicijske stranke (Slovenska demokratska stranka, SDS), Janez Jan\u0161a \u2013 taj zakon ukida spol<\/em>. I zaista ga ukida, barem pred zakonom, koji bi i tako morao biti slijep za spol, ali do sada to nije bio. No za SDS, Novu Sloveniju (NSi) i RKC to nije napredan, nego opasan zakon, koji ugro\u017eava blagostanje djece. Dje\u010dje blagostanje bi se, naime, na\u0161lo u stra\u0161noj opasnosti ukoliko bi se istospolnim parovima dopustilo da naokolo posvajaju djecu i tko zna kakve sve grozne stvari bi se onda toj djeci mogle doga\u0111ati.<\/p>\n

Kampanja \u201cO djeci se radi\u201d je u manje od tjedan dana prikupila vi\u0161e od 80.000 potpisa za zapo\u010dinjanje postupka za raspisivanje referenduma, a nakon toga i vi\u0161e od 40.000 potpisa za raspisivanje samog referenduma. U me\u0111uvremenu je po\u010dela i protukampanja za obranu novog zakona, \u201cO homofobiji se radi\u201d (\u201cZa homofobiju gre\u201d), uz sna\u017ean anga\u017eman civilnog dru\u0161tva. Za obranu novog zakona zala\u017ee se i koalicija Ujedinjena ljevica (Zdru\u017eena levica), koja je progresivne promjene i predlo\u017eila te za njih dobila potporu u parlamentu. Druga va\u017ena pobjeda zastupni\u010dkog kluba Ujedinjene ljevice je uspjeh organiziranja parlamentarne potpore protiv raspisivanja zakonodavnog referenduma o povla\u010denju promjena zakona. Bio bi to referendum na kojem bi ve\u0107ina odlu\u010divala o pravima manjine, \u0161to je neprihvatljivo \u010dak i za ne pretjerano progresivan gra\u0111anski ustav poput slovenskog. Odbijanjem referenduma na razini parlamenta izborena je bitna pobjeda, a kona\u010dna odluka o (ne)ustavnosti referenduma ovisit \u0107e o presudi ustavnog suda. Dok je prikupljanje politi\u010dkih bodova koje provode SDS i NSi, ako ve\u0107 ne i razumljivo, onda barem o\u010dekivano, op\u0107a mobilizacija RKC je jo\u0161 jedan dokaz kako njome dominiraju najnazadnije i najprimitivnije snage.<\/p>\n

Financijski, politi\u010dki i moralni bankrot crkve<\/b><\/p>\n

Bitno je pritom naglasiti kako takva reakcija ne predstavlja niti cijelu RKC u Sloveniji, a kamoli nominalnu poziciju pape Franje, koji je ve\u0107 javno izrazio svoju naklonjenost pravima homoseksualaca. Dakle, radi se o militantnoj i reakcionarnoj kliki, desnoj struji RKC, koja iz godine u godinu pokazuje znakove sve potpunijeg moralnog, politi\u010dkog, pa i pravog financijskog bankrota. U pogledu ovog posljednjeg, dovoljno je re\u0107i kako je iza financijskih bakanalija \u2013 u kojima je slovenska RKC sudjelovala u razdoblju fantasti\u010dnog ekonomskog rasta uo\u010di krize \u2013 ostalo oko milijardu eura duga. Taj je dug preba\u010den na le\u0111a dr\u017eave, odnosno gra\u0111ana, zbog \u010dega je u Sloveniji urgirao i Vatikan, smjeniv\u0161i \u010dak tri nadbiskupa.<\/p>\n

O politi\u010dkom i moralnom bankrotu RKC dovoljno govori podatak da se postotak katolika izme\u0111u 2002. i 2012. godine smanjio sa 71,6% na 53,1%, dok je broj ateista u istom razdoblju narastao sa 10% na 30%. Iz navedenog je o\u010dito kako velika ve\u0107ina katolika gubi vjeru u crkvu, a iza tih brojki krije se i \u010dinjenica da ve\u0107ina ne<\/em> glasa za stranke koje su glavne protagonistice \u201ckatoli\u010dkih\u201d politika, odnosno za SDS i NSi. Osim homofobije, te politike uklju\u010duju i mr\u017enju prema “zlo\u010dina\u010dkim” partizanima, komunistima i svemu \u0161to ima ikakve veze s Jugoslavijom, zatim neprestane poku\u0161aje rehabilitacije nacisti\u010dkih i fa\u0161isti\u010dkih kolaboracionista, suprotstavljanje umjetnoj oplodnji \u017eena bez partnera (\u0161to se i postiglo na sramotnom referendumu 2001. godine) itd.<\/p>\n

Glavni problem je, naravno, u tome \u0161to to op\u0107enito jesu slu\u017ebena stajali\u0161ta RKC u Sloveniji. Kao \u0161to je za zapadne intelektualce zbog njihove slijepe potpore Sovjetskom savezu, Doris Lessing rekla da su \u201ckorisni idioti\u201d, tako je RKC veliki korisni idiot za stranke SDS i NSi. No uop\u0107e nu\u017eno nije moralo biti tako, odnosno takva situacija mogu\u0107a je tek zbog izrazito selektivnog prebiranja povijesnih \u010dinjenica. Umjesto neprestanih poku\u0161aja izjedna\u010davanja partizanske i domobranske borbe, ozna\u010davanja prve kao bezbo\u017ene, a druge kao prepune kr\u0161\u0107anskog pijeteta i vatrene ljubavi prema domovini, RKC bi mogla zagovarati potpuno druga\u010diji stav.<\/p>\n

Mogla bi biti ponosna na \u010dinjenicu da je, prije svega u Primorskoj, velik broj sve\u0107enika pomagao partizanima i spasio ogroman broj ljudi te predstavljao jedno od uto\u010di\u0161ta slovenskog jezika i kulture u vremenima fa\u0161isti\u010dke talijanizacije. Mogli bi priznati, i biti ponosni na to, da je puno partizana, vjerojatno ve\u0107ina, dolazilo iz katoli\u010dkih porodica te da su i sami mnogi bili vjernici. Umjesto toga imamo izmotavanja i za\u0161titu pedofilije u vlastitim redovima, ignoriranje brojnih primjera nasilja u sasvim tradicionalnim obiteljima, dug od milijardu eura, koji su mogli biti utro\u0161eni na djecu koja i u Sloveniji \u017eive u te\u0161kom siroma\u0161tvu i to da prevlast ima desna opozicija koja za sve nabrojano ne mari i koja je ustvari za sve nabrojano i odgovorna. Budu\u0107i da lijeva opozicija sada ima barem nominalnog saveznika u vrhovnom poglavaru RKC, papi Franji, ve\u0107 je stvarno krajnji trenutak da se upusti u bojni pohod kroz vlastite redove…<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katoli\u010dka crkva svojevrstan je fenomen, postoji ve\u0107 vi\u0161e od dva tisu\u0107lje\u0107a, no unato\u010d \u010dinjenici \u0161to ju tokom tih dvadeset stolje\u0107a neprestano tresu uvijek nova cijepanja i prvorazredni skandali kojih bi se posramili i najprekaljeniji politi\u010dari, \u010dini se kako bi vrlo lako mogla po\u017eivjeti i jo\u0161 koje tisu\u0107lje\u0107e…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5877,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[108,161],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-5875","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-lgbt","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5875","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5875"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5875\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5892,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5875\/revisions\/5892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5875"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5875"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5875"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5875"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5875"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5875"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5875"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}