{"id":5820,"date":"2015-03-30T13:00:38","date_gmt":"2015-03-30T12:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5820"},"modified":"2015-03-30T12:16:38","modified_gmt":"2015-03-30T11:16:38","slug":"mk-pada-broj-cijepljene-djece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5820","title":{"rendered":"MK: Pada broj cijepljene djece"},"content":{"rendered":"<p>Prema podacima makedonskog instituta za javno zdravstvo, broj cijepljene djece opada u svim kategorijama obveznog cijepljenja. Za neka cjepiva smanjenje broja cijepljene djece iznosi do 25 posto, dok je pad u nekim slu\u010dajevima znatno manji te iznosi oko 2 do 3 posto.<\/p>\n<p>Epidemiolog Blagoja Aleksovski kazao je za <a href=\"http:\/\/www.vest.mk\/default.asp?ItemID=0E102BEB2192A846A8F35D7A824E03DC\" target=\"_blank\">Vest.mk<\/a> da je pro\u0161le godine u usporedbi s prethodnim godinama cijepljeno manje djece, te da je u nekim dijelovima zemlje broj cijepljene djece pao ispod 90 posto. Broj cijepljene djece najvi\u0161e opada u Skopju i drugim ve\u0107im gradovima, dok je u ruralnim sredinama i manjim gradovima taj broj i dalje na zadovoljavaju\u0107oj razini.<\/p>\n<p>Da bi se razina javnog zdravlja odr\u017eala i sprije\u010dile epidemije, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije potrebno je da 95 posto djece bude cijepljeno. No, podaci iz 2014. godine bilje\u017ee pad cijepljene djece. Iako pad nije velik, ipak se radi o zabrinjavaju\u0107em trendu jer lije\u010dnici ne znaju ho\u0107e li uspjeti sprije\u010diti epidemije ukoliko se ovakav trend nastavi. Postotak djece cijepljene protiv difterije, tetanusa i hripavca iznosi 93 posto, prvo cjepivo protiv ospica i zau\u0161njaka primilo je 93 posto djece, dok je drugo primilo 95,7 posto te djece.<\/p>\n<p>Najdrasti\u010dniji pad cijepljenih je u Skopju gdje je prvo cjepivo di-te-per (koktel protiv difterije, tetanusa i hripavca) dobilo tek 87 posto djece, a drugo cjepivo koje se prima u dobi od 18 godina primilo je tek 16 posto ljudi. Protiv HPV \u2013 humanog papiloma virusa \u2013 uvedenog 2009. godine, no lo\u0161e administriranog, u Skopju se cijepilo 22 posto djevoj\u010dica u dobi od 12 godina, 19 posto u Ohridu, 15 posto u Bitoli, te 40 posto u Prilepu i 54 posto u Gostivaru. U nekim manjim gradovima, poput Makedonskog Broda, Del\u010deva, Gevgelija, Negotinova i Berova protiv HPV-a je cijepljeno \u010dak 100 posto djevoj\u010dica.<\/p>\n<p>Smanjeni broj cijepljene djece i odraslih osoba rezultat je kampanje protiv cijepljenja koju su pro\u0161le godine provodile neke udruge u koordinaciji s roditeljima, a u kojoj se tvrdilo da je cijepljenje \u0161tetno i ispod standarda. Me\u0111utim, epidemiolozi ka\u017eu kako je ta kampanja uzrokovala veliku \u0161tetu jer je prekinut uspje\u0161ni dugogodi\u0161nji niz cijepljenja kojim su sprije\u010dene mnoge epidemije.<\/p>\n<p>Ista se rasprava ve\u0107 vi\u0161e godina vodi primjerice i u zemljama centra, poput Njema\u010dke gdje stru\u010dnjaci ve\u0107 godinama upozoravaju da postoji opasnost od izbijanja epidemije ospica uslijed smanjenog postotka cijepljene djece. Ova je <a href=\"http:\/\/www.dw.de\/toddler-dies-of-measles-in-germany-as-outbreak-fears-grow\/a-18274687\" target=\"_blank\">rasprava<\/a> u Njema\u010dkoj kulminirala ove godine kada je jedno dijete umrlo od posljedica ospica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema podacima makedonskog instituta za javno zdravstvo, broj cijepljene djece opada u svim kategorijama obveznog cijepljenja. Za neka cjepiva smanjenje broja cijepljene djece iznosi do 25 posto, dok je pad u nekim slu\u010dajevima znatno manji te iznosi oko 2 do 3 posto. Epidemiolog Blagoja Aleksovski kazao je za Vest.mk da je pro\u0161le godine u usporedbi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5822,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-5820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5820"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5820\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5825,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5820\/revisions\/5825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5820"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5820"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5820"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5820"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}