{"id":5737,"date":"2015-03-27T08:00:08","date_gmt":"2015-03-27T07:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5737"},"modified":"2015-03-26T21:55:21","modified_gmt":"2015-03-26T20:55:21","slug":"radio-student-u-raljama-institucionalnih-anomalija-slovenske-tranzicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5737","title":{"rendered":"Radio \u0160tudent u institucionalnom \u0161kripcu"},"content":{"rendered":"

Prilagodba studentskih organizacija u Sloveniji “zahtjevima” kapitalizma vjerno je pratila prilagodbu kroz koju su pro\u0161le dr\u017eavne institucije. Me\u0111utim, s obzirom na svoju specifi\u010dnu povijest Radio \u0160tudent je ostao svojevrsna institucionalna anomalija. Organizacijska i upravlja\u010dka privr\u017eenost na\u010delima koja odbijaju komercijalizaciju aktivnosti i politi\u010dku svodivost na u\u017ee shva\u0107ena studentska pitanja stavljaju ga u nepovoljnu poziciju i \u010dine mu budu\u0107nost upitnom.<\/strong><\/p>\n

Krajem pro\u0161log mjeseca, zbog smanjenih financijskih sredstava za 2015. godinu, Studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani (\u0160tudentska organizacija Univerze v Ljubljani, \u0160OU) ponovno se uplela u konflikt sa Radio \u0160tudentom (R\u0160). Ba\u0161 kao \u0161to dr\u017eavna politika vr\u0161i privatizacijske, odnosno politi\u010dke pritiske na korisnike javnih sredstava pod izgovorom prora\u010dunskog deficita, tako i studentska politika re\u017ee i kroji financijska sredstva za studentske aktivnosti u skladu s politi\u010dko-ideolo\u0161kim preferencijama vladaju\u0107e stranke. Kao slu\u017ebeni razlog rezova navodi se smanjeni priljev sredstva od studentskog rada, budu\u0107i da je dr\u017eava po\u010detkom godine odlu\u010dila institucionalno preustrojiti taj segment tr\u017ei\u0161ta radne snage u Sloveniji. Studentski rad u Sloveniji de facto<\/em> postoji jo\u0161 od 1959. godine. No kako je predstavljao manje zna\u010dajan oblik zaposlenja, njegov se zakonski i organizacijski okvir, temeljen na radu tri student servisa, nije zna\u010dajno mijenjao. Nakon 1996. godine, praksa zapo\u0161ljavanja studentske radne snage dramati\u010dno se pro\u0161irila me\u0111u poslodavcima jer je liberalno zakonodavstvo nove dr\u017eave omogu\u0107ilo odobravanje koncesije za oko 50 studentskih servisa.<\/p>\n

Za poslodavce studentski rad nije samo najjeftiniji oblik anga\u017eiranja radne snage, ve\u0107 predstavlja i oblik zapo\u0161ljavanja pri kojemu prema radnoj snazi imaju najmanje obveze. Masovno zapo\u0161ljavanje studenata i ne-studenata preko studentskih servisa pridonijelo je prekarizaciji i fleksibilizaciji radne snage, istovremeno sni\u017eavaju\u0107i cijenu rada op\u0107e. Zajedno sa ostalim netipi\u010dnim oblicima zapo\u0161ljavanja<\/a>, studentski rad je pridonio segmentaciji radne snage i formiranju dvostrukog tr\u017ei\u0161ta rada. Sredstva iz studentskog rada javna su sredstva i predstavljaju specifi\u010dan oblik davanja. Koncesijska davanja iz studentskog rada dolaze od razlike izme\u0111u bruto pla\u0107e koju upla\u0107uje poslodavac i neto pla\u0107e koju prima student, a tako dobivena sredstva namijenjena su financiranju izvanstudijskih aktivnosti u okviru \u0160OU-a. Jedna od njih je i Radio \u0160tudent.<\/p>\n

No, ovdje \u0107emo se radije usredoto\u010diti na politi\u010dki motiviranu debatu o identitetskoj problematici Radio \u0160tudenta, koja iz godine u godinu prati nove rezove. Prema mi\u0161ljenju \u0160OU-a, Radio \u0160tudent je premalo \u201cstudentski\u201d: na njemu radi premalo studenata, program nije dovoljno \u201cstudentski\u201d te ga stoga ne slu\u0161a studentska populacija. Navedene tvrdnje su na\u010delno to\u010dne i vrijedne promi\u0161ljanja. No, ono \u0161to je pri takvom diskursu problemati\u010dno, jesu njegova intencija i adresat. Takvim izjavama poduzetni\u010dki nastrojen \u0160OU, koji ne razumije zna\u010daj autonomnog i alternativnog medija poput Radio \u0160tudenta, \u017eeli uspostaviti politi\u010dku kontrolu nad radijskom postajom i koristiti ju u svrhu promoviranja svojih djelatnosti, ali i ideja. I opet bismo mogli re\u0107i da studentska politika opona\u0161a dr\u017eavnu. Upravo se zato ovi problemi ne ti\u010du samo Radio \u0160tudenta. Zbog specifi\u010dne privatizacije medija<\/a> u Sloveniji, slovenski radijski prostor jo\u0161 uvijek nije u stanju ponuditi niti jedan javni ili privatni radio koji bi dru\u0161tvenim problemima pristupao na istra\u017eiva\u010dki i kriti\u010dki na\u010din te imao autonomnu progresivnu glazbenu uredni\u010dku politiku. Osnivanje takvog radija bi Radio \u0160tudent vjerojatno rasteretilo \u201cstarijeg\u201d kadra te posljedi\u010dno ostavilo vi\u0161e prostora za studentsku praksu.<\/p>\n

Dru\u0161tveni kontekst nastanka Radio \u0160tudenta<\/strong><\/p>\n

Dodu\u0161e, R\u0160 i \u0160OU se ne razumiju niti po definiciji \u201cstudentskoga\u201d. Sadr\u017eajno nerazumijevanje izme\u0111u 45-ogodi\u0161njeg radija i njegovog 24-ogodi\u0161njeg formalnog osniva\u010da, studentske organizacije, rezultat je kako razli\u010ditog povijesnog razvoja obiju institucija, tako i dru\u0161tvenih odnosa unutar kojih su se formirali. Iako institucije ne proizvode dru\u0161tvene odnose, one odre\u0111uju oblike njihove reprodukcije. Same proizlaze iz me\u0111usobnog djelovanja razli\u010ditih dru\u0161tvenih aktera, a istovremeno odre\u0111uju polje njihovog legitimnog djelovanja. Razumijevanje institucionalnih promjena je va\u017eno, jer je institucionalizacija odraz na\u010dina reprodukcije dru\u0161tvenog sustava. Obilje\u017eeni vremenom u kojem su nastali, Radio \u0160tudent i \u0160OU razlikuju se i prema na\u010dinu i prema cilju djelovanja.<\/p>\n

Radio \u0160tudent nastao je u duhu studentskog pokreta 1968., kada su studenti u cijelome svijetu, pa i u socijalisti\u010dkoj Ljubljani, zahtijevali ve\u0107u autonomiju, bolji polo\u017eaj u dru\u0161tvu te razne dru\u0161tvene promjene. Radni\u010dko samoupravljanje kao institucionalni oblik odlu\u010divanja te dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo kao oblik vlasni\u0161tva, bili su temelji na kojima je Radio \u0160tudent od 1969. godine pisao svoju povijest kao neovisni dru\u0161tveno kriti\u010dki medij. U povijesni i dru\u0161tveni zna\u010daj radija ugra\u0111en je \u201cudru\u017eeni rad\u201d generacija mladih intelektualaca te mu tako opravdano izborio pravo na opstanak u obliku jedinstvene ustanove. Radio \u0160tudent objedinjavao je dvije dru\u0161tvene funkcije: obrazovnu, time \u0161to su kroz njega generacije studenata obu\u010davane za razli\u010dita zanimanja povezana s radiom, i dru\u0161tveno aktivisti\u010dku, time \u0161to je aktivno pratio i sudjelovao u dru\u0161tvenim pokretima, izme\u0111u ostalih i u samom procesu utemeljenja Slovenije. Unato\u010d prelasku u kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo, radio je o\u010duvao organizacijsku i uredni\u010dku politiku iz prija\u0161njih vremena, koje se niti danas ne \u017eeli odre\u0107i. Zbog svoje povijesti ne mo\u017ee pristati na identitetsko poimanje \u201cstudentskoga\u201d, niti svoje djelovanje reducirati na promociju jedne interesne skupine.<\/p>\n

Identitetski diskurs uspostavlja se paralelno s liberalizacijom slovenskog dru\u0161tva od kraja 80-ih, \u010dime dolazi do izrazitih promjena u djelovanju studentske organizacije u socijalisti\u010dkoj Sloveniji. Univerzitetska konferencija Saveza socijalisti\u010dke omladine Slovenije (Univerzitetna konferenca Zveze socialisti\u010dne mladine Slovenije) raspustila se 1990. godine, svoje politi\u010dke aspiracije institucionalizirala je kroz Liberalno demokratsku stranku, a studentsko djelovanje prenijela na Studentsku organizaciju Slovenije. Na temeljima tog naslje\u0111a je Aktom o osnivanju (Akt o ustanovitvi, 1990.) osnovana Studentska organizacija (\u0160tudentska organizacija) u Ljubljani kao privatna ustanova, \u0161to zna\u010di da \u0160OU ne podlije\u017ee nadzoru nad financijskim djelovanjem, za razliku od javnih institucija. Njezino postojanje je pravno i formalno uredio tek Zakon o studentskoj zajednici (Zakon o skupnosti \u0161tudentov, 1994.), koji je pru\u017eio pravnu podlogu za djelovanje i financiranje organizacije te legalizirao imovinsko i organizacijsko naslje\u0111ivanje. Dono\u0161enjem tog zakona tranzicijska politi\u010dka elita je socijalisti\u010dko dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo pretvorila u privatnu kapitalisti\u010dku imovinu, a rezultate samoupravnog udru\u017eenog rada u djelatnost privatne ustanove.<\/p>\n

Alkemijsko zakonodavstvo je \u2013 reinstitucionalizacijom postoje\u0107ih i osnivanjem novih institucija \u2013 po\u010delo regulirati dru\u0161tvo prema kapitalisti\u010dkim na\u010delima, istovremeno pru\u017eaju\u0107i pravnu podlogu za privatizacijske procese u prvoj polovici devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. I formalna upravlja\u010dka struktura \u0160OU-a prilago\u0111ena je kapitalisti\u010dkom na\u010dinu upravljanja. Naime, \u0160OU ima dva vodstva \u2013 predstavni\u010dko i tehni\u010dko. Predstavni\u010dko vodstvo je institucionalna kopija parlamentarne demokracije, dok je tehni\u010dko vodstvo institucionalna kopija tvrtke. Zastupnici studentskog zbora moraju imati status studenta i biti izabrani, dok je direktor, kao voditelj tehni\u010dkih slu\u017ebi, \u201cstariji\u201d menad\u017eerski kadar<\/a>. Tehni\u010dke slu\u017ebe brinu za zakonitost djelovanja i financijsko upravljanje ustanovom te funkcioniraju kao pomo\u0107ne slu\u017ebe u djelovanju studentskog parlamenta, koji odlu\u010duje o stvarima poput prora\u010duna. Drugim rije\u010dima, \u0160OU je, s jedne strane, organiziran kao i svako drugo poduze\u0107e, dok je s druge strane zakonski obvezan provoditi demokratsko samoupravljanje studentske zajednice, ali i voditi brigu o op\u0107em interesu studenata, u koji ulazi i neometano provo\u0111enje izvanstudijskih aktivnosti. Jedna od njih je i Radio \u0160tudent.<\/p>\n

\u0160tudent na raskr\u0161\u0107u<\/strong><\/p>\n

\u0160OU je, dakle, naslijedio imovinu svojih socijalisti\u010dkih prethodnika, ali i dru\u0161tvenu odgovornost za o\u010duvanje va\u017enih povijesnih institucija. No budu\u0107i je \u0160OU institucija uspostavljena na kapitalisti\u010dkoj osnovi, a dru\u0161tvena odgovornost je dio normativnog diskursa, studentski predstavnici i njihovi menad\u017eeri cjelokupno naslje\u0111e neproblemati\u010dno poimaju kao svoje vlasni\u0161tvo, podre\u0111uju\u0107i ga logici tro\u0161kova i koristi. Opremljeni neoliberalnom frazeologijom \u017eele sredstva od studentskog rada \u201coplemeniti\u201d i rije\u0161iti se tereta tro\u0161kova neprofitnih djelatnosti. Diskursom o nu\u017enosti \u201cekonomi\u010dnog upravljanja\u201d predstavnici \u0160OU investiraju prora\u010dunska sredstva u obnovu naslije\u0111enih nekretnina, kako bi lak\u0161e razvijali turisti\u010dku i ugostiteljsku djelatnost, iako se profiti ostvareni tim djelatnostima ne vra\u0107aju u studentski prora\u010dun<\/a>. U okviru poduzetni\u010dke logike koja upravlja djelovanjem \u0160OU-a, dru\u0161tveno zna\u010dajne djelatnosti poput Radio \u0160tudenta, ali i kluba K4, \u010casopisa za kritiku znanosti, studentskog \u010dasopisa Tribuna itd, postaju tek \u201ctro\u0161ak u bilanci\u201d te ih se zato namjerava bilo komercijalizirati, bilo privatizirati, ili barem uspostaviti nad njima neposredni nadzor. Smanjivanje sredstava od studentskog rada i rezovi u javnim financijama tu poslovnu logiku \u0160OU-a \u010dine samo sna\u017enijom, \u010dime zao\u0161travaju konflikte poput ovoga izme\u0111u vodstva \u0160OU-a i radnog kolektiva Radio \u0160tudenta.<\/p>\n

Iako suradnici Radio \u0160tudenta \u201cne daju radio\u201d i ve\u0107 nekoliko godina upozoravaju op\u0107u javnost i nadle\u017ene institucije na svoj neizdr\u017eivi status, konflikt ipak ostaje nerije\u0161en. Naime, dru\u0161tvom vlada op\u0107a apatija, unato\u010d nekim priznanjima na simboli\u010dkoj razini i skromnim donacijama za opstanak R\u0160. Dru\u0161tvena apatija i ne-solidarnost rezultati su generalnog tranzicijskog stanja slovenskog dru\u0161tva, koje je iz euforije pre\u0161lo u depresiju te se naviklo na politi\u010dke kalkulacije. \u0160OU sa svojim naslje\u0111em upravlja sli\u010dno kao slovenska politi\u010dka elita, koja privatizira naslije\u0111enu dru\u0161tvenu imovinu, ostvarenu na ple\u0107ima generacija samoupravnih radnika i radnica SFRJ, odnose\u0107i se prema njoj kao prema bilo kakvom komadu vlasni\u0161tva, bez ikakve odgovornosti za mogu\u0107e trajne dru\u0161tvene posljedice. I kod jednih i kod drugih o\u010dit je oportunisti\u010dki odnos, karakteristi\u010dan za tranzicijsku Sloveniju, pri \u010demu je demokracija tek formalni okvir, dok je sadr\u017eaj sveden na pragmati\u010dno (privatno) kalkuliranje.<\/p>\n

S obzirom da se institucije i javnost oglu\u0161uju na apele Radio \u0160tudenta, bit \u0107e potrebno dobro razmisliti o budu\u0107em djelovanju radija te se odlu\u010diti za jednu od navedenih dviju dru\u0161tvenih funkcija. Ho\u0107e li se odcijepiti od studentske organizacije i profesionalno se formirati kao dru\u0161tveno kriti\u010dan radio sa progresivnim glazbenim sadr\u017eajem te tako vr\u0161iti samo dru\u0161tveno-aktivisti\u010dku funkciju? Ili \u0107e se posvetiti isklju\u010divo svojoj edukativnoj funkciji i djelovati kao poligon za obrazovanje novih generacija te tako prepustiti odlu\u010divanje o emitiranom sadr\u017eaju studentskom radijskom kolektivu koji kreira program? Dodu\u0161e, mogu\u0107e je i nastaviti inzistirati na postoje\u0107em stanju i ostati vjeran objema funkcijama, no to bi zna\u010dilo tek polagano umiranje na rate.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajem pro\u0161log mjeseca, zbog smanjenih financijskih sredstava za 2015. godinu, Studentska organizacija Univerziteta u Ljubljani (\u0160tudentska organizacija Univerze v Ljubljani, \u0160OU) ponovno se uplela u konflikt sa Radiom \u0160tudent (R\u0160)…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5755,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[28,34],"theme":[458,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[214],"class_list":["post-5737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-mediji","tag-tranzicija","theme-drustvo","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5737"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5737\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5759,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5737\/revisions\/5759"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5737"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5737"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5737"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5737"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}