{"id":5653,"date":"2015-03-24T12:30:21","date_gmt":"2015-03-24T11:30:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5653"},"modified":"2015-03-24T12:13:11","modified_gmt":"2015-03-24T11:13:11","slug":"konkurencija-ili-monopol","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5653","title":{"rendered":"Investicijska politika izme\u0111u skladi\u0161ta i tra\u010da"},"content":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to su prvu, neposredno postizbornu fazu komunikacije izme\u0111u predsjednice i premijera Republike Hrvatske obilje\u017eile epistolarne trakavice oko izli\u0161nih interpretiranja procedura kohabitacije, druga faza, zapo\u010deta pro\u0161li tjedan djeluje prili\u010dno ozbiljnije. Mogli bismo je nazvati &#8211; natjecanje u skrbi za njema\u010dki kapital. Premijer Milanovi\u0107 je u Jastrebarskom <a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/foto--milanovic--poduzetnici-nam-predbacuju-nam-da-smo-kultura--nema-problema---a-problema-milijun-\/1315689\/\" target=\"_blank\">otvorio skladi\u0161te<\/a> Kauflanda, trgova\u010dkog lanca \u010dlana Schwarz grupe kojoj pripada i Lidl, a predstavlja glavnog konkurenta Konzumu na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. Kaufland pritom okupira tr\u017ei\u0161nu ni\u0161u srednjoklasnih potro\u0161a\u010da, dok Lidl svojom ponudom i cijenama cilja na najdepriviranije slojeve. Iako je jo\u0161 na po\u010detku mandata najavio da ne\u0107e rezati nikakve vrpce i optere\u0107ivati se ceremonijama ve\u0107 ozbiljno raditi, ovaj put premijer nije mogao propustiti priliku za razgovor s povla\u0161tenim sugovornicima.<\/p>\n<p>Naime, prema vlastitom priznanju do\u0161ao je samo zato da pita investitora jel&#8217; bilo sve u redu u investicijskom procesu iz administrativno-birokratske perspektive. Direktor Kauflanda Hrvatska Wendy je istaknuo da je bilo sve u redu i da oni u Kauflandu vole Hrvatsku i da nastavljaju s investicijama. Ne treba sumnjati u iskrenost gospodina Wendya, naime grad Jastrebarsko ih je u znak zahvalnosti oslobodio godinu dana pla\u0107anja komunalne naknade. Iako u svom tom obostranom zadovoljstvu nitko nije uspio objasniti po kojoj bi to logici interes njema\u010dkog trgova\u010dkog kapitala koincidirao s interesima nacionalne ekonomije, premijeru se ipak potkrala eksplanatorna formulacija: &#8220;U tom smislu, Kaufland, i ne samo on, pridonosi hrvatskom gospodarstvu i to je jedino pravo mjerilo hrvatsko-njema\u010dkih odnosa &#8211; male Hrvatske \u010dije vrijeme tek dolazi i velike Njema\u010dke koja je najmo\u0107nija i najja\u010da dr\u017eava u Europi.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Tra\u010d-partija u Berlinu<\/strong><\/p>\n<p>U isto vrijeme, predsjednica Grabar-Kitarovi\u0107 bila je u Berlinu na tra\u010d partiji s njema\u010dkom premijerkom Angelom Merkel. Jedino \u0161to smo mogli saznati, a sve po pravilima \u017eanra tra\u010da, jest da se premijerka Merkel po\u017ealila na tretman njema\u010dkih investitora u Hrvatskoj, a predsjednica nam ne smije re\u0107i o kojim se to\u010dno kompanijama radi. Ali je poru\u010dila javnosti, a zapravo svom konkurentu u skrbi za njema\u010dki kapital, da se moramo popraviti i omogu\u0107iti napokon uvjete za nesmetano investiranje i poslovanje. A da smo te uvjete odavno omogu\u0107ili otkrivaju i prve informacije o kojim se kompanijama to\u010dno radi. Prema pisanju <a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/Vijesti\/Hrvatska\/Ugrozavanje-monopola-Merkel-zamjera-Hrvatskoj-sto-je-HT-u-pomrsila-racune\" target=\"_blank\">Novog lista<\/a> i informacijama njihovog diplomatskog izvora radi se o Hrvatskom telekomu, tvtrki-k\u0107eri Deutsche Telekoma. Me\u0111utim, ne radi se o problemima iz sfere ukidanja tr\u017ei\u0161nih sloboda, naprotiv.<\/p>\n<p>Hrvatska je 2001. godine prodala ve\u0107inski udio telekoma DT-u, nakon \u0161to je u prvom krugu 1999. prodala 35% dionica. Zanimljiv moment u cijeloj pri\u010di je bila tada\u0161nja vlasni\u010dka struktura Deutsche Telekoma. Iako iz perspektive poslovanja nije postojala ekonomska racionalnost privatizacije ve\u0107 se prvenstveno radilo o ideolo\u0161kom imperativu, u trenutku prodaje zapravo nije bilo rije\u010di o privatizaciji &#8211; tada je ve\u0107inski vlasnik njema\u010dkog telekoma bila njema\u010dka dr\u017eava. Kasnije je vlasni\u010dki udio njema\u010dke dr\u017eave postepeno padao do sada\u0161njih 14%. Ali, <a href=\"http:\/\/lupiga.com\/vijesti\/sve-afere-ivice-mudrinica-od-dolaska-iz-kanade-s-famoznim-patentima-do-mracne-epizode-na-hrt-u-2\" target=\"_blank\">paralelno je padao<\/a> i broj radnika u Hrvatskom telekomu, s 11.500 na po\u010detku privatizacije na 5.500 2014. godine. Iako su se otpu\u0161tanja ve\u0107inom opravdavala automatizacijom rada i tehnolo\u0161kim razlozima, masovno zapo\u0161ljavanje radnika preko studentskih ugovora i autsorsanje odre\u0111enih sektora, ukazuju da se radilo o sni\u017eavanju cijene rada i pove\u0107anju razine eksploatacije. No, jo\u0161 je jedan zanimljiv faktor bio dio privatizacijske transakcije, upravo onaj koji mu\u010di kancelarku Merkel.<\/p>\n<p><strong>Profitne neda\u0107e slobodnijeg tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n<p>Prilikom prodaje je Deutsche Telekomu, pod sumnjivim ugovornim okolnostima, prepu\u0161tena i infrastruktura, odnosno opti\u010dki kablovi. Tada monopolist, HT je nastavio s rastezanjem kablova, a naknadno prispjelim akterima na tr\u017ei\u0161tu ih je iznajmljivao. Nedavno je dr\u017eava odlu\u010dila da bi sama mogla ulo\u017eiti u opti\u010dke kablove, tako da ima va\u017ean infrastrukturni resurs u svojim rukama i da konkurentsku utakmicu u\u010dini po\u0161tenijom i tr\u017ei\u0161te slobodnijim, deprivilegiraju\u0107i poziciju HT-a. Me\u0111utim, kako op\u0107enito unutar telekomunikacijskog sektora profiti padaju s obzirom na tehnolo\u0161ke preinake i novostvorenu tr\u017ei\u0161nu dinamiku uzrokovanu pojavom kompanija poput Googlea i Facebooka, HT nikako nije mogao mirno promatrati ta nastojanja dr\u017eave, \u010demu svjedo\u010di i tra\u010d upozorenje njema\u010dke kancelarke. Ali tu dolazimo do najzanimljivijeg momenta u cijeloj pri\u010di koji prili\u010dno <a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/iskrivljena-optika\" target=\"_blank\">ilustrativno demistificira<\/a> odnos izme\u0111u kapitalisti\u010dke ideologije i realnosti. Naime, u dr\u017eavnu investiciju u infrastrukturu planirao se uklju\u010diti i Bruxelles preko novaca iz europskih fondova, promoviraju\u0107i time konkurentnost i jednaku dostupnost infrastrukture svim tr\u017ei\u0161nim akterima bez povla\u0161tenih pozicija. HT je poku\u0161ao zaobilazno izbje\u0107i neda\u0107e nude\u0107i dr\u017eavi da u projekt u\u0111u zajedno po modelu javno-privatnog partnerstva, no i dr\u017eava i konkurenti su taj plan osujetili.<\/p>\n<p>Sad cijela pri\u010da ostaje na sukobu izme\u0111u profita Deutsche Telekoma pod pokroviteljstvom njema\u010dke kancelarke i kolektivne racionalnosti evropskog kapitala koju zastupa briselski birokratski aparat. Kakav god ishod bio tih neprestanih sukoba koje reprodukcija kapitalizma nosi sa sobom, status javnih resursa i radni\u010dkih prava i dalje \u0107e biti nusprodukt kretanja profitnih stopa, a sukobi razli\u010ditih instanci vlasti u perifernim dr\u017eavama ostat \u0107e ceremonijalni veo politi\u010dke participacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to su prvu, neposredno postizbornu fazu komunikacije izme\u0111u predsjednice i premijera Republike Hrvatske obilje\u017eile epistolarne trakavice oko izli\u0161nih interpretiranja procedura kohabitacije, druga faza, zapo\u010deta pro\u0161li tjedan djeluje prili\u010dno ozbiljnije. Mogli bismo je nazvati &#8211; natjecanje u skrbi za njema\u010dki kapital. Premijer Milanovi\u0107 je u Jastrebarskom otvorio skladi\u0161te Kauflanda, trgova\u010dkog lanca \u010dlana Schwarz grupe kojoj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5662,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-5653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5653"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5653\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5658,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5653\/revisions\/5658"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5653"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5653"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5653"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5653"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}