{"id":5498,"date":"2015-03-19T08:00:11","date_gmt":"2015-03-19T07:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5498"},"modified":"2015-03-19T08:03:25","modified_gmt":"2015-03-19T07:03:25","slug":"prisilna-gentrifikacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5498","title":{"rendered":"\u010ci\u0161\u0107enje Tirane za bogate"},"content":{"rendered":"

Gra\u0111evinski boom<\/em> u glavnom gradu Albanije zahtijeva stalno nove prostore u \u010dijem “\u010di\u0161\u0107enju” u ime investitora sudjeluje represivni aparat dr\u017eave. U procesu gentrifikacije<\/em> \u2013 iseljavanja siroma\u0161nih iz atraktivnih dijelova grada radi prilagodbe stanovanju bolje stoje\u0107ih \u2013 danas stradavaju oni najugro\u017eeniji, koji su ranih devedesetih pobjegli sa sela u ve\u0107e gradove, a \u010dije je ekstralegalno stanovanje do sada bilo tolerirano radi o\u010duvanja minimuma socijalnog mira.<\/strong><\/p>\n

U ne tako perifernoj \u010detvrti Tirane \u0161ezdeset obitelji, uglavnom iz romske zajednice, ve\u0107 nekoliko mjeseci \u017eivi pod stalnom prijetnjom ru\u0161enja ku\u0107a. Albanska vlada \u017eeli napraviti mjesta za izgradnju velike obilaznice koja bi olak\u0161ala zloglasno zagu\u0161en cestovni promet u gradu. Spomenute obitelji, koje u svojim lo\u0161e izgra\u0111enim ku\u0107ama \u017eive vi\u0161e od dvadeset godina, nemaju vlasni\u010dke listove \u0161to omogu\u0107ava vladi da ih bez kompenzacije legalno iseli prije ru\u0161enja ku\u0107a. Dodu\u0161e, zahvaljuju\u0107i ograni\u010denom javnom pritisku zajednice i nekih politi\u010dkih aktivista, vlada nudi stanovnicima pla\u0107anje stanarine u drugim ku\u0107ama u razdoblju ne du\u017eem od dvije godine.<\/p>\n

Ove obitelji, koje su me\u0111u najsiroma\u0161nijima u Tirani i \u010diji su \u010dlanovi ve\u0107inom nezaposleni ili zaposleni na najni\u017eim poslovima poput sakupljanja otpada ili uli\u010dne trgovine na malo, s pravom tvrde kako nikada ne\u0107e mo\u0107i pla\u0107ati nikakve stanarine i kako su trenutne ku\u0107e, bez obzira na njihovo lo\u0161e stanje, jedini krov nad glavnom kojeg imaju. U me\u0111uvremenu, buldo\u017eeri su ve\u0107 danima parkirani u blizini na pokaznoj vje\u017ebi snage, \u0161to je dovelo do naru\u0161avanja psihi\u010dkog stanja stanovnika, prisiljavaju\u0107i neke da prihvate ponudu vlade. Tvrde kako svake no\u0107i o\u010dekuju da ih policija i buldo\u017eeri delo\u017eiraju i uni\u0161te njihove ku\u0107e.<\/p>\n

Ovakva vrsta prisilne gentrifikacije nije nova u Albaniji, osobito za romsku zajednicu. Najsiroma\u0161niji od najsiroma\u0161nijih, marginalizirani ne samo ekonomski nego i politi\u010dki, socijalno i ideolo\u0161ki, Romi su stalan predmet maltretiranja kojeg provode vlada i gra\u0111evinska poduze\u0107a. U najozlogla\u0161enijem doga\u0111aju iz 2011. godine, cijelo romsko naselje sru\u0161ili su pla\u0107enici gra\u0111evinskih kompanija kojima je vlada dala dopu\u0161tenje da izgrade novi stambeni blok na mjestu na kojemu se desetlje\u0107ima nalazio vrlo siroma\u0161ni mali geto.<\/p>\n

Situaciju je dodatno pogor\u0161ala \u010dinjenica da policija ne samo da nije intervenirala kako bi zaustavila teroriziranje stanovnika, ve\u0107 je odbila evidentirati optu\u017ebe protiv po\u010dinitelja. Novinski izvje\u0161taji su \u010dak tvrdili da su se policajci izrugivali stanovnicima koji su im prilazili tra\u017ee\u0107i pomo\u0107. Dva druga sli\u010dna doga\u0111aja odigrala su se 2013. godine u Tirani, kada je drugo gra\u0111evinsko poduze\u0107e iselilo i uni\u0161tilo romsko naselje te 2014. godine u Elbasanu, gdje su romske obitelji bile izlo\u017eene prijetnjama iseljavanjem radi rekonstrukcije i gentrifikacije okolice nogometnog stadiona.<\/p>\n

Neformalna naselja na periferiji<\/strong><\/p>\n

Kakav je generalni kontekst ovih delo\u017eacija i odnosa na tr\u017ei\u0161tu nekretnina u Albaniji? Poznato je da se nakon 1991. godine i pada re\u017eima dr\u017eavnog socijalizma dogodila radikalna rekonstrukcija dru\u0161tvenog ure\u0111enja. Albanska bur\u017eoazija, relativno slaba u usporedbi s ostalim nacionalnim bur\u017eoazijama i nedovoljno jaka u odnosu prema ostalim dru\u0161tvenim klasama, do nedavno se nije mogla uklju\u010diti u otvoreni manevar prisilne gentrifikacije. S druge strane ova je bur\u017eoazija, s jakim vezama u dr\u017eavnom aparatu, nametnula neku vrstu pre\u0161utnog dru\u0161tvenog ugovora s ostalim klasama pri \u010demu je sama mogla profitirati od procesa privatizacije i ostalih oblika komodifikacije prostora te ostalih javnih i op\u0107ih dobara, dok su istovremeno ostale dru\u0161tvene klase koristile neke oblike javnih dobara, a posebno zemlju bez posebne dozvole dr\u017eave.<\/p>\n

Tako su od ranih devedesetih godina mase biv\u0161ih seljaka po\u017eurile u najve\u0107e gradove, osobito na njihovu periferiju, zauzimaju\u0107i zemlju i grade\u0107i improvizirana naselja. Unato\u010d \u010dinjenici da u ve\u0107ini slu\u010dajeva dr\u017eava nije legalno prepoznala njihovo pravo na vlasni\u0161tvo, i da je donijela zakone prema kojima stari vlasnici (\u010dija je imovina nacionalizirana u socijalizmu) imaju zakonsko pravo na ovu zemlju, brojnost novih naseljenika te samoorganizacija u naseljima, kao i druge vrste pretpoliti\u010dkih veza, u\u010dinile su ove posjede de facto<\/em> legalnim naseljima.<\/p>\n

Romsku zajednicu od ostalih siroma\u0161nih zajednica razlikuje njena relativna slabost, ne samo numeri\u010dka, ve\u0107 i njen status u okviru vladaju\u0107e ideologije. Poznato je da ideologija funkcionira tako da osigurava vladaju\u0107im klasama koherentnost uz istovremenu proizvodnju nepremostivih rascjepa me\u0111u ostalim klasama, osobito onim najsiroma\u0161nijim. Tako siroma\u0161ni \u010dlanovi drugih zajednica imaju tendenciju prihvatiti ideolo\u0161ki rasizam koji konstruira identitet Roma kao pijanica, prljavih i neodgovornih ljudi \u010dija se prava ne bi trebala uzimati za ozbiljno. Dio je rasisti\u010dke racionalnosti da se delo\u017eacije ne percipiraju jednako kada se radi o “Albancima” i “Romima”. Kada bi se sli\u010dna delo\u017eacija dogodila u siroma\u0161noj \u010detvrti u kojoj prete\u017eno \u017eive Albanci, javnost bi se vi\u0161e senzibilizirala i javna pobuna bila bi sna\u017enija. Istovremeno, ono \u0161to se doga\u0111a na po\u010detku teksta spomenutim romskim obiteljima percipira se kao civilizirana gentrifikacija.<\/p>\n

Identiteti i kontrahegemonija<\/strong><\/p>\n

Ideologija se prenosi \u010dak i kroz nove ideolo\u0161ke aparate nevladinih organizacija. Neke od njih nastoje predstavljati romsku zajednicu i poma\u017eu u njenoj emancipaciji, no ve\u0107ina je pridonijela stvaranju kolektivnog imaginarija u kojem su Romi predstavljeni kao egzoti\u010dni subjekti, neka vrsta umjetni\u010dkih boema \u010dije se potrebe i prava ne bi trebale uspore\u0111ivati s potrebama i pravima ostalih “normalnih” zajednica. Prema tom shva\u0107anju, Romi nemaju adekvatne ku\u0107e ne zato \u0161to su siroma\u0161ni, nego zato \u0161to je siroma\u0161tvo nu\u017ean proizvod njihove kulturne posebnosti koju treba za\u0161tititi od “civilizatorskih” nastojanja.<\/p>\n

S druge strane, \u010dak i nevladine organizacije koje rade na emancipaciji romske zajednice ne idu dalje od “podizanja malo medijske pra\u0161ine”. Uvijek se pritom inzistira na kulturi mirnih prosvjeda koji te\u017ee kompromisima, pri \u010demu bi se vladi i drugim dr\u017eavnim tijelima trebalo pristupati na “konstruktivan” na\u010din. Na primjer, organizacije \u010desto podu\u010davaju zajednice s kojima rade da se ni u kojem slu\u010daju ne sukobljavaju s policijom i da ne grade radikalne strategije pristupanja dr\u017eavnom aparatu. \u0160to je osobito bitno, partikularizirale su njihovu socijalnu sudbinu tako da se izgradnja kontrahegemonijskog bloka s drugim klasama \u010dini nemogu\u0107om. Prema tim organizacijama, borba Roma tek je njihova borba, a ne dio ukupne borbe protiv \u0161irih procesa obespravljenja i redukcije socijalnih prava siroma\u0161nih.<\/p>\n

U terminima kontraideologije, za vrijeme nedavnih prosvjeda romskih obitelji na djelu je bio zanimljiv proces. Iako su neprestano stigmatizirani, \u010dak i u smislu nacionalisti\u010dke identifikacije \u2013 kao rasno i kulturno druga\u010diji, ako ne i inferiorni “Albancima” \u2013 za vrijeme posljednjih prosvjeda svjedo\u010dili smo spontanom kontrahegemonijskom potezu kada su Romi skandirali “I mi smo Albanci” te \u010dak zapjevali i albansku himnu. Zaprepa\u0161tenim promatra\u010dima ovo je \u010dini se bilo traumati\u010dno iskustvo.<\/p>\n

Romi nisu skandirali o svojim navodnim posebnostima ili egzoti\u010dnosti bivanja Romima, ve\u0107 ne\u0161to u smislu “mi smo Romi, dakle Albanci”, pri \u010demu se bivanje Albancima vi\u0161e ne definira prema etni\u010dkom principu ili rasnim karakteristikama, nego u politi\u010dkom i dru\u0161tvenom smislu. Kao da su govorili “mi \u017eivimo ovdje, mi \u017eivimo sa svim ostalim zajednicama, mi se susre\u0107emo sa zajedni\u010dkim socijalnim problemima, zbog toga pripadamo ovdje i tra\u017eimo jednaka prava\u201d.<\/p>\n

Gentrifikacija i represija<\/strong><\/p>\n

No, vratimo se na neoliberalno restrukturiranje ekonomije. Ovdje je nu\u017eno naglasiti da je nakon 1991. godine jedan od najproduktivnijih sektora albanske ekonomije bila gra\u0111evinska industrija. Najve\u0107i gradovi, a osobito glavni grad Tirana, agresivno su gentrificirani pri \u010demu su privatni vlasnici malih ku\u0107a prodavali svoje posjede kako bi privatna poduze\u0107a mogla izgraditi velike stambene blokove. Privatna poduze\u0107a nisu kupila samo male privatne posjede, ve\u0107 i velika javna podru\u010dja, tako da je danas Tirana jedan od najgorih gradova u pogledu dostupnosti zelenih i javnih prostora za rekreaciju.<\/p>\n

Do prije nekoliko godina politi\u010dkoj eliti i gra\u0111evinskoj bur\u017eoaziji bilo je jednostavnije provoditi gentrifikaciju bez prisilnog iseljavanja pa je u ve\u0107ini slu\u010dajeva malim vlasnicima pla\u0107ano dovoljno da prodaju svoje posjede. No kako je komodifikacija urbanog prostora u\u010dinila pronala\u017eenje praznih prostora sve te\u017eim, gra\u0111evinske tvrtke tjeraju vladu da “oslobodi” sav prostor na kojem bi se jo\u0161 moglo graditi. A mala romska naselja savr\u0161ene su mete. Kao i u gotovo svim drugim zajednicama, zemlja na kojoj su izgra\u0111ene ku\u0107e je okupirana i stanovnici ne pola\u017eu legalna prava na nju, no za razliku od ostalih siroma\u0161nih zajednica koje mogu iskoristiti proces legalizacije, romski posjedi su uglavnom i dalje ilegalni.<\/p>\n

Treba imati na umu i da trenutna vlada poku\u0161ava slomiti pre\u0161utni dru\u0161tveni ugovor izme\u0111u siroma\u0161nih i politi\u010dko-ekonomske elite. Tako se u ime “obnove legalnosti” upustila u pothvat ru\u0161enja velikog broja zgrada, osobito onih u vlasni\u0161tvu malih poduze\u0107a i samozaposlenih poduzetnika kako bi se oslobodio prostor za infrastrukturne radove. Ono \u0161to je karakteristi\u010dno za ovaj proces nije samo sve ve\u0107a uloga policijskih snaga (u posljednjem godi\u0161njem prora\u010dunu, policija je jedini dio dr\u017eavne birokracije u kojem je pove\u0107an broj zaposlenika kako bi mogli pomo\u0107i u obnovi legalnosti), nego i \u010dinjenica da sru\u0161ene ilegalne zgrade pripadaju isklju\u010divo malim poduzetnicima, dok su najve\u0107a poduze\u0107a gotovo uvijek na\u0161la na\u010dina za legalizaciju.<\/p>\n

Dakle, najmanji se uni\u0161tavaju bez kompenzacije, dok najve\u0107i dobivaju velike sume dr\u017eavnog novca. Ista logika vrijedi za siroma\u0161ne dru\u0161tvene slojeve. Romi su prete\u017eno u “ilegalnom” statusu, dok su ne tako siroma\u0161ni uvijek prona\u0161li na\u010dine da iskoriste zakone u svoju korist, tako da je bombasti\u010dna vladina akcija “obnove legalnosti” zapravo samo oblik klasne represije.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ne tako perifernoj \u010detvrti Tirane \u0161ezdeset obitelji, uglavnom iz romske zajednice, ve\u0107 nekoliko mjeseci \u017eivi pod stalnom prijetnjom ru\u0161enja ku\u0107a. Albanska vlada \u017eeli napraviti mjesta za izgradnju velike obilaznice koja bi olak\u0161ala zloglasno zagu\u0161en cestovni promet u gradu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":5515,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,136],"theme":[456,455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-5498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-infrastruktura","theme-politika","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5498"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5498\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5514,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5498\/revisions\/5514"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5515"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5498"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5498"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5498"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5498"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}