{"id":5494,"date":"2015-03-24T08:00:13","date_gmt":"2015-03-24T07:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5494"},"modified":"2015-03-24T14:04:16","modified_gmt":"2015-03-24T13:04:16","slug":"5494","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5494","title":{"rendered":"Slu\u010daj Dunrit i ekonomska efikasnost kapitalizma"},"content":{"rendered":"

“Dr\u017eava je najgori gospodar” parola je koja je desetlje\u0107ima slu\u017eila kao univerzalno pokri\u0107e za privatizacije koje su pak suprotno obe\u0107anjima uglavnom donosile smanjenje radnih mjesta, izostanak ulaganja u proizvodnju, a nerijetko i potpunu propast tvrtke radi kratkoro\u010dne zarade vlasnika. Aktualni slu\u010daj tvornice Dunarit u gradu Ruse u Bugarskoj jo\u0161 je jedan primjer ekonomske neefikasnosti privatnog vlasni\u0161tva u velikim sustavima.<\/strong><\/p>\n

U Bugarskoj su zadnje dvije godine obilje\u017eene velikom politi\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u pri \u010demu su se od masovnih prosvjeda<\/a> 2013. godine izmijenile \u010dak \u010detiri vlade. Ta se politi\u010dka kriza ne mo\u017ee razumjeti bez da se objasne nestabilnosti ekonomsko-politi\u010dkih savezni\u0161tava i konstantna prestrojavanja unutar poslovnih elita. Sukobe bugarskog krupnog kapitala mo\u017eemo s lako\u0107om promatrati na primjeru plja\u010dke ostataka nedavno bankrotirane Korporativne trgova\u010dke banke (KTB).<\/p>\n

KTB je bila \u010detvrta najve\u0107a bugarska banka prije nego \u0161to je odjednom progla\u0161ena insolventnom, nakon neo\u010dekivanog povla\u010denja deponenata te nakon \u0161to joj je Bugarska narodna banka u studenome 2014. godine oduzela<\/a> licencu. Ova se banka, osnovana 2007. godine, u samo nekoliko godina uspjela popeti u sam vrh bugarskog bankarskog sektora. Tijekom 2012. godine procijenjena je kao 24. najve\u0107a banka u jugoisto\u010dnoj Europi, a prema ocjenama bugarske burze KTB je bila investicijski posrednik s najvi\u0161im prihodima u 2013. godini. Depozit KTB-a strelovito je rastao nakon \u0161to je ponudila izrazito visoke kamatne stope u nekoj vrsti piramidalne sheme te posredstvom politi\u010dkih veza, osobito sa strankom Gra\u0111anski za europski razvoj Bugarske (GERB), na vlasti s prekidima od 2009. godine, a koje su banci omogu\u0107ile pristup javnom novcu.<\/p>\n

Banku je vodio Cvetan Vasiljev (vlasnik 50,6% banke), bliski suradnik Deljana Peevskog, medijskog mogula i politi\u010dara iz Pokreta za prava i slobode (DPS) \u2013 liberalne politi\u010dke stranke koju se obi\u010dno smatra predstavnikom bugarskih Turaka te od nedavno i mnogih bugarskih Roma. U razdoblju nakon prvog dolaska GERB-a na vlast 2009. godine, medijske ku\u0107e Peevskoga i KTB su usko sura\u0111ivale s vladom. Me\u0111utim, nakon \u0161to je GERB-ova vlada pala po\u010detkom 2013. godine nakon velikih prosvjeda protiv mjera \u0161tednje, suradnja medija u vlasni\u0161tvu Peevskoga i Vasiljevova KTB-a s jedne strane, te GERB-a s druge, prekinula se uz javne sukobe.<\/p>\n

Spa\u0161avanje KTB-a<\/strong><\/p>\n

Kada je na prijevremenim izborima 2013. godine izabrana nova koalicijska vlada DPS-a i Bugarske socijalisti\u010dke stranke (BSP), glavnog GERB-ovog konkurenta, Peevski je postavljen na \u010delo bugarske Dr\u017eavne agencije za nacionalnu sigurnost (DANS). Njegov izbor na tu funkciju pokazao se izrazito nepopularnim nakon \u0161to su izbili novi prosvjedi<\/a>, ovoga puta protiv onoga \u0161to su prosvjednici smatrali spajanjem ekonomske i politi\u010dke vlasti. Pod utjecajem ideologije antikomunizma, prosvjednici su Peevskoga prije svega vidjeli kao pripadnika “komunisti\u010dke” elite iz perioda prije 1989. godine, iako je imao devet godina kada je pao socijalizam.<\/p>\n

Ono \u0161to je tada ujedinilo prosvjednike protiv Peevskoga nije bilo ni razo\u010daranje globalnim financijskim kapitalizmom ni njegovim bankarskim prijevarama, od Lehman Brothersa do nedavnijih financijskih skandala Espirito Santa u Portugalu, ni rastu\u0107e nejednakosti i uni\u0161tavanje socijalne dr\u017eave. Dru\u0161tveni nemiri su se usmjerili na sve \u0161to je progla\u0161eno postsocijalisti\u010dkim, balkanskim, izobli\u010denim orijentalnim “orta\u010dkim” kapitalizmom, te su zahtjevi uklju\u010divali radikalniju liberalizaciju i deregulacijom ekonomije. Vlada BSP i DPS-a kona\u010dno je pala 2014. godine a na vlast se vratio GERB u \u0161irokoj koaliciji<\/a> koja uklju\u010duje europske liberale i ekstremnu desnicu.<\/p>\n

Nova je vlada prvo poku\u0161ala spasiti posrnuli KTB zbog \u010dega je \u010dak i povisila javni dug \u2013 zbog uloga s dr\u017eavnim jamstvom dug se pove\u0107ao<\/a> za gotovo dvije milijarde eura. Spa\u0161avanje je prema tvrdnjama vlasti bilo opravdano ne samo zbog spa\u0161avanja uloga manjih od 50 tisu\u0107a eura, ve\u0107 i zbog sprje\u010davanja prijenosa posljedica kraha banke u realnu ekonomiju. Me\u0111utim, ni jedna od ove dvije tvrdnje nije odr\u017eiva kada ih se pobli\u017ee promotri. Naposljetku je javno preuzimanje bankrotirane banke odga\u0111ano uz politi\u010dke i pravne izgovore \u0161to je omogu\u0107ilo velikim ulaga\u010dima da podijele svoje udjele te se tako okoriste dr\u017eavnim jamstvima.<\/p>\n

Sukob tajkuna<\/strong><\/p>\n

Odgo\u0111ena propast KTB-a se dakle pokazala kao sjajna prilika za poslovne elite da oplja\u010dkaju ono \u0161to je preostalo. No taj je proces istodobno proizveo rast konkurencije i destabilizirao neke od ve\u0107 postoje\u0107ih savezni\u0161tava, posebice dugoro\u010dnu suradnju Vasiljeva i Peevskoga. U medijskim bitkama koje su uslijedile suprotstavljeni kapitalisti se nisu ustru\u010davali optu\u017eivati suparnike za zavjere, “korupciju” i “tajne planove” uni\u0161tavanja njihovih poslovnih pothvata, potkopavaju\u0107i jo\u0161 vi\u0161e “povjerenje u demokratske institucije”.<\/p>\n

Nadalje, cijeli fijasko s KTB-om pro\u0161irio se izvan banke na realni sektor. Dobar je primjer trenutna kriza u Dunaritu,\u00a0 kompaniji sa sjedi\u0161tem u gradu Ruse koja se bavi proizvodnjom oru\u017eja i zapo\u0161ljava preko 800 radnika. Kompanija je 2005. godine za milijun eura prodana Emilu Galovu, bliskom suradniku vlasnika KTB-a Cvetana Vasiljeva. Dunarit sura\u0111uje s privatnim kompanijama iz SAD-a i Izraela te trenutno izvr\u0161ava narud\u017ebe u vrijednosti od vi\u0161e od 100 milijuna dolara. Tvrtkin profit za 2013. godinu procjenjuje se na vi\u0161e od 5 milijuna eura, a imovina u vlasni\u0161tvu u vrijednosti od vi\u0161e od 44 milijuna eura. No pro\u0161le je godine nakon bankrota KTB-a ova tvrtka, koja je dugovala vi\u0161e od 46 milijuna eura banci, ostala bez ikakvih sredstava da plati materijale potrebne za proizvodnju \u0161to je vodilo obustavi proizvodnje. Situaciju u firmi dodatno je pogor\u0161alo to \u0161to je i dio zaposlenika imao depozite u banci.<\/p>\n

Sredinom velja\u010de ove godine odr\u017eao se sastanak Me\u0111uagencijskoga vije\u0107a kojim predsjeda ministar ekonomije Bo\u017eidar Lukarski. Na sastanku su svi \u010dlanovi vije\u0107a jednoglasno odlu\u010dili da oduzmu Dunaritu licencu za uvoz i izvoz oru\u017eja na razdoblje od \u0161est mjeseci. Odluka je temeljena na izvje\u0161\u0107u tada\u0161njeg predsjednika DANS-a, Vladimira Pisan\u010deva koji je tvrdio<\/a> da promjena vlasni\u0161tva tvornice i njezina financijska nestabilnost predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.<\/p>\n

Investicija u Srbiji<\/strong><\/p>\n

Promjena vlasni\u0161tva koja se spominje u izvje\u0161\u0107u DANS-a odnosi se na dug Dunarita prema KTB-u koji je postao predmet me\u0161etarenja. Naime, tvrtku su kontrolirali bliski suradnici Vasiljeva za kojeg se smatralo da tvrtkom upravlja iz sjene. No kada se banka na\u0161la u problemima podignuta je i optu\u017enica protiv Vasiljeva, a njegovi doju\u010dera\u0161nji suradnici iz Dunarita okrenuli su se protiv njega. Istodobno, najve\u0107i vjerovnik Dunarita postaje izvjesni Edoardo Miroglio, na koga je prepisano vi\u0161e od pola potra\u017eivanja KTB-a prema Dumaritu.<\/p>\n

Dunarit prakti\u010dki postaje osiguranje za Miroglijev ulog u KTB-u. \u00a0Mirogli je javno obja\u0161njavao kako na taj dogovor ne gleda kao na ulaganje. Miroglio je investitor<\/a> u sedam tekstilnih tvornica, u nekretnine, vinarije, a dr\u017ei i dionice Bulgartabaca (nedavno privatizirane duhanske kompanije), a njegov udio u Dunaritu je njegova druga najve\u0107a “investicija” ostvarena putem depozita u propaloj KTB banci (prva je udio u lancu trgovina Tehnomarket). No vlasni\u0161tvo nad kompanijom nije time sasvim ra\u0161\u010di\u0161\u0107eno i postaje predmet sukoba izme\u0111u Vasiljeva, njegovih sada\u0161njih i biv\u0161ih suradnika te naposljetku slu\u017ei kao izgovor za oduzimanje licence za izvoz.<\/p>\n

Vasiljev se trenutno nalazi u “egzilu” u Srbiji gdje se sklonio kako bi izbjegao sudski progon bugarskih vlasti. U Beogradu je dvanaestog o\u017eujka na zajedni\u010dkoj konferenciji za novinare s bugarskim predsjednikom Rosenom Plevnelijevom srpski predsjednik Tomislav Nikoli\u0107 objasnio<\/a> da Vasiljev nije po\u010dinio nikakve zlo\u010dine na srpskom teritoriju te da samim time izru\u010denje ne dolazi u obzir, a nije propustio priliku da izrazi zahvalnost Vasiljevu za izravna strana ulaganja u zemlju, posebice u tvornicu stakla u Para\u0107inu.<\/p>\n

\u017drtvovanje Dunarita<\/strong><\/p>\n

Neki mediji i sindikalisti naga\u0111aju da je povla\u010denje licence samo poku\u0161aj Peevskoga da preuzme kompaniju. Ne\u0161to sli\u010dno doga\u0111alo se i ranije<\/a> kada su licence bile povu\u010dene sve dok se kompanije nisu jeftinije prodale konkurenciji.<\/p>\n

Diana Georgieva, predstavnica najve\u0107eg bugarskog sindikata za Dunarit sastala se s ministrom ekonomije Bo\u017eidarom Lukarskim nakon \u010dega je izjavila da \u0107e sindikati organizirati blokade cesta jer radnicima jo\u0161 uvijek visi nad glavom opasnost gubitka posla. Predstavnik drugog sindikata Stoil Georgiev kritizirao je ministra koji je predlo\u017eio da kompanija svoje proizvode izvozi preko drugih tvrtki koje jo\u0161 imaju licencu: ni\u0161ta naime ne garantira da bi naru\u010ditelji pristali na to. Uz to, ministrov prijedlog daje naslutiti kako je uskra\u0107ivanje licence zapravo poku\u0161aj usmjeravanja naru\u010ditelja na konkurentsku firmu, upozorava<\/a> sindikalist.<\/p>\n

Radnici strahuju da bi svi zaposleni mogli biti otpu\u0161teni pa su pokrenuli skupljanje potpisa za odobrenje licence, a 13. o\u017eujka odr\u017eali i protest \u017eele\u0107i napraviti dodatni pritisak na institucije.<\/p>\n

Udruga bugarskih proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja \u201cBugarska obrambena industrija\u201d tako\u0111er je inzistirala na tome da se razmotri vra\u0107anje licence. Lokalna organizacija BSP-a u gradu Ruse smatra da su razlozi za uskra\u0107ivanje licence “izmi\u0161ljeni”, a osudi su se priklju\u010dile i druge stranke opozicije koje u odluci vije\u0107a vide “korporativne interese” konkurentskih tajkuna. Unutarklasni sukobi oko ostataka KTB-a i s njom povezanih tvrtki u kojima posreduju dr\u017eava i tajne slu\u017ebe na kraju \u0107e slomiti na radnicima i tvornicu odvesti u zatvaranje. Tako se upravljanje koje se obi\u010dno naziva “korupcijskim” u kapitalizmu pokazuje prije kao norma nego kao neka iznimka, \u010dine\u0107i cijelu situaciju dugoro\u010dno neodr\u017eivom.<\/p>\n

S engleskog prevela: Dorotea-Dora Held<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Bugarskoj su zadnje dvije godine obilje\u017eene velikom politi\u010dkom nestabilno\u0161\u0107u pri \u010demu su se od masovnih prosvjeda 2013. godine izmijenile \u010dak \u010detiri vlade. Ta se politi\u010dka kriza ne mo\u017ee razumjeti bez da se objasne nestabilnosti ekonomsko-politi\u010dkih savezni\u0161tava i konstantna prestrojavanja unutar poslovnih elita. Sukobe bugarskog krupnog kapitala mo\u017eemo s lako\u0107om promatrati na primjeru plja\u010dke ostataka nedavno bankrotirane Korporativne trgova\u010dke banke (KTB).<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":5645,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,213],"theme":[456,455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[91],"class_list":["post-5494","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-financije","theme-politika","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5494","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5494"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5494\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5667,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5494\/revisions\/5667"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5494"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5494"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5494"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5494"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5494"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5494"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5494"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}