{"id":5470,"date":"2015-03-18T08:00:00","date_gmt":"2015-03-18T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5470"},"modified":"2015-03-18T08:00:55","modified_gmt":"2015-03-18T07:00:55","slug":"5470","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5470","title":{"rendered":"Odlu\u010dan otpor najugro\u017eenijih u javnom sektoru"},"content":{"rendered":"<p><strong>Zapo\u010det jo\u0161 sredinom novembra pro\u0161le godine, \u0161trajk prosvjetnih radnika u Srbiji ne daje nadu u skoro razrje\u0161enje spora. Na ju\u010dera\u0161njem prosvjedu u Beogradu \u0161trajka\u010dima je potporu dalo desetak tisu\u0107a ljudi solidariziraju\u0107i se sa zaposlenima u ovom va\u017enom sektoru koji se na\u0161ao na udaru &#8220;mjera \u0161tednje&#8221; naprednja\u010dke vlade.<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p>Jesen 2014. protekla je u znaku otpora neoliberalnoj politici, obele\u017eena protestima <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3024\" target=\"_blank\">studenata<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3956\" target=\"_blank\">advokata<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4107\" target=\"_blank\">prosvetnih<\/a> radnica i radnika. Studentski pokret naposletku je do\u017eiveo debakl, dok su advokati uspeli da postignu dogovor sa dr\u017eavom. Okosnicu otpora merama \u0161tednje danas u Srbiji predstavlja borba prosvetnih radnika za dostojanstvene uslove rada. Prosvetari \u0161trajkuju gotovo puna \u010detiri meseca i po svemu sude\u0107i, verovatnije je da \u0107e do\u0107i do dalje radikalizacije protesta nego do dogovora sa dr\u017eavom i obustave \u0161trajka.<\/p>\n<p>Istorijski &#8220;uspesi&#8221; Vu\u010di\u0107eve vlade o\u010digledni su: teku\u0107i \u0161trajk, u kome u\u010destvuje preko 50.000 prosvetnih radnika i preko 700 \u0161kola, najdu\u017ei je \u0161trajk prosvetnih radnika u skorijoj istoriji. Kako je sve po\u010delo? Pod izgovorom \u0161tednje i racionalizacije, plate u javnom sektoru smanjene su za 10%. Prosvetni radnici predstavljaju najranjiviji deo <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1032\" target=\"_blank\">prozivanog<\/a> javnog sektora, budu\u0107i da je njihova plata, ukoliko ispunjavaju kvotu od punog fonda \u010dasova, iznosila oko 350 eura. Mese\u010dna zarada nastavnica i nastavnika koji nemaju pun fond \u010dasova iznosi oko 200 eura, dok prose\u010dna potro\u0161a\u010dka korpa ko\u0161ta 550 eura. Stoga je jasno da ovo smanjenje pod izgovorom \u0161tednje prosvetne radnike, bez preterivanja, dovodi na rub egzistencije.<\/p>\n<p>Ideolo\u0161ko pokri\u0107e za guranje prosvetnih radnika u sve dublju bedu vladaju\u0107e elite pronalaze u neoliberalnim mitovima o neophodnosti \u0161tednje i lenjosti prosvetnih radnika koji &#8220;vi\u0161e vremena provode na raspustu nego na poslu&#8221;. S obzirom da je obrazovanje sektor koji jo\u0161 uvek nije potpuno prilago\u0111en potrebama tr\u017ei\u0161ta, \u0161to zna\u010di da za neoliberalnu dr\u017eavu predstavlja nepotrebni tro\u0161ak, a ne razvojni resurs, u javnom diskursu prosvetne radnice i radnici tretirani su kao nu\u017eno zlo. Tako radnici bivaju progla\u0161eni nesposobnima, okrivljeni za zapanjuju\u0107e lo\u0161 materijalni polo\u017eaj u kome se nalaze, ali i za sve manjkavosti obrazovnog sistema u Srbiji. Otuda \u0161trajkovi nisu retkost u srbijanskoj prosveti, \u0161to vlasti i mediji kojima upravljaju naj\u010de\u0161\u0107e koriste kao mo\u0107no sredstvo difamacije svakih nekoliko godina kada sindikati ispostave odre\u0111ene zahteve nadle\u017enom ministarstvu.<\/p>\n<p><strong>Djelatnost od javnog zna\u010daja<\/strong><\/p>\n<p>\u0160kolska 2014.\/2015. po\u010dela je najavom \u0161trajka i upu\u0107ivanjem zahteva ministru prosvete za izuzimanjem prosvetnih radnika iz programa umanjivanja zarada u javnom sektoru, kao i za uvo\u0111enjem platnih razreda. Ovde se mo\u017ee uspostaviti paralela sa gotovo svim protestima i pokretima uperenim protiv mera \u0161tednje \u010diji smo svedoci bili u proteklom periodu. Naime, u po\u010detku se \u010dinilo da prosvetari ponavljaju gre\u0161ke studentskog pokreta, insistiraju\u0107i na partikularnim zahtevima, te pozivanjem na izuzimanje iz programa \u0161tednje, a ne na pru\u017eanje otpora. S jedne strane, uzev\u0161i u obzir sindikalnu praksu u neoliberalnom poretku \u2013 odr\u017eavanje pojedina\u010dnih borbi u uskim okvirima sa ciljem da se izdejstvuje tek poneki ustupak vlasti \u2013 ovakvo postupanje nije bilo ni najmanje neo\u010dekivano.<\/p>\n<p>S druge strane, budu\u0107i da prosvetni radnici obavljaju delatnost od javnog zna\u010daja, \u0161to zna\u010di da po zakonu o \u0161trajku ne mogu u potpunosti da obustave rad, ali su istovremeno zakonom i kolektivnim ugovorom za\u0161ti\u0107eni od gubitka radnog mesta zbog \u0161trajkovanja, oni su u poziciji da omogu\u0107e \u0161irenje i povezivanje borbe unutar, ali i izvan javnog sektora. Na\u010din na koji se vlast prvobitno odnosila prema \u0161trajka\u010dima potpadao je pod uobi\u010dajeni modus operandi pukog ignorisanja, \u0161to je bio odgovor vlastodr\u017eaca na svaki oblik socijalnog bunta \u2013 radni\u010dke \u0161trajkove, studentske proteste, \u0161trajk advokata.<\/p>\n<p>Tako su svi naizgled radikalni potezi u su\u0161tini bili o\u010dajni\u010dki poku\u0161aji da se izmami reakcija dr\u017eavnog vrha, koji se rukovodio politikom iznurivanja do samoinicijativnog odustajanja suprotne strane. Posebno ote\u017eavaju\u0107u okolnost u slu\u010daju prosvetnih radnika predstavlja i \u010dinjenica da \u0161trajk ne podrazumeva obustavu rada, ve\u0107 skra\u0107ivanje \u010dasova sa 45 minuta na 30, \u010dime se funkcionisanje sistema prividno odr\u017eava, a vlastima ostavlja prostor da ne reaguju.<\/p>\n<p><strong>Poku\u0161aj iznude rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n<p>U \u0161trajk su 17. novembra stupila \u010detiri sindikata \u2013 Unija sindikata prosvetnih radnika Srbija (USPRS), kojoj pripada vi\u0161e od polovine broja \u010dlanova svih sindikata u Srbiji, Sindikat radnika u prosveti Srbije (SRPS), Ujedinjeni granski sindikat Nezavisnost (UGS Nezavisnost) i Sindikat obrazovanja Srbije \u2013 a odlu\u010duju\u0107i korak napred ka radikalizaciji protesta, koji je nemu\u0161tog ministra Verbi\u0107a i ministarstvo prosvete privoleo na pregovore, bilo je potpuno obustavljanje nastave na jedan dan oko mesec dana nakon po\u010detka \u0161trajka.<\/p>\n<p>Ministar nije odustao od svoje neoliberalne mantre da para u bud\u017eetu jednostavno nema, a \u0161trajka\u010de je poku\u0161ao da zastra\u0161i pretnjom o daljem smanjivanju plate i disciplinskim postupcima protiv onih koji u\u010destvuju u \u0161trajku. Tako su otpo\u010deli pregovori, koji su, na\u017ealost, &#8220;prosvetare&#8221; primorali na srozavanje zahteva na novi minimum, kada im je, umesto vra\u0107anja zarada na prethodni nivo, ponu\u0111ena nov\u010dana pomo\u0107 u iznosu do jedne mese\u010dne zarade. Ministarstvo prosvete se i ovog puta dr\u017ealo obrasca koje je trasiralo u toku studentskih protesta i blokade Filozofskog fakulteta krajem pro\u0161le godine: nakon du\u017eeg perioda ignorisanja i manipulacija, usledili bi pregovori na kojima bi se razgovaralo o ispunjavanju zahteva koji zapravo predstavljaju redigovanu i osiroma\u0161enu verziju prvobitnih, \u010dime bi se prakti\u010dno iznu\u0111ivalo sporazumno re\u0161enje.<\/p>\n<p>Nakon vi\u0161e od dva meseca pregovora, Ministarstvo prosvete i prosvetni radnici nisu mogli da prona\u0111u minimum neophodan za prekid \u0161trajka, \u010dije trajanje ve\u0107 neko vreme izaziva moralnu paniku me\u0111u roditeljima i \u0161irim krugovima javnosti. Masovnost, jedinstvo radnika s jedne, a instrumentalizovani nemar nadle\u017enih organa pod izgovorom da se &#8220;prosvetarim&#8221; nikako ne mo\u017ee iza\u0107i u susret s druge strane, omogu\u0107ili su \u0161trajka\u010dima da ne podlegnu pod pritiskom javnosti, koja ih je nemilosrdno etiketirala kao neradnike (dok im je ministar finansija poru\u010dio da porazmisle o dodatnim poslovima kojima bi mogli da nadoknade smanjenje plate), ali i pred otvorenim pretnjama ministra prosvete Sr\u0111ana Verbi\u0107a da \u0107e nastavnicima koji nastave sa \u0161trajkom ve\u0107 umanjene zarade biti smanjene za jo\u0161 16%. \u010cini se da je ucenjiva\u010dka retorika ipak postigla kontraefekat.<\/p>\n<p><strong>Kr\u0161enje zakona o \u0161trajku<\/strong><\/p>\n<p>Vlasti su poku\u0161ale da perfidnu podvalu ponude kao re\u0161enje koje \u0107e dovesti do normalizacije nastave. Naime, sporazum o re\u0161avanju spornih pitanja sadr\u017ei maglovitu formulaciju da \u0107e se tek od 1. juna pregovarati o visini nadoknade koja treba da bude ispla\u0107ena prosvetnim radnicima. Za razliku od preostala dva sindikata, predstavnici Unije sindikata i Sindikata radnika u prosveti nisu potpisali sporazum. Beskrupuloznost vladaju\u0107e strukture, me\u0111utim, ovde ne prestaje.<\/p>\n<p>Ministar Verbi\u0107 ne samo da potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora uslovljava pristankom na sporazum, ve\u0107 je direktorima \u0161kola uputio zvani\u010dan dopis da se nastavnicima koji nastavljaju sa \u0161trajkom dodatno umanje zarade za vreme koje su proveli u \u0161trajku. To zna\u010di da vlasti, pored nelegitimnih, sada koriste i nelegalna sredstva, budu\u0107i da ovakva mera predstavlja direktno kr\u0161enje zakona o \u0161trajku. \u010cini se da ovakvi postupci Ministarstva podsti\u010du otpor i solidarnost me\u0111u prosvetnim radnicima, koji najavljuju radikalnije metode borbe. Uprkos skra\u0107enim \u010dasovima, prosvetni radnici do sada su ipak obavljali niz nastavnih aktivnosti poput odr\u017eavanja takmi\u010denja, dodatne i dopunske nastave, kao i pripreme za prijemne i maturske ispite.<\/p>\n<p>Pored svih ovih aktivnosti, petnaestominutno skra\u0107ivanje \u010dasova su\u0161tinski ne podriva normalne nastavne tokove. Njihovo ukidanje jeste korak do najradikalnijeg, zasad tek potencijalnog oblika otpora na koje bi vlast mogla da primora nastavno osoblje \u2013 obustavljanje pripreme i organizacije maturskih ispita. Slepo se pridr\u017eavaju\u0107i vladinog neoliberalnog diktata, te daju\u0107i i vlastiti negativan primer, Ministarstvo prosvete navelo je prosvetne radnike da se beskompromisno suprotstave.<\/p>\n<p><strong>Obrazovanje za tr\u017ei\u0161te<\/strong><\/p>\n<p>Budu\u0107i da je vlast iscrpela sva svoja, \u010dak i protivzakonita sredstva, poslednji adut kojim se \u0161trajka\u010di mogu primorati na potpisivanje spornog sporazuma jeste demonizacija prosvetnih radnika u javnosti i izazivanje panike me\u0111u roditeljima. Panika se podsti\u010de \u0161irenjem neosnovanih tvrdnji da se maturski ispiti ne\u0107e odr\u017eati, te da ocene na kraju \u0161kolske godine ne\u0107e biti zaklju\u010dene. Pompezno se ma\u0161e cifrom od stotinjak \u010dasova koje su deca izgubila za vreme \u0161trajka.<\/p>\n<p>No, \u010dini se da neoliberalna dr\u017eava o deci vodi ra\u010duna jedino sa ciljem da naudi egzistencijalnim interesima nastavnika. Ne \u017eele\u0107i da se bavi goru\u0107im problemom, premijer najavljuje uvo\u0111enje dualnog obrazovanja, koje za smisao ima implementaciju neoliberalnih reformi i na stupnjevima obrazovanja, koji za razliku od univerzitetskog nivoa, nisu do sada bili zahva\u0107eni ovim trendom. Dualno obrazovanje, koje podrazumeva paralelno \u0161kolovanje i zaposlenje, inauguri\u0161e izjedna\u010davanje civilizacijske tekovine obrazovanja sa potrebama tr\u017ei\u0161ta. Time se granica izme\u0111u perioda \u0161kolovanja i stupanja u radni odnos postepeno ukida, a eksploatacija normalizuje.<\/p>\n<p>Najzad, treba biti iskren i priznati da \u0161kolstvu u Srbiji jesu potrebne reforme, ali reforme koje ne\u0107e podrazumevati tek puko optere\u0107ivanje nastavnika birokratskim poslovima, tj. reforme koje \u0107e biti ude\u0161ene prema potrebama u\u010denika, a ne potencijalnih poslodavaca. Takve reforme, koje \u0107e obrazovanje vratiti na nivo javnog dobra i razvojnog resursa, treba da sprovode prosvetni radnici koji ne\u0107e biti poni\u017eeni i egzistencijalno ugro\u017eeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prosvetari \u0161trajkuju gotovo puna \u010detiri meseca i po svemu sude\u0107i, verovatnije je da \u0107e do\u0107i do dalje radikalizacije protesta nego do dogovora sa dr\u017eavom i obustave \u0161trajka&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":5521,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[105,63],"theme":[458,455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[183],"class_list":["post-5470","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-javni-sektor","tag-obrazovanje","theme-drustvo","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5470"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5470\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5526,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5470\/revisions\/5526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5470"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5470"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5470"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5470"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}