{"id":5463,"date":"2015-03-17T08:00:42","date_gmt":"2015-03-17T07:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5463"},"modified":"2015-03-16T19:25:41","modified_gmt":"2015-03-16T18:25:41","slug":"mjere-stednje-common-sense-ili-nonsens","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5463","title":{"rendered":"Mjere \u0161tednje \u2013 common sense ili nonsens?"},"content":{"rendered":"

Jedno od klju\u010dnih mjesta formiranja tzv. javnog mi\u0161ljenja u Hrvatskoj sredi\u0161nji je dnevnik nacionalne televizije. Ta je emisija po\u010detkom mjeseca do\u017eivjela makeover<\/em> kojim se \u017eeli odgovoriti konkurenciji i dosko\u010diti padu gledanosti pro\u0161lih godina. No atraktivniji format ujedno je pratilo i osna\u017eivanje funkcije kreatora common sensa,<\/em> ovoga puta u sklopu kampanje za ja\u010danje “mjera \u0161tednje”<\/strong><\/p>\n

Gledatelji novog formata Dnevnika Hrvatske televizije (HTV), koji je na programu nekih petnaestak dana, mogli su primijetiti da u izvje\u0161tajima, reporta\u017eama i analizama \u010desto dominira odre\u0111eni fatalizam. Ve\u0107 od prve minute premijernog izdanja centralne informativne emisije na HTV-u od 2. 3. ove godine svaki put kad bi se progovorilo o putovima i na\u010dinima izlaska iz krize, prevladala bi retorika neminovnosti.<\/p>\n

Da bi se re\u010deni fatum podupro empirijom, Dnevnik je specijalno za svoje prvo uprizorenje naru\u010dio istra\u017eivanje o politici \u0161tednje i odricanja, o rezovima u javnom sektoru i sl. Prema rezultatima tog istra\u017eivanja preko 70 posto ispitanika je za rezove, a 52,4 posto je spremno na bolne rezove i odricanja, koji su nu\u017eni za izlazak iz krize, \u010dak i ako to zna\u010di da \u0107e se i njima osobno rezati. Preko 90 posto ispitanika je za smanjivanje dr\u017eavnog aparata, a preko 60 posto podupire otkaze u javnom sektoru, \u010dak ako to zna\u010di i njihov otkaz.<\/p>\n

Da je put izlaska iz krize samo jedan slo\u017eili su se svi sugovornici, novinari i analiti\u010dari i u sljede\u0107em prilogu re\u010denog Dnevnika, u kojemu se najprije uprizorio Hans Werner Sinn, predsjednik IFO instituta iz M\u00fcnchena, s konstatacijom da Hrvatska treba radikalne strukturne reforme i tranziciju iz komunizma u tr\u017ei\u0161no gospodarstvo. Sinn, ina\u010de, zajedno s kolegama radi na ekonomskom programu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i prema vlastitom priznanju s tim je poslom stigao otprilike do pola.<\/p>\n

\u201cMetadon ekonomija\u201d<\/strong><\/p>\n

I tre\u0107i prilog u udarnom nizu bio je na istu temu \u2013 pravocrtni izlazak iz krize. Ispred Europske ku\u0107e u Zagrebu se javio \u017deljko Kardum i izvijestio sa skupa o energetskoj budu\u0107nosti Europe, na kojoj je bila prisutna i delegacija Europske komisije (EK). I tamo se govorilo o krizi i njezinom rje\u0161avanju, a izvjestilac Kardum nam je to prenio sljede\u0107im rije\u010dima: \u201cDosad je bila mantra, upozorava Sinn\u201d, a za nas ponavlja Kardum, \u201cda se trebamo uzdati u evropske fondove, a zapravo se radi o tome da Republika Hrvatska ne smije ovisiti isklju\u010divo o fondovima, jer je to onda ovisnost o ne\u010dijem tu\u0111em novcu. Treba se protiviti tzv. metadon ekonomiji. Hrvatska bi trebala postati samodostatna i tro\u0161iti to\u010dno onoliko koliko ima\u201d, zaklju\u010dio je Kardum.<\/p>\n

U dru\u0161tveno-reporta\u017enom bloku Dnevnika, koji je uslijedio odmah poslije hard core<\/em> vijesti, mogli smo vidjeti koji su u\u010dinci takve doktrine TINA (There is no alternative<\/em>) na svakodnevni \u017eivot u nas. Prvi prilog je govorio o daljnjim vladinim mjerama protiv siroma\u0161tva za koje se planira izdvojiti preko 20 milijuna kuna. Problem je ilustriran pri\u010dom o siroma\u0161noj 37-godi\u0161njakinji bez posla s troje djece i nezaposlenim mu\u017eem. Blokirani su im ra\u010duni, a du\u017eni su preko 200 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n

Nakon toga uslijedila je reporta\u017ea iz splitskog prihvatili\u0161ta za besku\u0107nike gdje je u toku bila akcija 366 ve\u010dera za besku\u0107nike, jo\u0161 jedna kra\u0107a vijest o mjerama protiv energetskog siroma\u0161tva, a mogla se vidjeti i reporta\u017ea iz menze u kojoj su jeli premijer i neki \u010dlanovi na\u0161e Vlade, koji su nakon toga zapodjenuli razgovor sa studentima o perspektivama njihovog zapo\u0161ljavanja i o problematici odljeva mozgova.<\/p>\n

Zdrav razum<\/strong><\/p>\n

Ina\u010de, prvi jednosatni Dnevnik javnog servisa zajedno su vodili \u0110urica Drobac i Sanja Mikleu\u0161evi\u0107 Pavi\u0107. Ve\u0107 sljede\u0107eg dana su gledatelji imali priliku vidjeti drugi voditeljski par kojeg \u010dine Tina \u0160imurina i Stipe Alfier. U tom je Dnevniku glavna vijest bio Izvje\u0161taj Europske komisije o Hrvatskoj u kojem smo dobili sljede\u0107e ocjene: pravosu\u0111e je ocijenjeno dvojkom, ba\u0161 kao i prora\u010dun, mirovinski sustav, poslovno okru\u017eenje i javne tvrtke. Radno zakonodavstvo ocijenjeno je trojkom, a najvi\u0161u ocjenu \u2013 \u010detvorku \u2013 dobio bankarski sektor.<\/p>\n

Spektakularizirani haerteov Dnevnik sli\u010dnom je retorikom, istina pone\u0161to ubla\u017eenom, nastavio i nakon ove uvertire. \u0160to se formalne strane novog Dnevnika ti\u010de kriti\u010dari su odmah uo\u010dili da je svoju efektivnost Dnevnik poku\u0161ao dobiti uvo\u0111enjem para voditelja, umjesto dosada\u0161njeg jednog voditelja, zatim dodaju\u0107i rubrici vijesti \u2013 koja je dosad bila dominantna u Dnevnicima \u2013 rubrike poput \u017eivota s tzv. \u201ctoplim ljudskim pri\u010dama\u201d u fokusu ili pak rubriku entertainment<\/em>, te prelamaju\u0107i emisiju na pola intervjuom s nekim politi\u010dkim ili kulturno-dru\u0161tvenim selebritijem. U prvom izdanju Dnevnika tu je ulogu odigrao \u0161ef opozicije Tomislav Karamarko.<\/p>\n

Dnevnik u ovoj svojoj extended<\/em> verziji zapravo slu\u017ei kao va\u017eno mjesto s kojeg se apelira na stanoviti common sense<\/em>, \u0161to opet predstavlja dio \u0161ire legitimacijske strategije. U tome je na po\u010detku najva\u017enije pro\u0161iriti strah i moralnu paniku bilo od previsokog duga ili prezadu\u017eene dr\u017eave, ili od mjera koje kane poduzeti institucije Europske unije. Zatim je potrebno na\u0107i krivce \u2013 kao \u0161to je, recimo, na\u0161a parohijalna zatucanost, odnosno na\u0161e uvjerenje da se ekonomija mo\u017ee voditi nacionalno, a op\u0107epoznato je da nije tako. Ili pak na\u0161a rastro\u0161nost i ovisnost o tzv. metadon ekonomiji, a zdrav razum nala\u017ee da se ne tro\u0161i preko svojih mogu\u0107nosti itd.<\/p>\n

Zamjena teza<\/strong><\/p>\n

U proizvodnji pristanka na rezove potrebno je osim batina dati i pokoju mrkvu, pa tako vidimo da smo dobili dobre ocijene za Zakon o radu kao i za bankarski sektor. Nakon toga su urednici novog Dnevnika, o\u010dito, toliko jako \u017eeljeli dokazati tezu o tome da je populacija ve\u0107 prihvatila mjere \u0161tednje kao ne\u0161to neophodno, da su po principu samoispunjuju\u0107eg proro\u010danstva, tezu koju su jako \u017eeljeli (ili morali) dokazati doista i dokazali rezultatima ankete u kojima su se pretpostavke potvrdile s preko 90 posto onih koji su se s njima slo\u017eili.<\/p>\n

Nakon toga u svom specifi\u010dnom jukstaponiranju televizijskih blokova slijedi niz priloga u kojima saznajemo da se konsenzus zapravo ima bespogovorno posti\u0107i, jer tako tra\u017ee vanjske adrese, me\u0111u njima i ona Evropske komisije, pa da tu onda nekog posebnog izbora zapravo ni nema. U bloku \u201ctoplih ljudskih pri\u010da\u201d, akteri su siroma\u0161ni, besku\u0107nici ili besperspektivni studenti, no njihove sudbine ne proizlaze iz toga (kako bi htjela uredni\u010dka ruka) \u0161to je \u0161ok terapija izostala. Upravo suprotno, uredni\u0161tvo zamjenjuje tezu, odnosno danas neza\u0161ti\u0107ene stare i bolesne, mlade bez budu\u0107nosti, \u017eene bez obrane svojih reproduktivnih prava, imamo ba\u0161 zato jer su se te mjere sustavno provodile ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a.<\/p>\n

Henry Giroux ka\u017ee kako su \u201ckontradikcije neoliberalizma sve ve\u0107e, ali konsenzus koji ga odr\u017eava i dalje je izrazito \u017eiv i zdrav. Common sense<\/em> je postao neprijatelj kriti\u010dke misli. Nada vi\u0161e nije dio diskursa ljevice; zamijenjena je turobnim osje\u0107ajem o\u010daja, bez ikakve vizije o radikalnoj demokraciji.\u201d Glavni mediji, a dnevnik na nacionalnoj televiziji tu igra va\u017enu ulogu, poma\u017eu da argumentaciju zdravog razuma podupru do mjere da ona postane uvjerljiva i prihva\u0107ena na gotovo pa intuitivan na\u010dina, dakle na na\u010din za koji nije potrebna dodatna refleksija koja bi provjerila navode. Jer, recimo, iskustva zadnjih godina govore da rezanje bud\u017eetskih stavki nipo\u0161to ne vodi automatski smanjenju duga. Me\u0111utim, provo\u0111enje politike stezanja remena stalno se tra\u017ei kao kakva religijska dogma pa se postavlja pitanje \u2013 je li tu rije\u010d o common sensu<\/em> ili nonsensu?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gledatelji novog formata Dnevnika Hrvatske televizije (HTV), koji je na programu nekih petnaestak dana, mogli su primijetiti da u izvje\u0161tajima, reporta\u017eama i analizama \u010desto dominira odre\u0111eni fatalizam…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":5466,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-5463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5463"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5490,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5463\/revisions\/5490"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5463"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5463"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5463"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5463"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}