{"id":5389,"date":"2015-03-13T08:00:49","date_gmt":"2015-03-13T07:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5389"},"modified":"2015-03-12T18:50:11","modified_gmt":"2015-03-12T17:50:11","slug":"u-sloveniji-banke-pljackaju-vas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5389","title":{"rendered":"Slovenski bankarski sustav: kontinuitet mutnih poslova"},"content":{"rendered":"

Tranzicijska povijest slovenskog bankarskog sustava povijest je dr\u017eavno potpomognutih epizoda otimanja javnog, ili novca neza\u0161ti\u0107enih \u0161tedi\u0161a. Nakon poznatog slu\u010daja s novcima \u0161tedi\u0161a Ljubljanske banke na samom po\u010detku cijele pri\u010de, danas kroz sanaciju krizom devastiranih banaka svjedo\u010dimo eksproprijaciji javnog novca i sitnih vlasnika podre\u0111enih obveznica.<\/strong><\/p>\n

Ljubljanska banka u biv\u0161oj je Jugoslaviji u\u017eivala znatno povjerenje, ba\u0161 kao i brojna druga slovenska poduze\u0107a, od kojih mnoga takav ugled posjeduju i dan danas. Naravno, kada govorimo kakvi su Slovenci i njihova poduze\u0107a te kakav se \u201cnacionalni karakter\u201d kroz njih zrcali, stupamo na sklizak i opasan teren nacionalnih stereotipova. Svaki ih narod ima i vi\u0161e nego dovoljno, a na ra\u010dun drugih ih svatko zna nabrojati jo\u0161 i vi\u0161e. Ti stereotipovi nisu nu\u017eno negativni, no upravo kada se doimaju dobronamjernima i pozitivnima, kao u gornjem primjeru pouzdanih i vjerodostojnih slovenskih poduze\u0107a, znaju biti jo\u0161 tvrdokorniji i opasniji.<\/p>\n

Bez obzira na njihovu (ne)utemeljenost, svejedno djeluju kao dru\u0161tvene \u010dinjenice, koje bitno utje\u010du na odnose me\u0111u ljudima, a \u010desto su upravo tvrtke te koje ih spretno iskori\u0161tavaju. Takav primjer bila je i Ljubljanska banka, simbol pouzdanosti, vjerodostojnosti i sigurnosti. Sve dok se Jugoslavija nije raspala, a bez svoje u\u0161te\u0111evine ostalo oko 165 tisu\u0107a \u0161tedi\u0161a\u00a0u Bosni i Hercegovini te jo\u0161 oko 130 tisu\u0107a u Hrvatskoj. Zajedno sa kamatama, dana\u0161nja vrijednost njihovih \u0161tednih uloga iznosi preko 400 milijuna eura. I kako da nam onda na pamet ne padne ono slavno Brechtovo pitanje \u2013 \u0160to je plja\u010dka banke naspram osnivanju banke?<\/p>\n

Za podvig plja\u010dkanja gotovo pola milijarde eura od skoro 300 tisu\u0107a ljudi u dvjema razli\u010ditim dr\u017eavama, potrebno je vi\u0161e od obi\u010dne kriminalne skupine \u2013 potreban je organizirani kriminal. Ima li pritom i\u0161ta zgodnije od okolnosti da takav organizirani kriminal oslonac ima u pravnom sistemu i svim drugim dr\u017eavnim aparatima, pa \u0161tedi\u0161e uspije uvjeriti da se nije dogodilo ni\u0161ta protuzakonito, da je ba\u0161 sve po slovu zakona? Unato\u010d inzistiranju Slovenije kako se ustvari radi o pitanju sukcesije imovine biv\u0161e Jugoslavije te da Ljubljanska banka ustvari nije bila odgovorna za uloge svojih komitenata u drugim republikama, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu nedavno je ipak donio presudu prema kojoj za isplatu uloga jest<\/em> odgovorna Ljubljanska banka.<\/p>\n

Prema tome, Slovenija \u0107e morati jo\u0161 ove godine izraditi akcijski plan isplate tih uloga, \u010dime \u0107e se napokon okon\u010dati ova sramotna saga, koja traje ve\u0107 vi\u0161e od dvadeset godina. Sredi\u0161nji elementi su pritom bili glumljenje neznanja, odbijanje preuzimanja politi\u010dke odgovornosti, pogibanje le\u0111a pred stranim gospodarima (EU) te ga\u017eenje slabijih od sebe (hrvatski i bosanskohercegova\u010dki \u0161tedi\u0161e). I tek \u0161to se ova epizoda slovenskog bankovnog sektora privela kraju, na scenu izbija nova, jo\u0161 gora. Igra\u010di su se promijenili, no igra je ostala ista.<\/p>\n

Mandat lo\u0161e banke<\/strong><\/p>\n

Za vrijeme mandata vlade Alenke Bratu\u0161ek, prethodnice dana\u0161njeg predsjednika vlade Mire Cerara, osnovana je takozvana lo\u0161a banka<\/a>. Ime je dobila prema tome \u0161to su u nju nagomilani svi mogu\u0107i nenaplativi krediti koje su slovenske banke velikodu\u0161no izdavale u periodu ekonomskog uzleta. U tom su razdoblju banke, potaknute niskom cijenom novca uslijed ulaska u eurozonu, doslovno prisiljavale tvrtke da podi\u017eu kredite te ih nudile po iznimno niskim kamatnim stopama. Nakon po\u010detka financijske krize, kada vrijednost brojnih slovenskih poduze\u0107a strmoglavo opada te ona prestaju biti sposobna otpla\u0107ivati kredite, ponovno se ukazuje deus ex machina<\/em>, to\u010dnije re\u010deno, na scenu stupa dr\u017eava i velikodu\u0161nim dokapitalizacijama spa\u0161ava banke. Manevar je to poznat i pod imenom socijalizacija gubitaka.<\/p>\n

Iako se vje\u010dno \u017eali kako ga gu\u0161e dr\u017eavne spone, kako treba zraka za svoj zdravi razvoj, kako bi dr\u017eava trebala kona\u010dno postati tek no\u0107ni stra\u017ear, tj. jedan veliki represivni aparat, kapital se pokunjeno vra\u0107a dr\u017eavnim njedrima, iz kojih dobiva dokapitalizacijska sredstva za rupe nastale financijskim bakanalijama. Prvi dijalekti\u010dki obrat lo\u0161e banke je, zna\u010di upisan ve\u0107 u sam \u010din njezinog osnivanja. Banka je uistinu lo\u0161a za gra\u0111anke i gra\u0111ane, koji su kroz dokapitalizacije morali otplatiti nekoliko milijardi lo\u0161ih kredita.<\/p>\n

S druge strane, lo\u0161a banka uop\u0107e nije lo\u0161a za obi\u010dne banke. Princip podsje\u0107a na farmaceutske kompanije koje toksi\u010dni otpad odla\u017eu u neku \u201clo\u0161u dr\u017eavu\u201d, npr. Somaliju, u \u010dijem se moru gomila takav otpad. Tako su slovenske banke, ba\u0161 kao i ve\u0107ina europskih, opet izvele nevjerojatan manevar, ovoga puta posredno, putem prora\u010duna i zadu\u017eivanja, izvlastiv\u0161i i zadu\u017eiv\u0161i ovu i budu\u0107e generacije. Jo\u0161 jedan izniman podvig, kojemu obi\u010dna kriminalna skupina nikada ne bi bila dorasla.<\/p>\n

No, tu pri\u010da ne zavr\u0161ava. Uloga lo\u0161e banke je da akumulirane lo\u0161e kredite, odnosno vlasni\u010dke udjele brojnih slovenskih tvrtki, nanovo proda, odnosno ponovno privatizira. Ukratko, posljednja igra kapitala po\u0161la je po zlu, no dr\u017eava se umije\u0161ala, pohitav\u0161i u pomo\u0107 tako \u0161to je sve resetirala, <\/em>po\u010distila i dekontaminirala, kako bi iznova mogao zapo\u010deti novi ciklus privatizacije profita, sve do trenutka u kojem \u0107emo opet do\u0107i do to\u010dke kada \u0107e biti potrebna socijalizacija gubitaka. Ujedinjena ljevica (Zdru\u017eena levica) je u Sloveniji jedina politi\u010dka snaga koja se zala\u017ee za zaustavljanje privatizacije.<\/p>\n

Podani\u0161tvo prema Bruxellesu<\/strong><\/p>\n

Po\u0161tuju\u0107i \u010dinjenicu kako je lo\u0161a banka ve\u0107 formirana, sada\u0161nji trenutak predstavlja izvanrednu priliku da se vlasni\u010dki udjeli u tvrtkama ne rasprodaju, ve\u0107 da ih se iskoristi kao polugu uvo\u0111enja radni\u010dkog upravljanja, odnosno suupravljanja poduze\u0107ima. Na\u017ealost, Ujedinjena ljevica je u toj borbi u parlamentu potpuno usamljena, drugim rije\u010dima, sa svojih 6 zastupnika bori se protiv ostalih 84. Unato\u010d svemu re\u010denome, pri\u010da o slovenskom bankarstvu ne razlikuje se pretjerano od drugih bankarskih sistema u Europi, uz iznimku opisane po\u010detne epizode. Posvuda su, naime, dr\u017eave bile prisiljene pomagati bankama, a zbog \u010dega su bile primorane zadu\u017eiti se na financijskim tr\u017ei\u0161tima uz lihvarske kamate. Potom te iste obveznice u pravilu kupuju isti \u0161pekulantski fondovi, investicijske banke, fondovi rizi\u010dnog kapitala, itd., odnosno sve sami akteri koji su za krizu u prvom redu i najodgovorniji. Uzro\u010dnici krize su i njezini najve\u0107i dobitnici.<\/p>\n

Usprkos tome, Banka Slovenije se pobrinula za dodatni zaplet, zna\u010dajan isklju\u010divo za Sloveniju \u2013 brisanje vlasnika podre\u0111enih obveznica u sanacijskom procesu (obveznica podre\u0111enih tra\u017ebinama drugih emisija odnosno serija obveznica ili drugih dugova). Prema podacima Sveslovenskog udru\u017eenja malih dioni\u010dara (Vseslovensko zdru\u017eenje malih delni\u010darjev), posljedice tog brisanja osje\u0107a sto tisu\u0107a vlasnika dionica banaka, dvije tisu\u0107e vlasnika podre\u0111enih obveznica te oko pola milijuna gra\u0111ana koji \u0161tede u raznim fondovima. Ukupna vrijednost otpisa vlasnika podre\u0111enih obveznica iznosi ne\u0161to manje od 600 milijuna eura.<\/p>\n

Kako je uop\u0107e moglo do\u0107i do toga? Kako je mogu\u0107e da neoliberali, koji se zaklinju na privatno vlasni\u0161tvo, rutinirano izvedu takvu eksproprijaciju? Vrlo jednostavno, potrebno je samo dovoljno podani\u010dkog stava, a toga u slovenskoj vanjskoj politici nikada nije manjkalo. Plasti\u010dno to pokazuje korespondencija izme\u0111u slovenskog ministarstva financija u mandatu vlade Alenke Bratu\u0161ek i nekih ni\u017eerangiranih europskih slu\u017ebenika. Uvid u navedenu korespondenciju pokazuje kako su slovenski aparat\u010dici pokorno udovoljili svakom prohtjevu europskih kolega. Isti ti aparat\u010dici iz ministarstva za financije su zatim parlament uvjeravali kako je brisanje podre\u0111enih obveznica nu\u017eno te kako je uobi\u010dajena praksa i u ostalim europskim zemljama.<\/p>\n

Mutni stres testovi<\/strong><\/p>\n

I jedno i drugo je bilo, naravno, velika la\u017e, stopostotne eksproprijacije vlasnika obveznica nisu se dogodile niti u jednoj drugoj dr\u017eavi eurozone, a va\u017ee\u0107e europsko zakonodavstvo takav postupak uop\u0107e ne nala\u017ee. Brisanje obveznica je zadnjih tjedana dovelo do velikog zanimanja medija te obra\u0107anja guvernera centralne banke, kako na sjednici vlade, tako i pred nadle\u017enom parlamentarnom komisijom. Miro Cerar, ve\u0107 po obi\u010daju, tvrdi kako guverner Bo\u0161tjan Jazbec jo\u0161 uvijek u\u017eiva njegovo povjerenje.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, iz ormara su po\u010deli ispadati i drugi kosturi \u2013 pojavljuje se bojazan kako je za dokapitalizaciju bankarskog sustava potro\u0161eno 1,5 milijarde eura previ\u0161e. Takozvani stres testovi krajem 2013., pokazali su \u2013 ovisno o kori\u0161tenoj metodologiji \u2013 astronomski razli\u010dita stanja bilanci. Samo u slu\u010daju Nove ljubljanske banke, jedan je izra\u010dun pokazivao 800 milijuna eura plusa, a drugi 300 milijuna eura minusa \u2013 1,1 milijarda eura razlike?!<\/p>\n

Takva, i brojna druga neugodna pitanja, koja je po\u010dela postavljati Ujedinjena ljevica, <\/strong>uz ostale oporbene stranke, uskome\u0161ala su javnost. No, krajem pro\u0161log tjedna, Bruxelles ve\u0107 uzvra\u0107a udarac. Mario Draghi se u pismu Jean-Claudu Junckeru po\u017ealio kako su demokracija i sloboda govora dodu\u0161e dobra stvar, no da bi slovenski zastupnici trebali razumjeti da je Banka Slovenije neovisna institucija. U prijevodu \u2013 ne gurajte nos u stvari koje vas se ne ti\u010du!<\/p>\n

Draghijevo pismo i Cerarova izjava kako guverner Jazbec i dalje u\u017eiva njegovu podr\u0161ku, znakovi su koji jasno ukazuju da se ni ovoga puta ni\u0161ta ne\u0107e dogoditi, da ni ovoga puta, ba\u0161 kao i u slu\u010daju spomenutih hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih \u0161tedi\u0161a, odgovornost za eksproprijaciju ne\u0107e preuzeti nitko. Na prvi pogled se mo\u017ee u\u010diniti kako su takve eksproprijacije u kapitalizmu ne\u0161to izvanjsko, nekakva bizarna anomalija, koju apologeti kapitalizma rado pripisuju antikapitalisti\u010dkim snagama.<\/p>\n

No, tome je tako uistinu tek na prvi pogled. Kapitalizam je nastao eksproprijacijom slobodnih seljaka, tj. primitivnom akumulacijom. Kapitalizam se i reproducira kroz neprestanu eksproprijaciju radni\u0161tva, s jedne strane posredno, kroz radni proces, a s druge strane izravno, kroz fiskalnu politiku i ovakve prigodne eksproprijacije. Ogromna ve\u0107ina svjetskog stanovni\u0161tva je, stoga, ve\u0107 sada ustvari \u017ertva eksproprijacije te ne mo\u017ee pre\u017eivjeti druga\u010dije nego da iz dana u dan prodaje rad svojih ruku i duha.<\/p>\n

Zar nije napokon do\u0161lo vrijeme da kona\u010dno ekspropriramo eksproprijatore?<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljubljanska je banka u biv\u0161oj Jugoslaviji u\u017eivala znatno povjerenje, ba\u0161 kao i brojna druga slovenska poduze\u0107a, od kojih mnoga takav ugled posjeduju i dan danas…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":4748,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[213],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-5389","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-financije","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5389"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5389\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5426,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5389\/revisions\/5426"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4748"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5389"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5389"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5389"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5389"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}