{"id":5370,"date":"2015-03-16T08:00:36","date_gmt":"2015-03-16T07:00:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5370"},"modified":"2015-03-16T08:10:08","modified_gmt":"2015-03-16T07:10:08","slug":"eliminacija-malih-seljaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5370","title":{"rendered":"Zakonski okvir za eliminaciju malih seljaka"},"content":{"rendered":"

Izmjene zakona o poljoprivredi koje se upravo nalaze u parlamentarnoj proceduri dodatno \u0107e osna\u017eiti postoje\u0107e tendencije uni\u0161tavanja malih poljoprivrednih jedinica nau\u0161trb privilegiranja tr\u017ei\u0161ne pozicije velikih igra\u010da. Pritom se ne radi samo o nepravedno postavljenim pravilima konkurentske utakmice, ve\u0107 o procesu izvjesnog uni\u0161tenja hrvatske poljoprivrede i daljnjem smanjenju razine prehrambene neovisnosti.<\/strong><\/p>\n

Gotovo 740.000 hektara dr\u017eavne zemlje trebalo bi se staviti u funkciju dodatnim novim izmjenama zakona o poljoprivrednom zemlji\u0161tu izglasanom u prolje\u0107e 2013. godine. Me\u0111utim, kao i uvijek dosad pri sli\u010dnim reformama u sferi agrarne politike, mali seljaci opet su diskriminirani i stavljeni u nepovoljan polo\u017eaj naspram velikih poljoprivrednih “igra\u010da”. Gledaju\u0107i novi zakonski okvir te njegove najavljene izmjene, mali seljaci koji mahom \u010dine registrirana mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) te\u017ee \u0107e do\u0107i do zemlji\u0161ta koja su im neophodna za ostvarivanje pozitivne ekonomske ra\u010dunice ili do ve\u0107eg iznosa potpora.<\/p>\n

Postoje\u0107i zakon donesen u prolje\u0107e 2013. godine nije donio nikakve koristi za male OPG-ove, a najavljene izmjene i dopune koje su trenutno u saborskoj proceduri mogle bi uz postoje\u0107e trenutno stanje u doma\u0107em agraru dokraj\u010diti male seljake. Oni i danas, usprkos katastrofalnoj poljoprivrednoj politici koja im nimalo ne ide na ruku, \u010dine skoro devedeset devet posto aktera u poljoprivredi, koriste oko osamdeset posto poljoprivrednih povr\u0161ina u uporabi te \u010dine sedamdeset posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.<\/p>\n

Postoje\u0107i zakonski okvir o zakupu dr\u017eavnog zemlji\u0161ta direktno je doveo do diskriminacije malih seljaka i povla\u0161tenog statusa trgova\u010dkih i dioni\u010dkih dru\u0161tva te ostalih velikih sudionika u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. Ovaj se zakon po pitanju agrarnog zemlji\u0161ta nastavlja na tendencije europskog zakonodavstva. Vrlo sli\u010dni legislativni obrasci su ve\u0107 godinama na snazi u najrazvijenim poljoprivrednim zemljama poput Austrije, Njema\u010dke, Francuske ili Nizozemske.<\/p>\n

Sr\u017e doma\u0107e verzije zakona o poljoprivrednom zemlji\u0161tu nije namijenjena oporavku sela i seljaka ve\u0107 olak\u0161avanju pristupa dr\u017eavnom zemlji\u0161tu velikim trgova\u010dkih dru\u0161tava i poticanju industrijske poljoprivrede na \u0161tetu malih seljaka koji \u0107e biti u jo\u0161 nepovoljnijem polo\u017eaju, kako uslijed novih zakonskih izmjena tako i zbog stanja na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Kriteriji odre\u0111ivanja prava na zakup<\/strong><\/p>\n

Sustav odre\u0111ivanja kriterija za zakup dr\u017eavne zemlje definiran je prema sistemu bodovanja koji izravno \u0161titi i pogoduje velikim proizvo\u0111a\u010dima. Kriteriji su razli\u010diti, ali u \u0161irokom spektru poljoprivrednoga rada i djelovanja mala gospodarstva su u neravnopravnom polo\u017eaju. Od toga da gospodarstva koja imaju \u010detiri uvjetna grla stoke (uvjetno grlo je \u017eivotinja ili skupina istovrsnih \u017eivotinja te\u017eine petsto kilograma) po hektaru ostvaruju maksimalan iznos bodova. Sagleda li se realno stanje broja blaga po seljaku i hektaru jasno je da se \u0161titi uzak krug zainteresiranih koji ve\u0107 od ranije posjeduju ogromne poljoprivredne povr\u0161ine s velikim sto\u010dnim fondom te im se jo\u0161 vi\u0161e olak\u0161ava pristup zakupu.<\/p>\n

Jedan od kriterija je i zapo\u0161ljavanje radne snage, kojim se pravo na maksimalan broj bodova ostvaruje ukoliko se u protekloj godini zaposlilo vi\u0161e od pet radnika \u0161to na terenu grani\u010di s znanstvenom fantastikom jer u pro\u0161loj 2014. godini niti jedan OPG ili obrt nije zaposlio toliki broj ljudi. Pravo na zakup s obzirom na udaljenost od dr\u017eavnog zemlji\u0161ta odnosi se na samo jedan kilometar za objekte i neposredna zemlji\u0161ta. Time se stavlja u nepovoljan polo\u017eaj lokalne seljake i zadruge na nekom mikropodru\u010dju. U praksi to zna\u010di da netko iz Zagorja mo\u017ee kupiti zemlju u Dalmatinskoj zagori uz jednake uvjete kao i domicilno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

Poljoprivredna stru\u010dna sprema vlasnika ili \u010dlana OPG-a tako\u0111er jedan je od kriterija za dodjelu bodova u ostvarivanju prava na zakup. S obzirom na mali broj seljaka koji imaju poljoprivrednu struku, a o tituli dr.sc. da ne govorimo (samo dva posto nositelja OPG-a ima zavr\u0161en fakultet), o\u010dit je povla\u0161teni status trgova\u010dkih dru\u0161tava u odnosu na obrte, obiteljska poljoprivredna gospodarstava i zadruge. Ostali kriteriji nisu bitno druga\u010diji te u jo\u0161 nepovoljniji polo\u017eaj stavljaju novoosnovana obiteljska gospodarstva ili seljake mla\u0111e od \u010detrdeset godina koji \u017eele pove\u0107ati zemlji\u0161te, odnosno poljoprivrednu proizvodnju.<\/p>\n

Primjena aktualnog zakona u praksi<\/strong><\/p>\n

Od ukupno 738 tisu\u0107a hektara dr\u017eavnog zemlji\u0161ta, nakon izglasavanja novog zakona u prolje\u0107e 2013. do danas, u zakup je oti\u0161lo samo tisu\u0107u i petsto hektara. Prema podacima Agencije za poljoprivredno zemlji\u0161te, od dosad zakupljene zemlje dvije tre\u0107ine je zavr\u0161ilo u rukama trgova\u010dkih i dioni\u010dkih dru\u0161tava. Trgova\u010dka i dioni\u010dka dru\u0161tva u posljednje dvije godine omastila su brk zakupom dr\u017eavnog zemlji\u0161ta; najbolja i najplodnija zemlja po cijeloj zemlji davana je u zakup ve\u0107inom onima koji su po gore navedenim kriterijima i s vi\u0161om plate\u017enom mo\u0107i mogli bez problema natjecati se za nju, a sve na \u0161tetu domicilnog poljoprivrednoga stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Tako\u0111er, kompleksna procedura i birokracija u startu male seljake \u010dine podkapacitiranima za bilo kakav poku\u0161aj apliciranja za dr\u017eavnu zemlju. Programe za zakup dr\u017eavne zemlje nije problem sastaviti velikom trgova\u010dkom dru\u0161tvu dok malim OPG-ovima, uz ve\u0107 nepovoljna pravila igre,\u00a0sav taj administrativni posao \u010dini gotovo pa nepremostivu prepreku.<\/p>\n

Zakonske izmjene i dorade koje su najavljene za ovo prolje\u0107e vezane za prodaju devedeset osam tisu\u0107a hektara zemlji\u0161ta (razbacanih kroz \u010detiristo \u0161ezdeset tisu\u0107a poljoprivrednih \u010destica) i davanje sto\u010darima zemlje u zakup bez natje\u010daja samo su kozmeti\u010dke promjene koje \u0107e jo\u0161 vi\u0161e poremetiti sliku doma\u0107eg agrarnog sektora. Prema navodima<\/a> Udruge OPG-a Hrvatske “\u017divot”, od 140.000 hektara koje se planira dodijeliti sto\u010darima preko 18.000 hektara dobit \u0107e devet velikih kojima bi pripalo po 1.900 hektara. Ostatak bi raspodijelilo \u010dak na 48.000 OPG-ova, \u0161to je u prosjeku svega 2,5 hektara po OPG-u.<\/p>\n

O\u010duvanje OPG-a kao o\u010duvanje agrarnog sektora<\/strong><\/p>\n

Generalno sagledavaju\u0107i situaciju u doma\u0107oj poljoprivredi name\u0107e se pitanje ho\u0107e li ona uop\u0107e postojati kroz idu\u0107ih desetak godina. Tisu\u0107e OPG-ova nestalo je u posljednjih pet godina zahvaljuju\u0107i ovakvoj poljoprivrednoj politici. Ulaskom u Europsku uniju izgubljeno je tr\u017eite CEFTA-e, za\u0161titni mehanizmi u vidu kvota i carina naspram zapadnoeuropskih proizvoda su nestali, a trenutna situacija u Rusiji proizvela je ogroman vi\u0161ak poljoprivrednih proizvoda na tr\u017ei\u0161tu EU koji su prepravili doma\u0107e tr\u017ei\u0161te te time ru\u0161e cijenu doma\u0107ih proizvoda.<\/p>\n

Birokracija i nesposobnost za iskori\u0161tavanje fondova vezanih za poljoprivredu i ruralni razvoj jo\u0161 vi\u0161e pove\u0107avaju zaostatak i nekonkurentnost u odnosu na ostale \u010dlanice Unije, a nakon prvog travnja ove godine i ukidanja mlije\u010dnih kvota za najve\u0107e poljoprivredne zemlje Unije situacija na tr\u017ei\u0161tu jo\u0161 \u0107e se vi\u0161e pogor\u0161ati.<\/p>\n

Trenutno se u Hrvatskoj nalazi malo manje od sto osamdeset \u0161est tisu\u0107a obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2013. iznosila je 20 milijardi kuna, od \u010dega je \u010dak sedamdeset posto proizvedeno upravo na obiteljskim gospodarstvima.\u00a0Prosje\u010dna<\/a> veli\u010dina OPG-a danas je malo ve\u0107a od pet hektara. Prosje\u010dna potpora po obiteljskom gospodarstvu iznosi \u010detrnaest tisu\u0107a kuna, a ukupna vrijednost proizvodnje sedmdeset pet tisu\u0107a kuna.<\/p>\n

Oligopoli i prehrambena neovisnost<\/strong><\/p>\n

“Industrijalizacijom” poljoprivrede i privilegiranjem ve\u0107ih igra\u010da, selo gubi bilo kakvu mogu\u0107nost ekonomskog prosperiteta. Uzmimo primjer iz mljekarske industrije. Francuski Lactalis je kupovinom Dukata doveo do situacije masovnog uvoza mlijeka i ru\u0161enja cijene otkupa doma\u0107eg mlijeka, pove\u0107anja cijene mlije\u010dnih proizvoda na tr\u017ei\u0161tu i masovnog ga\u0161enja malih mljekarskih gospodarstava. Kupovina ili uzimanje pod zakup zemlje od strane velikih trgova\u010dkih i dioni\u010dkih dru\u0161tava ugro\u017eava pristup zemlji malim poljoprivrednicima i time ne samo \u0161to im se onemogu\u0107ava odr\u017eivi razvoj ve\u0107 ih se u konkurentskoj utakmici jednostavno eliminira.<\/p>\n

Veliki igra\u010di postaju oligopoli na tr\u017ei\u0161tu te dobivaju jo\u0161 vi\u0161e poticaja na ra\u010dun pove\u0107anja poljoprivrednih povr\u0161ina, dolazi do ograni\u010denja proizvodnje samo odre\u0111enih poljoprivrednih kultura te uz ekolo\u0161ku komponentu uni\u0161tenja bioraznolikosti dolazi do uru\u0161avanja cijelog doma\u0107eg poljoprivrednoga sustava.<\/p>\n

Poljoprivredna proizvodnja nije samo ekonomski faktor ve\u0107 socijalni i demografski. Prehrambena neovisnost je politi\u010dki problem te ukoliko ne do\u0111e do nekih radikalnih promjena kako na partikularnom primjeru poljoprivrednoga zemlji\u0161ta tako i na problemu poljoprivrede u cjelini opstanak sela i poljoprivrede je nemogu\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo 740.000 hektara dr\u017eavne zemlje trebalo bi se staviti u funkciju dodatnim novim izmjenama zakona o poljoprivrednom zemlji\u0161tu izglasanog u prolje\u0107e 2013. godine…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5374,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[70],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-5370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-poljoprivreda","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5370"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5458,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5370\/revisions\/5458"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5374"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5370"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5370"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5370"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5370"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}