{"id":532,"date":"2014-04-22T07:00:11","date_gmt":"2014-04-22T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=532"},"modified":"2021-02-25T11:06:56","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:56","slug":"selo-bez-perspektive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=532","title":{"rendered":"Selo bez perspektive"},"content":{"rendered":"

Me\u0111u svim zemljama Europske unije Hrvatska je poljoprivreda u 2013. godini zabilje\u017eila najve\u0107i pad. Promjene koje su zadesile Hrvatsku nakon pristupa EU ostavile su zna\u010dajne posljedice na poljoprivredi. S prvim srpnjem nestali su posljednji mehanizmi za\u0161tite doma\u0107eg sektora od uvoza, a Hrvatska je izi\u0161la iz zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta CEFTA-e na kojem je bilje\u017eila pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu i pristupila europskom tr\u017ei\u0161tu od 500 milijuna stanovnika na kojem ne mo\u017ee konkurirati.<\/strong><\/p>\n

Ulaskom u Europsku uniju u doma\u0107oj poljoprivrednoj proizvodnji na svim su se razinama dogodile zna\u010dajne promjene. Od prvog srpnja pro\u0161le godine, poljoprivreda u Hrvatskoj pre\u0161la je iz kategorije drugoliga\u0161a u najvi\u0161i rang natjecanja, te pristala na pravila igre koja propisuje zajedni\u010dka poljoprivredna politika Europske unije. Promjene koje su zadesile doma\u0107i agrar manifestirale su se u nekoliko segmenata: promjena financiranja putem potpora i izravnih pla\u0107anja, lak\u0161i pristup europskim fondovima za poljoprivredu i ruralni razvoj, ukidanje carina i uvoznih kvota, zatim zadr\u017eavanje ograni\u010denja prodaje poljoprivrednoga zemlji\u0161ta strancima na razdoblje od sedam godina te ostvarivanje prava na dodatne financijske omotnice 1<\/a><\/sup> namijenjene miniranim zemlji\u0161tima i sektoru vinarstva<\/a>.<\/p>\n

Do najve\u0107ih promjena do\u0161lo je u financiranju izravnih pla\u0107anja u poljoprivredi, odnosno u na\u010dinu dodjele potpora u proizvodnji koje su definirane tako da se prve godine \u010dlanstva 100% sredstava namijenjenih poljoprivrednicima namiruje iz doma\u0107eg prora\u010duna, pri \u010demu je kori\u0161tenje zajedni\u010dkog europskog financijskog kola\u010da mogu\u0107e tek u kasnijim godinama. Sredstva iz tih fondova ispla\u0107uju se po klju\u010du postupnog pove\u0107anja udjela po 5 do 10% iz europskog prora\u010duna u odnosu na doma\u0107i. Ideja je da udio financiranja iz europskog prora\u010duna raste sve do desete godi\u0161njice \u010dlanstva kada bi hrvatska poljoprivreda trebala biti financirana isklju\u010divo subvencijama Europske unije. Tako\u0111er, va\u017ena novost je i novi zakon o poljoprivrednom zemlji\u0161tu kojim se \u017eeli ubrzati proces stjecanja prava na raspolaganje zemlji\u0161tem, produ\u017eenje njegova kori\u0161tenja i okrupnjavanja te stavljanje u funkciju dosad neiskori\u0161tenog zemlji\u0161ta. To se prvenstveno odnosi na vi\u0161e od petsto tisu\u0107a hektara dr\u017eavnog poljoprivrednog zemlji\u0161ta.<\/p>\n

Na prvi pogled, ocrtana slika djeluje obe\u0107avaju\u0107e. Stje\u010de se dojam dobivanja nove \u0161anse i mogu\u0107eg gospodarskog zamaha za doma\u0107u poljoprivrednu proizvodnju na tr\u017ei\u0161tu od petsto milijuna stanovnika. Me\u0111utim, brojke ne la\u017eu. Kataklizma poljoprivrede po\u010dela se doga\u0111ati jo\u0161 krajem pro\u0161log tisu\u0107lje\u0107a pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i liberalizacijom tr\u017ei\u0161ta. Pretpristupni pregovori za ulazak u Europsku uniju nisu zapravo bili pregovori, ve\u0107 jednostrano pristajanje na niz zakonskih regulativa, ograni\u010denja i normi koje doma\u0107i agrarni sektor mora ispuniti \u017eeli li u\u0107i u zajedni\u010dki poljoprivredni sustav Europske unije. S prvim srpnjem 2013. godine odstranjeni su i posljednji mehanizmi za\u0161tite doma\u0107eg sektora od uvoza, uvozne kvote i carine na europske proizvode su ukinute, a Hrvatska je prestala biti dijelom zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta CEFTA-e (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini) na kojem je ostvarivala pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu s posebnim naglaskom na bilancu sa zemljama biv\u0161e Jugoslavije. U 2013. godini, u kojoj je Hrvatska bila \u010dlanica Unije \u0161est mjeseci, ukupno ostvareni iznos hrvatskog poljoprivrednog dohotka iznosio je 5,475 milijardi kuna, \u0161to je u usporedbi s prethodnom godinom pad od \u010dak 12,7%, dok u usporedbi s razdobljem od prije pet godina (2008.), taj pad iznosi \u010dak 3 milijarde kuna.<\/p>\n

Najva\u017enija grana poljoprivredne proizvodnje je mljekarski sektor. Mljekarstvo je u protekloj godini zabilje\u017eilo pad od \u010dak 16,6 posto. Proizvedeno je 503,8 milijuna kilograma mlijeka \u0161to zna\u010di \u010dak 100 milijuna kilograma mlijeka manje u odnosu na 2012. Takva situacija dovela je do pove\u0107anja uvoza<\/a> u toj grani za \u010dak \u010detiri puta \u0161to je pove\u0107anje od 200 milijuna dolara u odnosu na razdoblje 2012.<\/p>\n

O potencijalu i potrebama mljekarske proizvodnje dovoljno govori \u010dinjenica da, osim \u0161to su doma\u0107e potrebe od 900 milijuna kilograma mlijeka na godinu namirene iz uvoza u iznosu od gotovo 50%, u najva\u017enijoj grani poljoprivredne proizvodnje nema potrebe za ulaganjem jer svi potrebni inputi ve\u0107 postoje. Infrastruktura u obliku staja, zemlje, znanja, kao i tradicija i visoka kvaliteta doma\u0107eg mlijeka su tu, me\u0111utim seljaci ne \u017eele biti dio sustava u kojem su ucijenjeni i od strane dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta. Oligopolna mljekarska industrija koju \u010dine Dukat, Vindija i Meggle diktira sramotno nisku otkupnu cijenu s kojom poljoprivrednici ne mogu pokriti ni osnovne tro\u0161kove proizvodnje, a kamoli nadati se prihodu. Vlada, odnosno resorno ministarstvo poljoprivrede, putem visokih poreza, zaka\u0161njelih isplata poticaja, ovrha, nemogu\u0107nosti prebijanja duga s dr\u017eavom te neispunjenih obe\u0107anja i vo\u0111enjem politike bez jasnih i konkretnih ciljeva za budu\u0107nost doveli su do drasti\u010dnog pada doma\u0107e poljoprivrede. Me\u0111u \u010dlanicama Europske unije Hrvatska je ostvarila najgori pro\u0161logodi\u0161nji rezultat u poljoprivredi; sve zemlje Unije, izuzev Ma\u0111arske koja je zabilje\u017eila pad od samo dva posto, u prethodnoj su godini ostvarile rast.<\/p>\n

Opisana politika manifestirala<\/a> se i u broju poljoprivrednika koji se bave mljekarstvom. U sije\u010dnju ove godine samo 10.417 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) bavilo se mljekarskom proizvodnjom. Od 2001. pa do danas broj mljekarskih OPG-ova manji je za \u010dak 60 tisu\u0107a.<\/p>\n

Ni u drugim poljoprivrednim granama situacija nije druk\u010dija. Prepu\u0161teni tr\u017ei\u0161tu, bez ikakve za\u0161tite od \u0161pekulanata, poljoprivrednici su osu\u0111eni na nemilost slobodnog formiranja cijena<\/a> u nekim najva\u017enijim kulturama poput p\u0161enice, suncokreta, kukuruza i uljane repice. Otkupna cijena p\u0161enice 2012. godine bila je 1,35 kuna, dok je u 2013. pala na 1,05 kuna. Pad cijene pratilo je ukupno smanjenje priroda od sedam posto. Cijena suncokreta u 2012. iznosila je 3,5 kuna, dok je u 2013. pala na 2 kune. Otkupna cijena uljane repice pala je sa 3 kune koliko je iznosila 2012. godine na 2 kune 2013.<\/p>\n

Sumiraju\u0107i generalno stanje, situacija u doma\u0107oj poljoprivredi nikad nije bila lo\u0161ija. Koliko se doma\u0107a poljoprivreda pribli\u017eila rubu propasti<\/a> govore i podaci o smanjenju koli\u010dine obradivih poljoprivrednih povr\u0161ina; u 2013. obra\u0111eno je 1,25 milijun hektara dok je u 2010. obra\u0111eno 1,31 milijun. Smanjivanje broja obradivih hektara povezano je s opadanjem broja seljaka koji se bave nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje. U 2013. godini zatvoreno je vi\u0161e od 3.500 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Uvoz hrane<\/a> iznosio je 2,5 milijarde dolara \u0161to je za posljedicu imalo pad doma\u0107e proizvodnje od gotovo 10%.<\/p>\n

Primjerice, samo zbog lo\u0161e politike u govedarstvu Hrvatska na godi\u0161njoj razini izgubi 1% BDP-a, dok se \u010dak 3% BDP-a gubi na pretjeranom uvozu hrane. Ukupni je omjer uvoza<\/a> naspram doma\u0107e poljoprivredne proizvodnje gotovo 60:40 na strani inozemnih proizvoda. Najnovijim rebalansom prora\u010duna, doma\u0107a poljoprivreda ostala je bez 400 milijuna kuna, odnosno izgubljen je jedan dio potpora koje bi trebale biti ispla\u0107ene u lipnju. Nasuprot tome stoji \u010dinjenica da su svi europski poljoprivrednici zaklju\u010dno s travnjem ispla\u0107eni u punom iznosu potpora \u010dime su doma\u0107i seljaci po tko zna koji put o\u0161te\u0107eni ili ostavljeni u neravnopravnom polo\u017eaju.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161na utakmica doma\u0107e poljoprivrede s ostalim \u010dlanicama bila je osu\u0111ena na poraz i prije samog pristupanja. Po\u010detni neravnopravan polo\u017eaj dovodi do sve ve\u0107eg i ve\u0107eg deficita u bilanci zahvaljuju\u0107i pravilu \u201ctko ja\u010di taj tla\u010di\u201d. Poljoprivredni sektor zapadnih zemalja desetlje\u0107ima se zemlji\u0161no okrupnjuje, tehnolo\u0161ki razvija, seljaci se educiraju te uz sna\u017ene potpore mati\u010dnih \u0007dr\u017eava\b i zakonske za\u0161tite unutar zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i uz definiranu poljoprivrednu politiku ostvaruju prehrambenu neovisnost i ekonomski rast. Dok doma\u0107u poljoprivrednu proizvodnju karakterizira kontinuirani pad potpora, visoko fiskalno optere\u0107enje, nesre\u0111enost i prevelika parceliziranost zemlji\u0161ta, birokratiziran otkup\/kupnja dr\u017eavnog zemlji\u0161ta koji pogoduje isklju\u010divo velikim proizvo\u0111a\u010dima, prosje\u010dna starost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima od 60 godina i neizvjesnost uslijed nepostojanja konkretne dugoro\u010dne poljoprivredne politike \u0161to sve vodi ka nestanku sela kao ekonomskog, demografskog i socijalnog \u010dimbenika. Ukoliko ne do\u0111e do radikalnih promjena i odluke \u017eeli li dr\u017eava prehrambenu neovisnost, u vrlo bliskoj budu\u0107nosti poljoprivrede onakve kakvu danas poznajemo vi\u0161e ne\u0107e biti.<\/p>\n

  1. Financijska omotnica je maksimalni financijski iznos kojeg dr\u017eava mo\u017ee dobit iz fondova Europske unije. Taj iznos nije zagarantiran ve\u0107 ovisi o procijenjenoj kvaliteti projekata.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ulaskom u Europsku uniju u doma\u0107oj poljoprivrednoj proizvodnji na svim su se razinama dogodile zna\u010dajne promjene. Od prvog srpnja pro\u0161le godine poljoprivreda u Hrvatskoj…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":533,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,70],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[55],"class_list":["post-532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-poljoprivreda","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=532"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40151,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/532\/revisions\/40151"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=532"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=532"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=532"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=532"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}