{"id":5113,"date":"2015-03-03T08:00:17","date_gmt":"2015-03-03T07:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5113"},"modified":"2015-03-03T08:03:25","modified_gmt":"2015-03-03T07:03:25","slug":"rumunjski-kulturni-porez","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5113","title":{"rendered":"\u201cPorez na kulturu\u201d \u2013 dr\u017eavna intervencija u krivom smjeru"},"content":{"rendered":"

Uvedene 1994., tro\u0161arine na rumunjske kulturne proizvode predstavljaju poseban oblik poreza koji dr\u017eava prikuplja za strukovna udru\u017eenja. Uo\u010di skore parlamentarne rasprave o postro\u017eenju naplate tog nameta u kulturnom sektoru se zao\u0161trava rasprava o pravednosti tro\u0161arina te na\u010dinu kori\u0161tenja tih sredstava u strukovnim udrugama.<\/strong><\/p>\n

Grupa rumunjskih parlamentarnih zastupnika iz kulturnog polja (kazali\u0161ni redatelj i biv\u0161i glavni upravitelj nacionalnog cirkusa, glumac i upravitelj kazali\u0161ta, folk muzi\u010dar, pisac i potpredsjednik dru\u0161tva pisaca…) predlo\u017eila je u lipnju 2011. godine promjene postoje\u0107eg i vrlo kontroverznog poreza<\/a> na kulturne proizvode. To\u010dnije predlo\u017eeno je pove\u0107anje davanja, pla\u0107anje unaprijed \u2013 prema broju tiskanih, a ne prodanih knjiga \u2013 te dodavanje fizi\u010dke oznake (naljepnice) na proizvode obuhva\u0107ene ovim zakonom.<\/p>\n

Nakon \u0161to je potiho izglasan u Senatu (gornjem domu parlamenta), zakon sada \u010deka potvrdu u donjem domu. Ako i postoje znakovi da zakon zbog prosvjeda javnosti ne\u0107e pro\u0107i u ovako predlo\u017eenom obliku, njegov prolazak u Senatu pokazuje do kuda bi privilegirani umjetni\u010dki sektor bio spreman i\u0107i kako bi o\u010duvao svoje privilegije.<\/p>\n

Tro\u0161arina (akciza<\/a>) na kulturne proizvode uvedena je 1994. godine i oporezuje odre\u0111eni postotak vrijednosti svake knjige, CD-a, DVD-a (2%), karte za kazali\u0161te ili kino (5%) te umjetni\u010dkog djela (0,5%). Radi se dakle o porezu na kulturne proizvode namijenjene plasmanu na tr\u017ei\u0161tu. Rumunjska je \u010dini se jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima ovakvu vrstu oporezivanja kulturnih proizvoda. Drugdje je taj tip poreza obi\u010dno rezerviran za robu kao \u0161to su benzin, alkohol i duhan (zbog \u010dega se ponegdje zove \u201cporez na grijeh\u201d). Jedini korisnici ovog poreza su \u201ccehovi\u201d tzv. kreativaca, strukovna udru\u017eenja kulturnih radnika.<\/p>\n

Kultura u krizi
\n<\/strong><\/p>\n

Kako su nakladni\u010dke ku\u0107e bile najglasniji kriti\u010dari novog zakona na kulturne proizvode, nagla\u0161avaju\u0107i negativne posljedice pove\u0107anja poreza i dodatnu birokraciju koju proizvodi tiskanje, registriranje i lijepljenje porezne naljepnice, javna rasprava bila je gotovo u potpunosti fokusirana na nakladni\u0161tvo. No, negativne posljedice novog kulturnog zakona odra\u017eavaju se i na druge kulturne sektore.<\/p>\n

Kazali\u0161na se scena u Rumunjskoj uglavnom sastoji od institucija koje ovise o javnim potporama, dok nezavisna kazali\u0161ta pre\u017eivljavaju neizdavanjem ra\u010duna za ulaznice \u0161to prikazuju kao donacije. Takvo poslovanje po novom zakonu ne bi bilo mogu\u0107e. Time bi se zapravo smanjila sredstva nezavisnim kazali\u0161tima koja i ovako jedva pre\u017eivljavaju \u0161to je direktna posljedica nepostojanja za\u0161titnih propisa, nedostatka potpore i zakonskog prepoznavanja nezavisnih kazali\u0161nih grupa i ustanova. Bolje stanje nije ni sa kino dvoranama. Preostalo je tek nekoliko kino dvorana koje \u010dine uglavnom multipleksi smje\u0161teni u trgova\u010dkim centrima, no oni prikazuju samo blockbustere<\/em>, dok za nekomercijalnu produkciju vi\u0161e nema prostora. U sektoru likovnih umjetnosti pak tr\u017ei\u0161te je toliko maleno da gotovo i ne postoji.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te knjiga je u potpunosti privatno, neregulirano i sna\u017eno pogo\u0111eno ekonomskom krizom. U Rumunjskoj PDV na knjige iznosi 9% (op\u0107a porezna stopa je 24%), a unutar Europske unije<\/a> samo Austrija (10%), Bugarska (20%), \u010ce\u0161ka (10%), Danska (25%), Finska (10%), Latvija (12%), Nizozemska (10%), Slova\u010dka\u00a0(10%) i Slovenija\u00a0(9,5%) imaju vi\u0161e stope poreza na knjige.<\/p>\n

Rumunjsko tr\u017ei\u0161te knjiga danas je vrijedno oko 100 milijuna eura, \u0161to je otprilike 45% manje nego 2008. godine, a broj aktivnih izdava\u010dkih ku\u0107a u deset se godina vi\u0161e nego prepolovio. Broj prodanih knjiga u razdoblju od 2009. do 2011. godine naglo je opao, no stanje se sada polako popravlja, uglavnom zahvaljuju\u0107i e-knjigama. Razlog rasta popularnosti e-knjiga nije privr\u017eenost Rumunja novim tehnologijama, ve\u0107 \u010dinjenica da Rumunjska pro\u017eivljava krizu distribucije knjiga mnogo du\u017eu od ekonomske krize (situacija je gora samo u distribuciji tiskanih medija).<\/p>\n

Knji\u017eni\u010darski monopoli
\n<\/strong><\/p>\n

Malen broj preostalih javnih knji\u017enica i rezanja sredstava fondovima za nabavu knjiga upotpunjuju ovu sliku. Tko god posjeduje knji\u017earu \u2013 a njih je mogu\u0107e na\u0107i samo u ve\u0107im gradovima \u2013 apsolutni je vladar: knji\u017eara odlu\u010duje s kojim izdava\u010dkim ku\u0107ama \u017eeli raditi, koje naslove \u017eeli prodavati (a suvremena rumunjska knji\u017eevnost, \u010diji su autori \u010desto \u010dlanovi Dru\u0161tva pisaca, ne prodaje se dobro). Knji\u017eare izdava\u010dima pla\u0107aju u iznosu od 40 do 45% prodajne cijene knjige, a novac ispla\u0107uju s pola godine zaka\u0161njenja. Postupno zatvaranje razgranate mre\u017ee knji\u017eara koja je postojala prije 1989. godine omogu\u0107ilo je preostalima (uglavnom u vlasni\u0161tvu dvaju ili triju nacionalnih lanaca) oligopolisti\u010dki polo\u017eaj koji dovodi do nestanka malih izdava\u010dkih ku\u0107a, dok ve\u0107im ku\u0107ama uzrokuje probleme s likvidno\u0161\u0107u.<\/p>\n

No, ova situacija tako\u0111er utje\u010de na izdava\u010dku djelatnost tako \u0161to ru\u0161i standard objavljivanja (npr. mnoge knjige ne prolaze adekvatnu, a neke uop\u0107e ne prolaze lekturu i korekturu), a prekarni radni odnosi postaju sve u\u010destaliji oblik zaposlenja. Osobe koje honorarno obavljaju korekture mizerno su pla\u0107ene, s naknadama koje se kre\u0107u od 2 leja (0,45 eura) po stranici, s tim da novac primaju s nekoliko mjeseci zaka\u0161njenja. No, veliki gubitnici zapravo su rumunjski pisci kako fikcije tako i publicistike, kao i njihovi potencijalni \u010ditatelji. Nedostatna distribucija i nepostojanje javnih politika koje bi podr\u017eale dostupnost knjiga poma\u017eu pretvaranju suvremene knji\u017eevnosti, i knjiga op\u0107enito, u skup hobi.<\/p>\n

\u0160to \u0107e se dogoditi ako se ovaj zakon izglasa? Dok je prosje\u010dna cijena knjige 20 leja (manje od 5 eura), tro\u0161arine \u0107e po novom zakonu rasti sa sada\u0161njih 0,4 leja na 1 (zadr\u017eavaju\u0107i namet od 2%, novi bi zakon nametnuo minimalni iznos tro\u0161arine od jednog leja). Tro\u0161arine bi tako\u0111er morale biti pla\u0107ene za sve otisnute primjerke, bez obzira na kona\u010dan broj prodanih primjeraka. Ve\u0107im cijenama koje bi pla\u0107ali \u010ditatelji ne bi pridonio samo porez, nego i tro\u0161ak nabave i lijepljenja porezne naljepnice \u2013 za koju proponenti novog zakona tvrde da bi zaustavila “ra\u0161irenu” utaju poreza ve\u0107ine izdava\u010dkih ku\u0107a (kroz prijavu manjeg broja tiskanih primjeraka od stvarnog broja).<\/p>\n

Rumunjsko dru\u0161tvo pisaca (USR)\u00a0se \u017eali na probleme pri prikupljanju tro\u0161arina jo\u0161 od njihova uvo\u0111enja jer su izdava\u010dke ku\u0107e uvijek izbjegavale pla\u0107anje. Jedan od predlaga\u010da novog poreznog zakona, koji je 2007. godine istovremeno bio ministar financija i potpredsjednik dru\u0161tva pisaca, naplatu tro\u0161arina koje odlaze udru\u017eenjima kao \u0161to je njegovo provjeravao je dr\u017eavnim poreznim kontrolama, koriste\u0107i svoj ministarski polo\u017eaj.<\/p>\n

\u0160to radi dru\u0161tvo pisaca?
\n<\/strong><\/p>\n

Tro\u0161arine za knjige dakle odlaze dru\u0161tvu pisaca iako su knjige koje se prodaju u Rumunjskoj uglavnom prijevodi, a vrlo mali broj prevoditelja ima \u010dlanstvo u tom udru\u017eenju. Iako je zna\u010dajan broj njih 2014. osnovao svoju udrugu prevoditelja, ona nema pravo na sredstva iz tro\u0161arina. Istovremeno, USR nikada nije izvelo ni jedan projekt povezan s podr\u0161kom knji\u017eevnom prevo\u0111enju na rumunjski. Pitanja prevo\u0111enja dotaknuo se samo predsjednik dru\u0161tva, Nicolae Manolescu, knji\u017eevni kriti\u010dar i ambasador Rumunjske pri UNESCO-u, koji je priznao kako je u razgovoru s kolegama lagao o naknadama koje dobivaju prevoditelji u njegovoj zemlji jer je 2,5 eura po stranici sramotna svota.<\/p>\n

Vrijedi spomenuti da je Rumunjsko dru\u0161tvo pisaca, koje predstavlja samo autore, kriti\u010dare itd. fikcionalne knji\u017eevnosti, nedavno bilo akter skandala. Njegov potpredsjednik je postao dobitnik va\u017ene pjesni\u010dke nagrade, i to nakon glasa\u010dke procedure koju su osporili \u010dak i neki od \u010dlanova \u017eirija. Ovo je bio samo vrhunac kontroverzi oko dru\u0161tva: problematizirao se nedostatak financijske transparentnosti, odbijanje \u010dlanstva nekim piscima zbog konfuznih standarda (nejasno je je li Dru\u0161tvo elitna ili masovna organizacija). Sporno je bilo i uvo\u0111enje posebne subvencije koju je Vlada odobrila kulturnim \u010dasopisima u izdanju strukovnih udru\u017eenja, pri \u010demu je najve\u0107a subvencija dodijeljena \u010dasopisu \u010diji je glavni urednik predsjednik Dru\u0161tva pisaca.<\/p>\n

Osim toga, na\u010din na koji Dru\u0161tvo koristi novac od \u201cporeza na kulturu\u201d prili\u010dno je netransparentan. Dok Kazali\u0161no udru\u017eenje svojim \u010dlanovima nudi godi\u0161nji izvje\u0161taj o prihodima i tro\u0161kovima i ima godi\u0161nji natje\u010daj za projekte koje sufinancira (na temelju koliko god subjektivnih kriterija), javnu kampanju za potporu potrebitim kazali\u0161tarcima, festivalsko natjecanje za mlade glumce, programe usmjerene na starije umjetnike \u2013 ukratko ne\u0161to \u2013 nitko ne zna ni\u0161ta o bud\u017eetu Dru\u0161tva pisaca, a knji\u017eevnim doga\u0111ajima koje organizira nedostaje vidljivosti i relevantnosti. Ovo obja\u0161njava negativnu reakciju pisaca na zahtjev Dru\u0161tva za vi\u0161e novca \u2013 vi\u0161e novca… za \u0161to?<\/p>\n

Proma\u0161ena kulturna politika<\/strong><\/p>\n

Zapravo, iako daje velike subvencije javnim kazali\u0161tima, opernim ku\u0107ama, filharmonijama i muzejima, Rumunjskoj nedostaje bilo kakva koherentna kulturna politika. Ni dodjeljivanje javnog novca nije transparentno (osobito na regionalnoj i lokalnoj razini). \u010cak ni subvencije (koje \u010dine do 90% ukupnog bud\u017eeta javnih institucija) ne omogu\u0107avaju dovoljnu dostupnost kulture, a nedostaje i financijski nadzor njihove realizacije. Ne postoji interes za obrazovanje publike, edukativne programe, kolektivne pristupe, i unato\u010d subvencijama, cijene ulaznica za kulturne doga\u0111aje nedosti\u017ene su velikom broju ljudi.<\/p>\n

U isto vrijeme, obrazovanje mladih umjetnika nije iscrpno te ne postoje gotovo nikakvi rezidencijalni programi, stipendije ni pomo\u0107 za objavljivanje. Jedina o\u010dita strategija kulturnog polja, osobito starih i utjecajnih strukovnih udruga (s obzirom na sve ja\u010du prekarizaciju) je odr\u017eavanje na povr\u0161ini. Ova strategija uklju\u010duje prikupljanje subvencija od vlade, bez natje\u010daja, a kako bi se platilo osoblje i izdavalo kulturne \u010dasopise koji nikada ne dopiru do svoje publike zbog slabe distribucije (osobito ako su locirani izvan Bukure\u0161ta) i kori\u0161tenje novca od poreza na kulturu za organiziranje doga\u0111anja koji se odabiru netransparentno i na temelju sebi\u010dnih razloga.<\/p>\n

Osim prakti\u010dnih problema s implementacijom ovakvog zakona \u2013 kako nalijepiti naljepnicu na kartu prodanu putem interneta, na e-knjigu (koja se pravno \u010dak i ne smatra knjigom budu\u0107i da potpada pod op\u0107u poreznu stopu od 24%), ili na video instalaciju prodanu me\u0111unarodnoj galeriji \u2013 problem je u tome \u0161to je ovaj zakon posljednji potez u dugotrajnoj praksi nov\u010danog optere\u0107enja prora\u010duna i krajnjih korisnika (kupaca) kako bi se zajam\u010dio opstanak male klike privilegiranih korisnika, dok “obi\u010dni” kulturni radnici tonu u prekarnost dok se trude zadovoljiti svoje \u010ditatelje i gledatelje.<\/p>\n

S engleskog prevela: Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjska je \u010dini se jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima ovakvu vrstu oporezivanja kulturnih proizvoda. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5140,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[104],"class_list":["post-5113","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5113","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5113"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5113\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5145,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5113\/revisions\/5145"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5113"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5113"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5113"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5113"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5113"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5113"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5113"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}