{"id":5057,"date":"2015-02-27T08:00:47","date_gmt":"2015-02-27T07:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=5057"},"modified":"2015-02-27T12:36:58","modified_gmt":"2015-02-27T11:36:58","slug":"there-must-be-hope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=5057","title":{"rendered":"Kosovo: iseljavanje ne smije biti jedina opcija"},"content":{"rendered":"

Prema dostupnim izvorima procjenjuje se kako je u protekle dvije godine Kosovo napustilo oko 7-8% ukupnog stanovni\u0161tva. Te\u0161koj socijalnoj situaciji, u kojoj se iseljavanje name\u0107e kao jedino rje\u0161enje, uz nasilnu povijest pridonijele su i proma\u0161ene politike lokalne vladaju\u0107e klase i me\u0111unarodnih aktera, \u010desto u bliskoj suradnji.
\n<\/strong><\/p>\n

Kosovo je najmanja balkanska ekonomija. I kao autonomna jugoslavenska pokrajina, Kosovo je spadalo me\u0111u ekonomski najslabija podru\u010dja u Jugoslaviji. No Kosovo je tada imalo i nekoliko sna\u017enijih poduze\u0107a koja su bila kori\u0161tena i kao garancija za federalne zajmove. Pod jugoslavenskim re\u017eimom ekonomija Kosova temeljila se na proizvodnji, dok je danas usmjerena na trgovinu. Osnovni razlog toj transformaciji proces je privatizacije proveden kroz \u010detvrti stup UNMIK-a (odjel za ekonomiju pri misiji Ujedinjenih naroda na Kosovu) koju su predvodili predstavnici Europske unije. Danas omjer uvoza i izvoza Kosova iznosi 10:1. Kosovo ne prodaje ve\u0107 samo kupuje, a krhka stabilnost se odr\u017eava kroz nov\u010dane po\u0161iljke albanske dijaspore koja \u017eivi i radi u zemljama Europske unije.<\/p>\n

Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost i svatko tko je u to vrijeme posjetio Kosovo mogao je svjedo\u010diti nevjerojatnom entuzijazmu Kosovara. Optimizam je dosegao kulminaciju. Ako se ne biste koncentrirali na pravo zna\u010denje pojma neovisnosti, prema izjavama koje su gra\u0111ani Kosova davali nacionalnim ili internacionalnim medijima pomislili biste da je “Neovisnost” ime zlatne ribice koja \u0107e ispuniti sve \u017eelje Kosovara. “Neovisnost” je rasplamsala nadu nakon gotovo desetogodi\u0161nje administracije Ujedinjenih naroda nad zemljom, i tko bi god poku\u0161ao kritizirati ovu naivnost bio bi u javnosti automatski prozvan “izdajicom”.<\/p>\n

No samo nekoliko godina kasnije svi su mogli uvidjeti da na Kosovu napredak izostaje. Unato\u010d prisutnim potencijalima nije se dogodio niti jedan progresivan dru\u0161tveni ili ekonomski iskorak. Naprotiv, u usporedbi s nedavnom pro\u0161lo\u0161\u0107u \u010dini se da stagniramo, a gotovo da ne pro\u0111e dan da se u novinama ne mogu pro\u010ditati\u00a0vijesti o korupciji ili drugim institucionalnim proma\u0161ajima. Time se, pored o\u010dite stagnacije, gra\u0111anima dodatno zatiru nade u kapacitete za politi\u010dku promjenu.<\/p>\n

Privatizacijski neuspjesi<\/strong><\/p>\n

Privatizacija poduze\u0107a, koju su u razdoblju od 2000. do 2008. godine provodile me\u0111unarodne institucije na Kosovu, a od 2008. do danas institucije Kosova u suradnji s me\u0111unarodnim akterima, rezultirala je, pored likvidacije poduze\u0107a, i brojnim monopolima. Zna\u010dajan broj mo\u0107nih kompanija, poput onih koje upravljaju dijelom carinskog sustava ili distribucijom energije imaju monopol na tr\u017ei\u0161tu.\u00a0Njihova privilegirana pozicija uvjetovana je i reproducira se, prema pisanju medija, bliskim vezama vlasnika s politi\u010darima ili \u010dlanovima njihovih obitelji.<\/p>\n

Sli\u010dno se mo\u017ee re\u0107i i za cijele pojedine sektore ekonomije, a pogotovo za oligopolnu struktura bankarskog sektora. Ve\u0107ina bankarskog tr\u017ei\u0161ta na Kosovu koncentrirana je u rukama triju banaka. Kamatne stope su najvi\u0161e u regiji, iako, kada se radi o postotku nenaplativih kreditima, provo\u0111enju ugovora i nekim drugim \u010dimbenicima koji definiraju kamatne stope, Kosovo stoji \u010dak i ne\u0161to bolje od ostatka regije. S obzirom na te parametre evidentno je da postoji skriveni kartelni dogovor me\u0111u akterima bankarskog sektora koji kamatne stope dr\u017ei na odre\u0111enom nivou i donosi ekstraprofite. Time se stvara nepovoljna situacija za investicijske projekte u realnoj ekonomiji jer bi visina kamatnih stopa pojela potencijalne profite i u\u010dinila poslovanje neisplativim. Izostanak kreditne podr\u0161ke i diktat banaka nad ostatkom ekonomije onemogu\u0107ava bilo kakve promjene\u00a0omjera uvoza i izvoza u korist izvoza.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan relevantan problem kosovske ekonomije predstavlja i iracionalno ulaganje u infrastrukturu kao \u0161to su autoceste, u prvom redu u autocestu Morin\u00eb \u2013 Merdare koja povezuje Albaniju i Srbiju. U najboljem slu\u010daju, ovo bi ulaganje moglo biti opravdano kada bi Kosovo imalo razvijenu proizvodnju i velik izvoz u Albaniju i Srbiju. U postoje\u0107oj situaciji ulaganje se eventualno mo\u017ee opravdati kao investicija kojoj je cilj omogu\u0107iti promet dobara iz albanske luke Dra\u010d prema jugoisto\u010dnoj Europi, ali ni taj cilj se ne uspijeva ispuniti. No ovo vjerojatno ne\u0107e ostati jedina nerazumna investicija u prometnu infrastrukturu. Isti ameri\u010dko-turski konzorcij (Bechtel\u2013Enka) koji je gradio spomenutu autocestu sada je dobio ugovor za izgradnju nove autoceste Pri\u0161tina \u2013 Skopje.<\/p>\n

Nova vlada \u2013 novo razo\u010daranje<\/strong><\/p>\n

Nakon izbora u prvoj polovini 2014. godine opozicijske stranke odbile su koalirati s pobjedni\u010dkom strankom koja je na vlasti od 2007. godine i na taj na\u010din ostavile Kosovo bez vlade punih \u0161est mjeseci.. Tri opozicijske stranke potpisale su koaliciju i poku\u0161ale postaviti svoje ljude na \u010delo institucija. Prvo su za predsjednika kosovskog parlamenta izabrali Isu Mustafu, aktualnog premijera.<\/p>\n

Nakon intervencije Ustavnog suda Kosova koji je inzistirao da predsjednik parlamenta mora biti \u010dlan vladaju\u0107e stranke, u koaliciji opozicijskih stranaka izbile su nesuglasice, a nakon dodatnog kruga pregovora koalicija je razvrgnuta. U posljednji je \u010das objavljeno kako su dvije najve\u0107e stranke sklopile novu koaliciju. Stranka aktualnog premijera izdala je opozicijsku koaliciju i u\u0161la u koaliciju sa strankom koja je na vlasti od 2007. godine i koju svi smatraju odgovornom za trenutnu situaciju u zemlji. Taj \u010din je u javnosti prouzro\u010dio veliku politi\u010dku traumu jer se svi sje\u0107aju o\u0161trih stavova koje su ove stranke iznosile jedna o drugoj u prethodnom periodu, osobito sna\u017ene pozicije stranke aktualnog premijera koja je neprestano ponavljala kako nikada ne bi koalirala s onima koji su odgovorni za situaciju u kojoj se zemlja trenutno nalazi.<\/p>\n

Mjesec dana nakon formiranja nove vlade pojavili su se medijski izvje\u0161taji o tisu\u0107ama stanovnika koji svakog dana organizirano napu\u0161taju Kosovo. Uglavnom odlaze s autobusne postaje u Pri\u0161tini prema Subotici (Srbija) i zatim kroz Ma\u0111arsku u zemlje Europske unije. Prema izvje\u0161taju Kosovske obavje\u0161tajne agencije koji je podnesen parlamentarnom odboru, u dva ili tri mjeseca pedeset je tisu\u0107a gra\u0111ana tom rutom\u00a0napustilo Kosovo<\/a>.<\/p>\n

Napu\u0161tanje Kosova nije rje\u0161enje<\/strong><\/p>\n

Me\u0111unarodna zajednica je jedan od presudnih \u010dimbenika koji je pridonio ovom fenomenu. EULEX (Misija vladavine prava Europske unije na Kosovu), institucija koja se trebala boriti protiv korupcije i provoditi vladavinu prava, do\u017eivjela je neuspjeh. Pro\u0161le smo godine svjedo\u010dili velikom skandalu \u2013 du\u017enosnici EULEX-a optu\u017eeni su za korupciju<\/a>. Politi\u010dku reputaciju me\u0111unarodne zajednice dodatno je ugrozila i \u010dinjenica da su gra\u0111ani Kosova svjedoci njene suradnje s korumpiranim lokalnim politi\u010darima. Ta se suradnja provodi u interesu kratkoro\u010dne stabilnosti Kosova, ali ona nepovratno utje\u010de i na gubitak povjerenja Kosovara u politi\u010dke institucije. I naposljetku, Kosovari me\u0111unarodnim institucijama zamjeraju i listu prioriteta: dok Kosovo pati zbog korupcije i institucionalne paralize, kapaciteti me\u0111unarodne zajednice iscrpljuju su gotovo isklju\u010divo na pregovore sa Srbijom oko pitanja ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n

Migracija nije zapo\u010dela ju\u010der. Ono \u010demu svjedo\u010dimo posljednjih mjeseci masovne su migracije, no prema slu\u017ebenim podacima proces izra\u017eenijeg napu\u0161tanja Kosova po\u010deo je prije dvije godine, iako se ne mo\u017eemo pouzdati u preciznost podataka jer se uglavnom radi o neregularnim migracijama. Ipak, mo\u017eemo iskoristiti jedan izvor \u0013\u2013 izvje\u0161taj Ministarstva obrazovanja o broju u\u010denika koji vi\u0161e ne poha\u0111aju \u0161kolu. Prema tom izvje\u0161taju, broj u\u010denika u ni\u017eem obrazovanju (koje je obavezno) u posljednje se dvije godine smanjio za petnaest tisu\u0107a<\/a>. U ovu brojku sigurno treba uklju\u010diti i opadanje stope nataliteta i napu\u0161tanje \u0161kole zbog siroma\u0161tva, ali ona u najve\u0107oj mjeri odra\u017eava broj u\u010denika koji su migrirali sa svojim obiteljima. Ako na temelju ovog podatka napravimo neke jednostavne izra\u010dune, imaju\u0107i na umu i spomenuti izvje\u0161taj Kosovske obavje\u0161tajne agencije koji tvrdi da je u nekoliko mjeseci pedeset tisu\u0107a ljudi neregularno emigriralo, mo\u017eemo okvirno zaklju\u010diti da bi ukupan broj emigranata mogao dose\u0107i izme\u0111u 100 do 150 tisu\u0107a ljudi. Kosovo ima 1,8 milijuna stanovnika, \u0161to zna\u010di da je u dvije godine emigriralo otprilike 7% populacije.<\/p>\n

Ono \u0161to je danas politi\u010dko presudno je poku\u0161ati ponovno probuditi nadu u mogu\u0107nost promjene. Gra\u0111ani Kosova su od 1989. do 1999. godine pro\u017eivjeli deset godina dr\u017eavne represije, dok su od 2000. do 2008. godine sve do progla\u0161enja neovisnosti \u017eivjeli u izrazito korumpiranom politi\u010dkom i ekonomskom okru\u017eenju. Od tada do 2015. godine iskusili su zastra\u0161uju\u0107u ekonomski krizu. I kada bi Kosovo nekim \u010dudom danas imalo kompetentnu i progresivnu\u00a0vladu sa suvislim razvojnim planom, zbog svih nabrojanih u\u010dinaka prije\u0111enog puta trebalo bi pro\u0107i mnogo godina da se stvari dovedu na zadovoljavaju\u0107u razinu. Barem na razinu da se migracija vi\u0161e ne nudi kao jedino rje\u0161enje. Iz te perspektive, \u010dini se da je te\u0161ko pobuditi nadu, ali postoje aktivisti\u010dke i studentske organizacije koje svojim djelovanjem nastoje promijeniti situaciju. Ako ne samu situaciju, onda bar okvir kroz koji ju promatramo. Iako se \u010dini kao da sugeriramo bezizlaznu situaciju, na Kosovu ipak postoje politi\u010dki kapaciteti koji bi mogli demokratskim djelovanjem aktivirati i usmjeriti resurse koji jo\u0161 postoje, poput bogatih nalazi\u0161ta minerala i lignita, prema onima koji zaslu\u017euju\u00a0njima upravljati u vlastitom interesu \u2013 narodu Kosova.<\/p>\n

S engleskog prevela Lahorka Nikolovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kosovo je najmanja balkanska ekonomija. I dok je bilo autonomna jugoslavenska regija, ekonomija Kosova bila je me\u0111u jugoslavenskima najslabija…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":5082,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[46,34],"theme":[458,455],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[167],"class_list":["post-5057","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-migracije","tag-tranzicija","theme-drustvo","theme-rad","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5057"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5057\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5095,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5057\/revisions\/5095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5057"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=5057"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=5057"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=5057"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=5057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}