{"id":4932,"date":"2015-02-23T08:00:07","date_gmt":"2015-02-23T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4932"},"modified":"2015-02-23T09:49:15","modified_gmt":"2015-02-23T08:49:15","slug":"sustavno-opadanje-zenskih-prava-u-makedoniji-posljednjih-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4932","title":{"rendered":"Retradicionalizacija \u017eenskih uloga"},"content":{"rendered":"

Sustavna retradicionalizacija \u017eenskih uloga u Makedoniji zapo\u010dela je s dolaskom na vlast konzervativne vlade jo\u0161 2006. godine. Ono \u0161to je po\u010delo naizgled benigno \u2013 propagandnim plakatima \u2013 rezultiralo je izrazito restriktivnim zakonom o poba\u010daju i sve sna\u017enijim pritiskom na povratak patrijarhalnim vi\u0111enjima uloge \u017eene.<\/strong><\/p>\n

Makedonija posljednjih godina bilje\u017ei suptilnu, no sveobuhvatnu eroziju \u017eenskih prava. Vlada uporno ustraje na metafori majke patnice (metafora koja se \u010desto rabi za samu zemlju) \u010diji duboko mizogini sentimenti upravo zbog svoje \u0161iroke raspostranjenosti i ukorijenjenosti u dru\u0161tvu uglavnom prolaze neprimije\u0107eni. Nakon po\u010detnog zadovoljstva koje je 2006. godine proizvelo uvo\u0111enje rodnih kvota i uvo\u0111enje Zakona o jednakim mogu\u0107nostima za \u017eene i mu\u0161karce, \u0161to je u kombinaciji s povije\u0161\u0107u jednakog tretmana iz prethodnog sistema dovelo do jo\u0161 vi\u0161ih postotaka zastupljenosti \u017eena u odre\u0111enim podru\u010djima<\/a> naspram prosjeka EU, stvari su, uz izostanak javnog otpora, ipak krenule u suprotnom smjeru.<\/p>\n

Prva naznaka da se stvari okre\u0107u na \u0161tetu ravnopravnosti \u017eena bili su plakati i pamfleti protiv poba\u010daja. Stvoriv\u0161i se “niotkuda”, jer nitko naime nije preuzeo odgovornost za njihovo raspr\u010davanje, tijekom 2006.\u20132007. godina postajali su sve vidljiviji u javnom prostoru. Plakati su ilustrirali eksplicitne prikaze fetusa u maternici, kao i onih abortiranih, nastoje\u0107i time proizvesti i\/ili poja\u010dati osje\u0107aj krivnje u \u017eena suo\u010denih s poba\u010dajem.<\/p>\n

Osuda i nekoliko gerilskih akcija koje su organizirali NVO-i i neformalne grupe usmjerene neutraliziranju negativnog utjecaja pro-life<\/em> kampanje nisu uspjeli iskorijeniti propagandu koja je po\u010dela poprimati sve raznovrsnije oblike, pa je tako primjerice lansiran i internetski portal “Abortus ne!<\/a>” Dodatni zamah pro-life<\/em> kampanjama dala je i vladina kampanje za podizanje svijesti o \u0161tetnim posljedicama poba\u010daja. Tada nismo mogli znati da \u0107e upravo posljedice ovih materijala po javnu percepciju u ljeto 2013. godine poslu\u017eiti kao uvod dodatnim ograni\u010denjima zakona o poba\u010daju.<\/p>\n

Kampanje za pove\u0107anje nataliteta<\/strong><\/p>\n

Istovremeno, vlada je 2008. godine zapo\u010dela jo\u0161 jednu kampanju<\/a> \u010diji je cilj bio pove\u0107anje stope nataliteta a koja se sastojala od programa pove\u0107ane financijske potpore vlade za tre\u0107e i \u010detvrto dijete u obitelji \u2013 mjera koju se planiralo ponuditi samo u onim regijama s manjom stopom nataliteta za koje se “slu\u010dajno” ispostavilo da su regije nastanjene uglavnom etni\u010dkim Makedoncima. Ustavni je sud ovako propisanu mjeru odbacio te se ona potom po\u010dela jednako primjenjivati na cijelu zemlju.<\/p>\n

Televizijske reklame ove kampanje, koja traje do danas, sna\u017eno se oslanjaju na tradicionalne patrijarhalne mu\u0161ke i \u017eenske uloge. U glavnim ulogama tako je mladi nezaposleni par gdje \u017eena uvjerava naizgled nezainteresiranog mu\u0161karca da zadr\u017ee dijete jer \u0107e: “biti dje\u010dak i imati tvoje o\u010di”, i jo\u0161 znakovitije, stariji mu\u0161karci, “alfa mu\u017ejaci”, \u0161to uz pozadinske snimke koje ih predstavljaju kao imu\u0107nu gospodu samouvjereno iznose pri\u010de svojih \u017eivota, autoritativno tvrde\u0107i da je “obitelj najve\u0107e blago”. Jedna od reklama<\/a> ide toliko daleko da u bolnici \u010destita ocu na “ubojstvu zdravog djeteta”.<\/p>\n

Ta je reklama zbog \u017eestokih reakcija civilnog dru\u0161tva i javnosti cenzurirana i sada se u cjelovitoj verziji emitira samo no\u0107u. Kampanju je osna\u017eilo i emitiranje TV emisije “Vrijeme je za bebu”, na javno financiranoj televiziji, gdje se \u010desto predstavljaju prerano ostarjeli mu\u0161karci i \u017eene ni\u017ee klase, na rubu socijalne depriviranosti, koji tvrde da je mnogo djece uvijek dobra ideja i da mo\u017eda nemaju poslove, ali su sretni sa svojom djecom. No, zapravo ve\u0107ina njih pribjegava tre\u0107em i \u010detvrtom djetetu samo kako bi se kvalificirala za financijsku potporu, jer rijetko dolaze do drugih sredstava pre\u017eivljavanja.<\/p>\n

Takav protu\u017eenski diskurs tradicionalno u\u017eiva veliku potporu Makedonske pravoslavne crkve. Tako je, daju\u0107i izjavu za dr\u017eavnu televiziju prigodom uskr\u0161njih blagdana, mitropolit Petar iz Bitoljske eparhije ponovio stav o poba\u010daju kao apsolutno neprihvatljivom za Crkvu te okrivio \u017eene za visoku stopu razvoda, i usto dodao da su \u017eene te koje mogu ili spasiti ili uni\u0161titi zemlju, osna\u017eiv\u0161i izjavu mizoginim citatom svetoga Pavla iz Biblije. \u017destoka javna reakcija feministi\u010dkih i organizacija za \u017eenska prava potaknula je mitropolita na obja\u0161njenje u kojemu je, naravno, dodatno razjasnio tradicionalnu ulogu \u017eene kao roditeljice i ku\u0107anice koja mora biti pod\u010dinjena mu\u0161karcu, a opet nekako, paradoksalno, ima \u010dak i ve\u0107a prava od njega.<\/p>\n

Posramljivanje \u017eena kao instrument patrijarhalizacije
\n<\/strong><\/p>\n

Usporedo sa svim ovim kr\u0161enjima prava doga\u0111a se dosljedno treniranje “tradicionalne \u017eenske poslu\u0161nosti” portretirane i eksplicitno ohrabrivane u svim sferama javnog \u017eivota. Po\u010dev\u0161i od \u017eenskih politi\u010darki vladaju\u0107e stranke koje su izrazile “pokornost” premijeru, nagla\u0161avanja va\u017enosti postavljanja “obitelji na prvo mjesto” ili pak oblikovanje ideje zaposlene \u017eene kao one koja mora “uravnote\u017eiti karijeru i obitelj” \u0161to su pitanja koja redovno dobijaju istaknute poslovne \u017eene. No, jednako tako moglo bi se re\u0107i kako se repatrijarhalizacija \u017eenskih uloga vr\u0161i i sustavnim ignoriranjem situacije tekstilnih radnica<\/a> koje su glavne hraniteljice obitelji u nekim od isto\u010dnih krajeva zemlje, a koje rade u izrazito lo\u0161im uvjetima za pla\u0107u manju od minimalne i u pravilu su podvrgnute zlostavljanju i uznemiravanju.<\/p>\n

Mediji tako\u0111er igraju va\u017enu ulogu u \u0161irenju seksisti\u010dkih i neemancipatornih praksi objektivizacije \u017eena. U me\u0111usobnoj utrci za klikovima i prodaji oglasnog prostora, redovno pribjegavaju otvorenom seksizmu i besramnoj objektivizaciji i eksploataciji \u017eenskog tijela. Nabijanje osje\u0107aja krivnje \u017eenama radi njihove seksualnosti (tzv. slut shaming<\/em>) u medijima poprima radikalne oblike. Posramljivanje \u017eena doga\u0111a se nagla\u0161avanjem nepo\u017eeljnosti seksualnih pona\u0161anja \u017eena, pogotovo onih koja odstupaju od tradicionalnih rodnih uloga. \u017dene se tako posramljuje kada se obla\u010de seksualno provokativno, kada zahtijevaju olak\u0161avanje pristupa kontracepcijskim sredstvima ili kada stupaju u predbra\u010dne i neobvezuju\u0107e seksualne odnose. Seksualno posramljivanje \u017eena doga\u0111a se i \u017ertvama silovanja i drugih oblika spolnog nasilja.<\/p>\n

Ono je pogotovo izra\u017eeno na dru\u0161tvenim mre\u017eama, tako najpopularniji hashtagovi<\/em> na Twitteru \u010desto ismijavaju ili osu\u0111uju “ekscesivnu” \u017eensku seksualnost ili promiskuitet \u2013 drolja je jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih trending tema, dok novinski \u010dlanci \u010desto raspravljaju o “nemoralu” nove generacije mladih djevojaka koje nude seksualne usluge u zamjenu za obi\u010dan pametni telefon, ve\u010deru u restoranu ili nekoliko pi\u0107a. Tako se umjesto pristupanja ovoj temi s ciljem da se rije\u0161e situacije najekstremnije socijalne i ekonomske ugro\u017eenosti \u017eena radi kojih one stupaju u riskantne spolne odnose, \u017eene dodatno posramljuje i vrijednosno degradira.<\/p>\n

Opisane prakse koje promoviraju tradicionalnu, patrijarhalnu ideju “\u017eenske uloge” u kona\u010dnici je 2013. godine kulminiralo novim ograni\u010denjima \u017eenskih prava u okviru Zakona o poba\u010daju koji je donesen u sred ljetnih praznika i po hitnom postupku, bez adekvatne javne rasprave, kako bi se reakcija javnosti maksimalno oslabila. Ograni\u010denja se sastoje od obaveznog pisanog zahtjeva za poba\u010dajem, savjetovanja o mogu\u0107im prednostima o\u010duvanja trudno\u0107e i razdoblja \u010dekanja od tri radna dana prije same intervencije. Me\u0111u posljedicama ovih mjera moglo bi se na\u0107i odga\u0111anje postupka, koje bi moglo dovesti do isteka zakonskog roka od 10 tjedana gestacije. Ote\u017eavanje dostupnosti poba\u010daja<\/a> zna\u010di i dodatni teret socijalno i ekonomski najugro\u017eenijim \u017eenama, osobito onima koje ne \u017eive u nekoliko gradova gdje klini\u010dki centri nude prekid trudno\u0107e, jer su izlo\u017eene dodatnim tro\u0161kovima putovanja.<\/p>\n

Fronte otpora<\/strong><\/p>\n

Zakonom je tako\u0111er bilo utvr\u0111eno da partner trudnice mora biti obavije\u0161ten o prekidu trudno\u0107e. Toj su se odredbi sna\u017eno suprotstavili javnost i civilni sektor te je u kona\u010dnici povu\u010dena. Nevladine i neformalne organizacije koje se bave \u017eenskim pravima, okupljene u jedinstvenu gra\u0111ansku frontu Matku<\/a>, platformi za slobodan pristup sigurnom poba\u010daju koja organizira doga\u0111anja i objavljuje novine<\/a> i filmove<\/a> da bi podigla svijest o posljedicama zakona, na\u017ealost, nisu uspjele sprije\u010diti da se zakon usvoji. Jo\u0161 gore, pravilnici o hitnim postupcima i netipi\u010dnim slu\u010dajevima jo\u0161 nisu doneseni, \u0161to ugro\u017eava \u017eivote \u017eena koje trebaju hitan postupak zbog unutarmaterni\u010dne smrti<\/a> ili anomalije ploda<\/a>. Jedini usvojeni pravilnici su oni koji se ti\u010du savjetodavnih sastanaka kojima se odre\u0111uje da prije abortusa, \u017eena mora slu\u0161ati otkucaje fetusova srca i obaviti obavezno ultrazvu\u010dno snimanje<\/a>.<\/p>\n

Mnoga kr\u0161enja temeljnih ljudskih prava \u017eena, izazvav\u0161i postupnu, ali sve ve\u0107u artikulaciju gnjeva, napokon su rezultirala uspostavom Platforme za rodnu ravnopravnost<\/a> u prosincu 2014., koja je ujedinila nevladine i neformalne feministi\u010dke i ljevi\u010darske organizacije. Platforma za rodnu ravnopravnost ve\u0107 je uspjela osujetiti poku\u0161aj Fonda za zdravstveno osiguranje da pla\u0107anje porodiljnog dopusta prebaci na poslodavce (novac koji Fond kasnije namjerava nadoknaditi). Ovo nipo\u0161to ne zna\u010di kraj borbe, a izgledi svakako nisu sjajni. Me\u0111utim, nedavni studentski prosvjedi i socijalni nemiri u Makedoniji daju nadu da \u0107e, ako do njih do\u0111e, dugo o\u010dekivane promjene kona\u010dno uzeti u obzir specifi\u010dni polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu i na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

S engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Makedonija posljednjih godina bilje\u017ei suptilnu, no sveobuhvatnu eroziju \u017eenskih prava. Vlada uporno ustraje na metafori majke patnice \u010diji duboko mizogini sentimenti upravo zbog svoje \u0161iroke raspostranjenosti i ukorijenjenosti u dru\u0161tvu uglavnom prolaze neprimije\u0107eni…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4939,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[174,103],"theme":[458,456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[210],"class_list":["post-4932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-feminizam","tag-ideologija","theme-drustvo","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4932"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4942,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4932\/revisions\/4942"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4932"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4932"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4932"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4932"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}