ITAS-ov pou\u010dak<\/strong><\/p>\nJedan od rijetkih primjera uspje\u0161nog radni\u010dkog preuzimanja tvornice ivane\u010dka je tvornica alatnih strojeva \u2013 ITAS, pre\u017eivjeli ostatak nekada\u0161njeg metalskog diva Prvomajske, u ono vrijeme \u0161estog proizvo\u0111a\u010da alatnih strojeva u svijetu. Nakon \u0161to ju je biv\u0161i poslodavac doveo na rub propasti, tvornica se modelom radni\u010dkog dioni\u010darstva uspjela izvu\u0107i iz ste\u010daja te danas uspje\u0161no posluje i zapo\u0161ljava gotovo 250 radnika. Za razliku od drugih primjera u Hrvatskoj, gdje su radnici uglavnom ili manjinski vlasnici ili nemaju upravlja\u010dka prava, u ITAS-u su radnici vlasnici poduze\u0107a, njime upravljaju, te jedino oni mogu posjedovati dionice koje se ne mogu prodavati na tr\u017ei\u0161tu, a specifi\u010dna pitanja poput otkupa dionica nakon mirovine ili odlaska zaposlenika iz poduze\u0107a ITAS namjerava ubrzo normirati novim modelom upravljanja. Tijekom svoje borbe radnici su uspjeli izgraditi demokratske prakse odlu\u010divanja, \u010dak i u izrazito neprijateljskim uvjetima izvla\u010denja imovine i financijskih sredstava iz firme, sudskih procesa protiv sindikalista i radnika, sabota\u017ee od strane lokalne politike i ignoriranja od strane dr\u017eave.<\/p>\n
Kako nam je prilikom pro\u0161lotjednog posjeta poduze\u0107u rekao Dragutin Varga, radnik i predsjednik Upravnog odbora ITAS-a, postoji cijela izgra\u0111ena struktura za dono\u0161enje poslovnih odluka: najva\u017enija demokratska institucija u poduze\u0107u je pogonska komisija (sastavljena od sindikalnih povjerenika, radni\u010dkog vije\u0107a, voditelja proizvodnih pogona i izabranih radni\u010dkih predstavnika), koja donosi obvezuju\u0107e ili savjetodavne odluke, a zatim ih se na Upravom odboru potvr\u0111uje i provodi. O svom radu pogonska komisija informira radnike i zajedno s njima odlu\u010duje o bitnim strate\u0161kim pitanjima \u2013 primjerice ho\u0107e li se dobit ulagati u proizvodnju ili pla\u0107e \u2013 a koliko \u0107e takva forma u budu\u0107nosti uspjeti dosko\u010diti problemima hijerarhijske podjele izme\u0111u tzv. manualnih i intelektualnih radnika i zaista dugoro\u010dno uklju\u010diti radnike u proces dono\u0161enja odluka, ostaje tek vidjeti.<\/p>\n
Obrazovanje kao klju\u010d odr\u017eivosti i razvoja<\/strong><\/p>\nOkosnica razvoja ITAS-a temelji se na ulaganju u proizvodnju (dosad je sva dobit ulo\u017eena natrag u proizvodnju), tehnolo\u0161kom razvoju, ali i kvalitetnom obrazovanju kadrova. Trenutno u poduze\u0107u gotovo polovicu radnika \u010dine mladi, novoprido\u0161li kadrovi, a ve\u0107ina njih dolazi ili sa zagreba\u010dkog strojarskog fakulteta ili iz dvije obli\u017enje strukovne \u0161kole iz Vara\u017edina i Ivanca. Umjesto da od obrazovnog sustava zahtijeva “strukturne promjene” kako bi dobili \u017eeljenu radnu snagu, koja uslijed promjena na tr\u017ei\u0161tu i poslovnih prioriteta ve\u0107 sutra mo\u017ee postati nepotrebna, ITAS je pokrenuo inicijativu za uvo\u0111enje konkretnih \u0161kolskih programa u dvije okolne \u0161kole, ulo\u017eio sredstva za prakti\u010dnu obuku budu\u0107ih radnika, te pru\u017eio materijalna sredstva (strojeve) i znanje koje se koristi u obrazovanju i onih kadrova koji na kraju ne\u0107e raditi u ITAS-u. S druge strane, regrutiranjem i zapo\u0161ljavanjem najve\u0107eg dijela kadrova koje je obu\u010dio, tvornica direktno utje\u010de na zaposlenost i razvoj kraja u kojem je ina\u010de nekad dominirala metalska industrija \u010dija su infrastruktura i znanje tek djelomi\u010dno o\u010duvani naporima ovih radnika. Plan im je u budu\u0107nosti napraviti i centar znanja za metalsku bran\u0161u kakav je ve\u0107 postojao u Ivancu, u kojem bi ITAS-ovi in\u017eenjeri prenosili znanje mladim ljudima, kao i stvarali interes za ovu \u201cindustriju bez koje nema industrije\u201d. Ideja iza ITAS-ova rada je tako o\u010duvanje proizvodnje i dugoro\u010dna odr\u017eivost poduze\u0107a za razvoj kraja.<\/p>\n
Iskorak koji je ITAS postigao privukao je pa\u017enju medija i javnosti pa su jedni o tvornici stali govoriti kao o povratku samoupravljanja, drugi obja\u0161njavati kako su radnici ITAS-a zapravo mali kapitalisti, a tre\u0107i izra\u017eavati skepsu komentiraju\u0107i kako takvi primjeri ne mogu predstavljati alternativu kapitalisti\u010dkoj proizvodnji, naprosto zbog podre\u0111enosti poduze\u0107a tr\u017ei\u0161noj logici i konkurenciji koju diktiraju veliki igra\u010di.\u00a0Prvo, ne treba to pretjerano nagla\u0161avati,\u00a0 ITAS je ba\u0161 kao i sva druga poduze\u0107a prisiljen natjecati se na slobodnom tr\u017ei\u0161tu kako bi pre\u017eivio, odnosno sama vlasni\u010dka i upravlja\u010dka prava nad poduze\u0107em ne zna\u010de ujedno i radikalnu transformaciju tr\u017ei\u0161nih odnosa niti se takva poduze\u0107a mogu od njih u potpunosti za\u0161tititi.<\/p>\n
Tr\u017ei\u0161te i odr\u017eivost<\/strong><\/p>\nPoslovanje ITAS-u zasad ide dobro, proizvodnja se svake godine di\u017ee za 15-20%, tvornica trenutno preko 90% svojih proizvoda plasira na stabilno me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te alatnih strojeva koje se u posljednjih 20 godina gotovo utrostru\u010dilo. Ve\u0107ina izvoza odvija se preko njema\u010dke kompanije Kunzmann, po \u010dijoj licenci ITAS izra\u0111uje liniju alatnih strojeva, pru\u017eaju\u0107i im jeftinu, a visoko kvalitetnu radnu snagu. Na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu odre\u0111ena suradnja postoji s Kon\u010darom te nekolicinom manjih, specijaliziranih firmi. ITAS-ov plan dugoro\u010dnog razvoja uklju\u010duje proizvodnju strojeva prema vlastitim konstrukcijskim nacrtima, koji bi mogli postit\u0107i ve\u0107e cijene od onih koji se izra\u0111uju prema licencama, no za takvu vrstu razvoja jo\u0161 uvijek ne postoje odgovaraju\u0107i financijski uvjeti. Ono \u0161to je dodatni osigura\u010d stabilnosti ITAS-ovog poslovanja jest \u010dinjenica da je proizvodnju ovakve vrste, visoko-tehnolo\u0161ku s jako bitnim ljudskim faktorima znanja i iskustva, te\u0161ko tek tako izmijestiti u zemlju s jo\u0161 ni\u017eom cijenom rada jer obuka in\u017eenjera i alatnih majstora, vo\u0111ena izme\u0111u ostalog i s ciljem dostizanja zadovoljavaju\u0107e razine produktivnosti, traje nekoliko godina. Me\u0111utim, izlo\u017eenost tr\u017ei\u0161tu ujedno zna\u010di da \u0107e nastavak proizvodnje nu\u017eno ovisiti o ja\u010dini konkurencije gdje krupni kapital diktira uvjete proizvodnje uvijek jeftinijom radnom snagom i ve\u0107im mogu\u0107nostima ulaganja u tehnologiju te tako istiskuje manje proizvo\u0111a\u010de.<\/p>\n
Iako takve strukturne uvjetovanosti nije mogu\u0107e izbje\u0107i, mo\u017eda najva\u017eniji u\u010dinak radni\u010dkog vlasni\u0161tava i upravljanja poduze\u0107em, u poslovnom smislu, le\u017ei u posve\u0107enosti odr\u017eivosti i stvaranju dugoro\u010dno stabilnog sustava, \u0161to poduze\u0107e \u010dini i otpornijim na ekonomske krize i tr\u017ei\u0161ne fluktuacije, ali i vi\u0161e \u0161titi radnike. U tom smislu, usmjerenje na umjereni rast proizvodnje i odr\u017eivi razvoj ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta sigurniji je jamac dugoro\u010dnog prosperiteta od te\u017enje ka brzom rastu i generiranja \u0161to ve\u0107eg profita.<\/p>\n
Od strategije do modela?<\/strong><\/p>\nPotencijal radni\u010dkih poduze\u0107a, tamo gdje ga je mogu\u0107e provesti, stoga se ne bi se trebao odbaciti kao manjkavo rje\u0161enje za strukturne probleme, ve\u0107 upravo njegovi pozitivni u\u010dinci na proizvodnju i zadr\u017eavanje radnih mjesta mogu poslu\u017eiti kao va\u017ena strategija za pobolj\u0161anje trenutnog polo\u017eaja radnika i ekonomije. Istovremeno, kao jedan od na\u010dina da se ovaj model potakne, ali i u\u010dini otpornijim na tr\u017ei\u0161ne pritiske, mo\u017ee se pokazati dostupnost povoljnih kreditnih aran\u017emana, \u0161to ina\u010de predstavlja velik problem za poduze\u0107a koja ne nude spektakularan profitni plan i brz povrat ulo\u017eenog. U tom smislu zna\u010dajnu ulogu mogla bi odigrati Eti\u010dka banka, organizirana kao financijska zadruga, koja \u0107e, kako nam obja\u0161njava jedan od njenih osniva\u010da, Goran Jeras, ponuditi radnicima financijsku pomo\u0107 pri otkupu dionica, povoljnije uvjete financiranja, ali i poticati stvaranje klastera, odnosno savezni\u0161tava me\u0111u poduze\u0107ima u radni\u010dkom vlasni\u0161tvu koja bi omogu\u0107ila suradnju i oja\u010dala poduze\u0107a koja prakticiraju solidarnu ekonomiju.<\/p>\n
Na kraju, ako govorimo o ideji \u0161irenja radni\u010dkog dioni\u010darstva, treba biti svjestan uvjeta u kojima se ono mo\u017ee ostvariti, izuzev\u0161i ve\u0107 spomenute tr\u017ei\u0161ne zakonitosti. Primjerice, ako pogledamo scenarij ITAS-a, vidjet \u0107emo da je u njihovom slu\u010daju postojalo jo\u0161 barem nekoliko okolnosti za uspje\u0161no preuzimanje firme. Prije svega, u trenutku ste\u010daja radnici su bili najve\u0107i vjerovnici, njihova potra\u017eivanja iznosila su 52% ukupnog iznosa, \u010dime su mogli diktirati ste\u010dajnim postupkom i tra\u017eiti nastavak proizvodnje, a druga va\u017ena okolnost bila je ta \u0161to je ve\u0107ina radnika odlu\u010dila pretvoriti svoja potra\u017eivanja u dionice i po\u010deti proizvodnju od nule. Okolnosti drugih poduze\u0107a koja su tra\u017eile ili tra\u017ee radni\u010dko dioni\u010darstvo nisu svugdje jednake, u nekima od njih potra\u017eivanja banaka ili dr\u017eava nadma\u0161uju radni\u010dka pa jedino mogu\u0107e rje\u0161enje ostaje postizanje dogovora, dok u drugima problem predstavljaju zakonska ograni\u010denja ili nedostatak kapitala bez kojeg radnici ne mogu otkupiti poduze\u0107e niti nastaviti proizvodnju.<\/p>\n
To su samo neki od problema s kojima se radnici mogu suo\u010diti, a koji jo\u0161 uvijek nisu sustavno popisani. Dosad je radni\u010dko dioni\u010darstvo u pravom smislu te rije\u010di uspjelo u nekoliko izoliranih slu\u010dajeva koji pokazuju da je takva praksa itekako mogu\u0107a i korisna. Me\u0111utim, razlozi zbog kojih su brojna druga poduze\u0107a u svom nastojanju propala ili pak oni zbog kojih su druga uspjela, jo\u0161 uvijek nisu dovoljno istra\u017eeni. A bez takve sustavne i kvalitetne analize ovih pitanja \u2013 uvjeta, mogu\u0107nosti i ograni\u010denja radni\u010dkog dioni\u010darstva \u2013 nije mogu\u0107e ni organizirano dosko\u010diti razvoju ovog modela. A kako smo vidjeli na po\u010detku pri\u010de, zahtjeva je sve vi\u0161e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Radni\u010dko dioni\u010darstvo stalno je prisutna i pod udarom krize sve ra\u0161irenija ideja me\u0111u radnicima koji se bore za spas svojih poduze\u0107a i nastavak proizvodnje…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":4812,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[125,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[18,209],"class_list":["post-4813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-investicije","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4813"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4830,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4813\/revisions\/4830"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4813"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4813"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4813"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4813"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}