{"id":48116,"date":"2025-06-30T22:21:48","date_gmt":"2025-06-30T21:21:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=48116"},"modified":"2025-07-04T11:31:23","modified_gmt":"2025-07-04T10:31:23","slug":"od-filozofskog-do-gaze-studentice-protiv-kolonijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=48116","title":{"rendered":"Od Filozofskog do Gaze &#8211; Studentice protiv kolonijalizma"},"content":{"rendered":"\n<p>Nasilje u Palestini ne jenjava, a tako ne jenjava ni podr\u0161ka na\u0161e Vlade genocidnoj politici Izraela. No, usprkos tome \u0161to djeca umiru i gladuju, \u0161to su ratni zlo\u010dini po\u010dinjeni, a nalozi za uhi\u0107enje izraelskog premijera <strong>Benjamina Netanyahua<\/strong>, njegovog biv\u0161eg ministra obrane <strong>Yoava Gallanta<\/strong> izdani, hrvatska Vlada nastavlja odnose s Izraelom. Takvoj politici ozbiljno se protive studentice i studenti udru\u017eeni u inicijativu Studentice za Palestinu. Odlu\u010dile smo pobli\u017ee predstaviti inicijativu, njihove stavove, uspjehe i brojne akcije koje su organizirale i suorganizirale.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mo\u017eete li nam ukratko predstaviti Studentice za Palestinu? Kada ste nastale, s kojim ciljem?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Inicijativa Studentice za Palestinu po\u010dela je s radom na ljeto 2024. godine s ciljem mobilizacije kolega i pritiska na upravu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG) od kojeg tra\u017eimo solidarnost s narodom Palestine i bojkot izraelskih pro-genocidnih institucija. Zahtjevi Studentica za Palestinu su sljede\u0107i:<br>1. Zahtijevamo da FFZG objavi izjavu osude genocida i kolonijalne okupacije, odnosno izjavu podr\u0161ke palestinskom narodu u njihovom otporu genocidnoj politici cionisti\u010dkog re\u017eima te da se kao institucija svojom izjavom pridru\u017eimo globalnom pozivu na prekid vatre.<br>2. Zahtijevamo da Uprava FFZG-a objavi potpuni popis suradnji s izraelskim sveu\u010dili\u0161tima i drugim izraelskim institucijama, organizacijama te inicijativama.<br>3. Zahtijevamo da FFZG prekine svaku suradnju s izraelskim sveu\u010dili\u0161tima i drugim izraelskim institucijama koje na bilo koji na\u010din sudjeluju u cionisti\u010dkoj okupaciji, aparthejdu i agresiji nad palestinskim narodom.<br>4. Zahtijevamo da FFZG uspostavi sustav institucionalne podr\u0161ke palestinskim studentima i obiteljima izbjeglima u Hrvatsku, osobito u vidu pojednostavljenog upisa u studijske programe, pravne podr\u0161ke pri administrativnim postupcima te omogu\u0107avanje besplatnog pristupa te\u010daju hrvatskog jezika u sklopu Croaticuma.<br>S ciljem ostvarivanja svojih zahtjeva, ali i op\u0107enitog podizanja svijesti o genocidu koji Izrael provodi u Palestini, Inicijativa organizira prosvjede, \u010ditala\u010dke kru\u017eoke, rasprave i buvljake te kreira i dijeli edukativne sadr\u017eaje razli\u010ditih formata.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Svaki dan svjedo\u010dimo represijama nad pokretima solidarnosti diljem svijeta. Kakva je situacija kod nas? S kakvim se izazovima suo\u010davate prilikom organizacije prosvjednih akcija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U Njema\u010dkoj i SAD-u represija nad pokretom solidarnosti s narodom Palestine svakodnevna je i iznimno agresivna. U Hrvatskoj se prema na\u0161im saznanjima do sada nije pribjegavalo toliko represivnim metodama suzbijanja pokreta. S druge strane, i ovdje sve \u010de\u0161\u0107e vi\u0111amo privo\u0111enje prosvjednika, ugro\u017eena radna mjesta, prijetnje sankcijama. Mi kao Inicijativa &#8211; ako izuzmemo prazne dekanove prijetnje &#8211; nismo bile suo\u010dene s direktnom represijom. No, ni\u0161ta manje djelotvorna nije ni birokratska represija &#8211; pokret se gu\u0161i od strane uprave fakulteta koja se poziva na ograni\u010dene ovlasti, na komplicirane procedure i sli\u010dno. Najve\u0107i izazovi s kojima se suo\u010davamo svode se na apati\u010dnost fakultetskog vije\u0107a i uprave koju uvelike omogu\u0107uje upravo visoko birokratizirani model obrazovanja u kojem njegova povezanost sa stvarno\u0161\u0107u i ljudskim \u017eivotima postaje mutna.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kakva je reakcija javnosti na va\u0161e aktivnosti? Primje\u0107ujete li rastu\u0107u solidarnost ili otpor?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posebno smo u po\u010detku djelovanja nailazile na vrlo pozitivne reakcije propalestinskog dijela javnosti koja je pratila studentske pokrete solidarnosti u SAD-u i bila odu\u0161evljena pokretanjem sli\u010dnog pokreta na Filozofskom fakultetu. Imamo stabilan rast podr\u0161ke &#8211; \u0161to na Instagramu koji je na\u0161 primarni komunikacijski kanal, \u0161to u\u017eivo i na doga\u0111ajima koje organiziramo. Otpora naravno tako\u0111er ima, ali on se uglavnom artikulira samo u komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Vjerujemo i nadamo se da \u0107e s recentnom i u\u017easnom eskalacijom genocida solidarnost s narodom Palestine i podr\u0161ka za na\u0161e djelovanje dodatno rasti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Koliko je javnost educirana o povijesti i kontekstu palestinskog pitanja? Kakve rupe u znanju i politi\u010dkoj svijesti proizvodi postoje\u0107i politi\u010dki i obrazovni sustav? Primijetile smo da nagla\u0161avate transnacionalnu solidarnost s Palestinom koju povezujete s borbom svih koji trpe nasilje, od migranata i radnika i radnica diljem svijeta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nacionalne dr\u017eave slu\u017ee izme\u0111u ostaloga tome da stvore iluziju u kojoj su oni koji se nalaze iza granice ili na drugoj strani Mediterana manje vrijedni na\u0161e empatije od osoba s kojima dijelimo dr\u017eavljanstvo. Ali isto kao \u0161to je pokret otpora fa\u0161izmu uvijek bio transnacionalan, pa su tako recimo na\u0161i antifa\u0161isti odlazili boriti se u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu, tako i danas moramo stalno iznova osvje\u0161tavati koliko su globalne borbe povezane \u2013 danas, zahvaljuju\u0107i globalnom kapitalizmu, vi\u0161e nego ikada.<\/p>\n\n\n\n<p>To je ne\u0161to u \u010demu nam obrazovni sustav tako\u0111er odma\u017ee jer je i on (\u0161tovi\u0161e, upravo je zato i uspostavljen) utemeljen na nacionalnom narativu koji je inherentno isklju\u010div i hijerarhi\u010dan. Orijentalizam i imperijalizam dominiraju na\u0161im obrazovanjem i medijima te nam omogu\u0107uju krajnju dehumanizaciju \u017ertava genocida. Ako mu se mislimo usprotiviti, morat \u0107emo razmi\u0161ljati i djelovati transnacionalno \u2013 jer kapitalisti\u010dka i vojna ma\u0161inerija to svakako ve\u0107 \u010dine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Genocid kojem svjedo\u010dimo odraz je trulog kapitalizma, a ne &#8220;arapsko-izraelskog sukoba&#8221; koji pokre\u0107e isklju\u010divo me\u0111uetni\u010dka mr\u017enja, kao \u0161to se to uporno predstavlja. Za\u0161to je bitno skretati pa\u017enju na tu sistemsku ekonomsku dimenziju i koliko je ona bitna za sveukupno razumijevanje trenutnih doga\u0111aja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kapitalisti\u010dke \u0107e se sile zalagati za o\u010duvanje ljudskog \u017eivota isklju\u010divo onda kada ono dovodi do profita. U takvom sustavu oslobo\u0111enje je nezamislivo. Ovaj se genocid ne provodi zato \u0161to \u017didovi mrze Muslimane, nego zato \u0161to je on u ekonomskom, a onda i politi\u010dkom interesu Izraela i zapadnih sila koje stoje uz njega. Svi ratovi koje zapadne sile pokre\u0107u na Bliskom istoku motivirani su zaradom, prvenstveno prodajom nafte i oru\u017eja, i ne mo\u017eemo ih promatrati odvojeno od toga. Nema mira u kapitalizmu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U recentnom periodu smo mogli svjedo\u010diti i sudjelovati u raznoraznim doga\u0111ajima koje organizirate, od \u010ditala\u010dkih kru\u017eoka, projekcija filmova, rasprava, tribina, izlo\u017ebi, do izrade transparenata za Mar\u0161, prosvjednih akcija&#8230; Kako su prolazile akcije? Jeste li s vremenom uo\u010dile porast zainteresiranih? Jeste li zadovoljne akcijama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Neki od doga\u0111aja koje smo (su)organizirale su \u010ditala\u010dki kru\u017eok gdje smo \u010ditale o sudjelovanju izraelske akademske zajednice u nasilju nad Palestincima_kama, o iskustvima kvir Palestinaca_ki, te o ameri\u010dkim protupobunjeni\u010dkim vojnim taktikama; dva Mar\u0161a solidarnosti s Palestinom; prosvjedne akcije prije i poslije nekoliko sjednica Fakultetskog vije\u0107a FFZg-a; razgovor s <strong>Petrom Mati\u0107<\/strong> i <strong>Mohammedom Al Younisom <\/strong>o naslje\u0111u Pokreta nesvrstanih; benefit buvljak u Suputnicima i Buntu; Instagram kampanja <em>Lenin dnevnik <\/em>u kojoj direktno prenosimo zapise studentice Lene iz Gaze. Odaziv varira od doga\u0111anja do doga\u0111anja, ali najva\u017enije je da uspijevamo okupiti dovoljno velik broj sudionika u akcijama u kojima je brojnost zaista presudna. Trenutno smo na ljetnoj pauzi, a na jesen pripremamo nastavak rada u jo\u0161 intenzivnijem ritmu nego do sada.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izme\u0111u svega \u0161to ste organizirale, rekla bih da je dosta odjeknula prosvjedna akcija kojom ste izrazile negodovanje povodom dekanovog u\u0161utkavanja rasprave o bojkotu izraelskih sveu\u010dili\u0161ta. Kako je akcija izgledala i koji je bio glavni povodza njeno organiziranje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Krajem pro\u0161le godine (18.12.) odr\u017eana je sjednica Fakultetskog vije\u0107a na kojoj smo uz pomo\u0107 na\u0161ih \u010dlanova_ica koji su ujedno i studentski predstavnici u Fakultetskom&nbsp; vije\u0107u predlo\u017eile dvije to\u010dke dnevnog reda: formiranje izjave FFZG-a kojom se osu\u0111uje genocid i izra\u017eava solidarnost s narodom Palestine, te objava popisa suradnji fakulteta s izraelskim sveu\u010dili\u0161tima i drugim institucijama te prekid suradnji s onima me\u0111u njima koje se jasno ne protive genocidnoj politici svoje dr\u017eave. Do\u010dekale smo vije\u0107nike s transparentima, a na njihovim klupama ostavile letke s argumentacijom svojih zahtjeva. Na po\u010detku sjednice, prije glasanja o dnevnom redu, dekan <strong>Ton\u010dini\u0107<\/strong> je odr\u017eao polusatni govor u kojem je, pritom vrije\u0111aju\u0107i studente, obrazlagao za\u0161to vije\u0107e ne bi trebalo uvrstiti predlo\u017eene to\u010dke na dnevni red. Kada su vije\u0107nici tako i glasali \u2013 ne odobriv\u0161i raspravu o na\u0161im zahtjevima \u2013 po\u010dele smo zvi\u017edati zvi\u017edaljkama ispred vije\u0107nice. Buka je bila toliko glasna da je nastavak sjednice bio ote\u017ean, a bo\u017ei\u0107ni domjenak koji je trebao uslijediti potpuno sabotiran. Najsna\u017eniji trenutak akcije bilo je zvi\u017edanje za vrijeme dekanove zdravice na domjenku od koje se nije mogla razabrati niti jedna rije\u010d \u2013 \u0161to nije sprije\u010dilo dobar dio gostiju da svejedno srda\u010dno zaplje\u0161\u0107e nakon \u0161to je govor zavr\u0161io.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izborile ste veliku pobjedu na sjednici fakultetskog vije\u0107a Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naime, upozoravale ste vije\u0107nike kako je lektorica Einat Lilian Dotan s katedre za \u017eidovske studije i istra\u017eivanje Holokausta sudjelovala u genocidnim politikama Izraela te joj ugovor na koncu nije produ\u017een. Mo\u017eete li nam ispri\u010dati vi\u0161e o tom doga\u0111aju i konkretnim koracima koje ste poduzele?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Einat Lilian Dotan<\/strong>, zaposlena kao lektorica na Filozofskom fakultetu, \u0161est je godina slu\u017eila na zapovjednim pozicijama izraelske vojske. Sudjelovala je u punoj operativnoj slu\u017ebi u borbenom okru\u017eenju diljem \u201eJudeje i Samarije\u201c tijekom operacije Cast Lead u kojoj je u 22 dana ubijeno 1.400 ljudi, od toga 300 djece. Bila je kapetanica u vrijeme vojne operacije Pillar of Cloud u kojoj je tijekom 8 dana ubijeno 167 ljudi, od toga 32 djece. Na sjednici Fakultetskog vije\u0107a 16. travnja pro\u0161le godine jo\u0161 smo jednom \u2013 ovaj puta vrlo direktno \u2013 progovorile o ubila\u010dkom sta\u017eu lektorice Dotan i neprihvatljivosti njenog zaposlenja na Filozofskom fakultetu. Pozvale smo vije\u0107nike da glasaju protiv produljenja njenog ugovora o radu na fakultetu, \u0161to je dovoljan broj njih u\u010dinio. Vjerujemo da je do odluke kojom je Dotan izgubila poziciju na fakultetu do\u0161lo zbog dugotrajnog pritiska koji vr\u0161imo na upravu i vije\u0107nike, kao i zbog pokretanja plenuma Filozofskog fakulteta koji je nedugo prije doti\u010dne sjednice izglasao zahtjeve na\u0161e Inicijative kao dodatne zahtjeve plenuma. Ovo je bio va\u017ean korak za nas, vjetar u le\u0111a koji nas je uvjerio u vlastitu snagu, no radi se o minijaturnom koraku u raspetljavanju suradnji hrvatskih i izraelskih institucija \u010dije \u0107e ukidanje zahtijevati jo\u0161 mnogo rada na koji smo spremne i u kojem pozivamo sve zainteresirane da nam se pridru\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nasilje u Palestini ne jenjava, a tako ne jenjava ni podr\u0161ka na\u0161e Vlade genocidnoj politici Izraela. No, usprkos tome \u0161to djeca umiru i gladuju, \u0161to su ratni zlo\u010dini po\u010dinjeni, a nalozi za uhi\u0107enje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog biv\u0161eg ministra obrane Yoava Gallanta izdani, hrvatska Vlada nastavlja odnose s Izraelom. Takvoj politici ozbiljno se protive [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":48120,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1818,1455,1909,801],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[1896],"class_list":["post-48116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-palestina","tag-prosvjed","tag-studentice","tag-zagreb","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48116"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48169,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48116\/revisions\/48169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48116"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=48116"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=48116"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=48116"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=48116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}