{"id":481,"date":"2014-04-16T07:00:20","date_gmt":"2014-04-16T06:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=481"},"modified":"2021-02-25T11:06:57","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:57","slug":"hypo-princip-austrijski-kapital-i-evropska-periferija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=481","title":{"rendered":"Hypo princip: austrijski kapital i evropska periferija"},"content":{"rendered":"

Stogodi\u0161njica Velikog rata jo\u0161 je jednom usmjerila svjetsku pa\u017enju na bosanskohercegova\u010dki i balkanski prostor kao ratoborno ishodi\u0161te katastrofe svjetskih razmjera. U lokalnom kontekstu, ova pa\u017enja je iskori\u0161tena za poku\u0161aje turisti\u010dkog brendiranja u austronostalgi\u010dnom klju\u010du, no u tim interpretacijama, stvarne analogije izme\u0111u doga\u0111anja otprije sto godina i danas ostale su namjerno pre\u0161u\u0107ene.<\/strong><\/p>\n

Kako se pribli\u017eava datum stogodi\u0161njice atentata na habzbur\u0161kog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tako su sve izra\u017eenije rasprave o tom navodnom \u201cokida\u010du\u201d Prvog svjetskog rata, ali i povijesnoj ulozi Habzburgovaca u ovom dijelu Evrope. Kako obi\u010dno biva s takvim raspravama, bez obzira da li su ovjen\u010dane historiografskom ili \u017eurnalisti\u010dkom aurom \u2013 one puno vi\u0161e govore o vremenu oda\u0161iljanja novih valorizacija nego o samoj 1914. i razlozima i posljedicama Velikog rata. No, osim izdava\u010dkih i polemi\u010dkih poduhvata, datum je dobio i svoju turisti\u010dko-humanitarnu notu upravo na mjestu doga\u0111aja koji se uzima kao po\u010detak ovog svjetskog sukoba. Kako je simboli\u010dki topos Sarajeva preozna\u010den i de\u0161avanjima i tuma\u010denjima rata, tako \u0107e i ova stogodi\u0161njica vjerojatno biti iskori\u0161tena za slanje mehani\u010dkih pacifisti\u010dkih poruka o potrebi za kona\u010dnim pomirenjem bosanskohercegova\u010dkih naroda. S druge strane, na\u0107i \u0107e se i mjesta za nove-stare historicisti\u010dke feti\u0161e na zlatno doba Austro-Ugarske Monarhije i njezine menad\u017eerske u\u010dinkovitosti koje smo tog ranoljetnog dana 1914. jednostavno i balkanski drsko ubili hicem iz pi\u0161tolja. Sto godina kasnije, logikom (re)brandinga, Sarajevo bi ponovno moglo dobiti spomenik<\/a> ubijenom carskom i kraljevskom paru. Vijest je to koja je procurila sa sastanka predstavnika Kantona Sarajevo i op\u0107ine Stari grad, a sve u svrhu privla\u010denja turista, stoji u \u0161turom novinskom izvje\u0161taju. Ubrzo saznajemo da je spomenik uklonjen 1918. dolaskom Kara\u0111or\u0111evi\u0107a na vlast, \u010duvan u depou Umjetni\u010dke galerije BiH, spreman za ponovnu instalaciju u pri\u010di o \u201cspomeni\u010dkoj normalizaciji u turisti\u010dke svrhe\u201d. No iza svakog povr\u0161nog restitucijskog narativa, krije se neka dublja struktura.<\/p>\n

Kako je turizam zna\u010dajna grana u ukupnoj krvnoj slici sarajevske ekonomije, zaputimo se na simboli\u010dkoj kartografiji glavnog grada Bosne i Hercegovine\u00a0kojih par stanica ju\u017enije od mjesta atentata. U naselju Marijin dvor, ina\u010de arhitektonsko-urbanisti\u010dki uobli\u010denom za vrijeme austro-ugarske okupacije, u hotelu Holiday Inn ve\u0107 nekoliko dana traje \u0161trajk<\/a> tamo\u0161njih radnika koji nisu primili pla\u0107u od studenog 2013, a uplate u mirovinski i zdravstveni fond kasne godinama. Rije\u010d je o jo\u0161 jednom turisti\u010dko-historijskom toposu koji je 1992. godine ozna\u010dio po\u010detak rata u Bosni i Hercegovini snajperskim hicima koji su dolazili iz \u0161taba Srpske demokratske stranke koji se nalazio u ovom hotelu. Deset godina nakon krvavih doga\u0111aja, hotel je privatiziran u scenariju koji je u medijima ubrzo dobio apoziciju \u201cnajuspje\u0161nije privatizacijske pri\u010de<\/a>\u201d u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. No, deceniju nakon privatizacije u kojoj je Holiday Inn kupila austrijska firma Alpha Baumanagment, saznaje se da je taj hotel izgra\u0111en pred Olimpijske igre 1984., poslu\u017eio za izvla\u010denje novca i makinacije u koje je uklju\u010dena i Hypo Alpe Adria Bank nad kojom se u Austriji vr\u0161i opse\u017ena istraga, a \u010diji je ulaz na financijsko tr\u017ei\u0161te biv\u0161ih jugoslovenskih republika obilje\u017een kriminalnim radnjama. To je kona\u010dno dokazala i nedavna presuda biv\u0161em hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu koji je u svojim ranim diplomatskim danima poslu\u017eio kao dobro podmazani vratar austrijskoj banci u njenoj penetraciji na djevi\u010danska tr\u017ei\u0161ta balkanskih dr\u017eava. Austrijske financijske ku\u0107e, danas uz talijanske i u zadnje vrijeme nadiru\u0107e ruske banke, \u010dine najzna\u010dajniji dio ovda\u0161njeg financijskog sektora, ali upu\u0107uju i na staru tezu da se restauracija tr\u017ei\u0161ta de\u0161ava kroz nasilje, devastaciju i otima\u010dinu \u010dak i po principima liberalne teorije prava i pravne dr\u017eave \u0161to su procesi i u Hrvatskoj i u Austriji jasno pokazali.<\/p>\n

Namjerno sam izdvojio ova dva nedavna primjera koja osim \u0161to svjedo\u010de o bosanskohercegova\u010dkoj stvarnosti i njenim turisti\u010dkim perspektivama, podvla\u010de i kompleksnost sudioni\u0161tva austrijske dr\u017eave i kapitala tijekom posljednjih sto godina na ovim prostorima. Naravno, bilo bi diletantski uspostaviti neku vrstu znaka jednakosti izme\u0111u \u201cplurietni\u010dke\u201d imperije\u00a0(\u010diji je jedini kohezivni faktor bila oronula dinastija)\u00a0i dana\u0161nje Druge austrijske republike. Napravimo li, pak, korak dalje i shvatimo li tu vje\u0161ta\u010dku koheziju kao mjesto konstitucije doma\u0107ih gra\u0111anskih klasa (pritom imam na umu onaj dio Balkana, ali i slavenske zemlje, pod vla\u0161\u0107u obitelji Habzburg tijekom 19. stolje\u0107a), onda slika postaje ne\u0161to jasnija i korisnija za dana\u0161nji kontekst. Bez obzira \u0161to jedan takav politi\u010dki entitet vi\u0161e ne postoji, u datim nam tranzicijskim kartografijama geostrate\u0161ki interes i trenutna uloga austrijskog kapitala na evropskoj periferiji postaje jednako bitna, a za nju je presudan upravo aran\u017eman s doma\u0107om kompradorskom bur\u017eoazijom.<\/p>\n

Proslava stogodi\u0161njice atentata, ali i neka kolutanja naroda po bosanskohercegova\u010dkim ulicama, izvukli su iz ovda\u0161njih bur\u017eoazija zatomljene inklinacije i naslije\u0111ene feti\u0161e, a iz austrijske politike skrivene namjere i ekonomske interese. Tako je svega dan nakon velikih prosvjeda po gradovima Federacije BiH, Visoki predstavnik me\u0111unarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u kasnove\u010dernjoj politi\u010dkoj emisiji austrijske javne televizije ORF naglasio da ne isklju\u010duje mogu\u0107nost vojne intervencije Evropske unije ukoliko, me\u0111u ostalim, budu ugro\u017eeni i ekonomski interesi Republike Austrije \u010dije su vojne snage ve\u0107 raspore\u0111ene u ovoj zemlji u misiji \u201co\u010duvanja mira\u201d. Izjavu je u ne\u0161to bla\u017eoj verziji ponovio dan poslije u intervjuu be\u010dkom dnevniku Kurier<\/a>. Tom je izjavom na trenutak postalo vidljivo s kojih je pozicija u austrijskoj javnosti najplauzibilnije braniti ulogu mirovnih snaga i Visokog predstavni\u0161tva, zazivaju\u0107i neke slike i scenarije od stolje\u0107a prije i nude\u0107i jasne paralele izme\u0111u aktualnih humanitarnih intervencija i nekada\u0161njih kolonijalnih civilizatorskih poduhvata. Namjesto historijske misije \u0161irenja nekakve politi\u010dke kulture ili uljudbene politike, kada se sve svede pod crtu, radi se ponovno o ekonomskoj eksploataciji u druga\u010dijim povijesnim aran\u017emanima, ali uz jednaku i svesrdnu podr\u0161ku doma\u0107e novoustoli\u010dene gra\u0111anske klase razli\u010ditih etnosa.<\/p>\n

A upravo \u0107emo od njihovih medijskih glasnogovornika nerijetko \u010duti da sve vrijedne institucije i dostignu\u0107a na na\u0161im periferijama dugujemo upravo austrijskoj prosvjetiteljskoj \u0161api koja je u du\u017eim ili kra\u0107im periodima poku\u0161ala na pravi put izvesti balkanska zara\u0107ena plemena. Vje\u0161to su se pritom okoristili na\u0161im kulturno-etni\u010dkim kavgama za vlastite imperijalisti\u010dke planove u nedostatku prekomorskih depandansa iz kojih su pogonsko gorivo za Prvi svjetski rat crpili dinasti\u010dki takmaci na tada\u0161njoj evropskoj politi\u010dkoj karti. Osim prijeke kritike nedovoljne zahvalnosti habzbur\u0161koj materi na uljudbenim dostignu\u0107ima koje nam je podarila od cesta do tramvajskih zaprega, iza tog gra\u0111anskog vapaja krije se i \u017eal za nikad dovr\u0161enim odgojem koje je terezijanski racionalizam i alpsko bankarstvo trebalo provesti me\u0111u narodima sklonima zadrugarskim principima privre\u0111ivanja. A socijalisti\u010dki je period, prema tom tuma\u010denju, upravo to i potvrdio nalaze\u0107i ba\u0161 u austrijskoj ekonomiji mjesto za izvoz vlastitog ljudskog kapitala tj. vi\u0161ka radne snage, rje\u0161avaju\u0107i time i neke svoje unutarnje ekonomske kontradikcije.<\/p>\n

To otkriva i jednu permanentnu ovisnost, \u0161to izravnu \u0161to neizravnu, o austrijskom kapitalu na ovim prostorima. Pritom mi se \u010dini da uza sve transformacije kroz ovu stogodi\u0161nju povijest, onaj bazi\u010dni podani\u010dki stav koji je postojao prema Habzbur\u0161kom dvoru kao da se nije odve\u0107 promijenio. Od samih po\u010detaka, to je bio odnos ovisnosti i podre\u0111enosti na koji se ne mo\u017ee ukazati neutralnim terminima poput decentralizirane carevine ili tranzitolo\u0161kim vokabularom otvorenih granica i slobodne trgovine kojim se austrijski kapital prvi okoristio. Bez obzira na poziciju na evropskoj karti koja se ne mo\u017ee porediti s onom Austro-Ugarske, austrijski kapital i danas, kao i prije sto godina, u Balkanu vidi mjesto svoga najefektnijeg oplo\u0111ivanja koje \u0107e zanemariti i uzuse vlastitog pravnog naslje\u0111a kojem se ovda\u0161nje pravno-politi\u010dke elite dive. Pritom, geostrate\u0161ko pozicioniranje Be\u010da je u potpunosti podre\u0111eno upravo o\u010duvanju ekonomske uloge Austrije u ovom dijelu Evrope. I dok se u nekim drugim dr\u017eavama nekada\u0161nje carevine i kraljevine ta uloga ranije ostvarila kroz mehanizme tranzicijske integracije, u Bosni i Hercegovini zbog etno-birokratskih kompleksnosti operacija ide ne\u0161to te\u017ee. Samim time, otkrivaju se i krajnje granice (kao \u0161to je prijetnja vojnom intervencijom) tog sudioni\u0161tva \u0161to nije iznimka koja potvr\u0111uje pravilo, nego pravilo koje se koristi u iznimnim situacijama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se pribli\u017eava datum stogodi\u0161njice atentata na habzbur\u0161kog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tako su sve izra\u017eenije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":478,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=481"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36908,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/481\/revisions\/36908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=481"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=481"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=481"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=481"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}