{"id":4807,"date":"2015-02-17T13:45:32","date_gmt":"2015-02-17T12:45:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4807"},"modified":"2015-02-17T13:54:32","modified_gmt":"2015-02-17T12:54:32","slug":"skupe-koncesije-za-rumunjske-autoceste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4807","title":{"rendered":"Skupe koncesije za rumunjske autoceste"},"content":{"rendered":"<p>Rumunjska je vlada ponovo otkazala koncesiju za gradnju autoceste na dionici Comarnic-Bra\u0219ov koja je dio autoceste A3 od Bukure\u0161ta do granice s Ma\u0111arskom. Dionica od pedesetak kilometara prolazi preko Karpata te uklju\u010duje nekoliko tunela i vijadukata. No, kako posljednjih dana pi\u0161u <a href=\"http:\/\/www.balkaneu.com\/romania-puts-decision-highly-expected-highway\/\" target=\"_blank\">rumunjski mediji<\/a>, te\u017eina terena te\u0161ko da opravdava cijenu izvo\u0111enja radova. Naime, koncesiju za gradnju dionice dobio je konzorcij francuskog Vincija, austrijskog Strabaga i gr\u010dkog Aktora, a model koji je prihva\u0107en predvi\u0111a da koncesionar iznajmljuje dionicu dr\u017eavi kroz period od 29 godina pri \u010demu bi se cijena dionice za dr\u017eavu naposljetku popela na osam i pol milijardi eura. Usporedbe radi, ranije procjene cijene izgradnje dionice kretale su se izme\u0111u jedne i jedne i pol milijarde.<\/p>\n<p>Sporna dionica postala je i predmet konflikta izme\u0111u vlade Victora Ponte i novog predsjednika Klausa Iohannisa koji je izbore dobio na sna\u017enoj <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3434\" target=\"_blank\">antikorupcijskoj retorici<\/a>. Upravo je njegova Nacionalno liberalna stranka bila ishodi\u0161te najglasnijih prozivanja ove koncesije. Vlada je uslijed pritisaka najavila daljnje pregovore o sporazumu s koncesionarima, ali i investitorima iz Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. Iako trenutno kori\u0161tena primarno u dnevnopoliti\u010dke svrhe, dionica je u proteklom desetlje\u0107u zapravo postala simbol sistemske korupcije i pritiska velikih stranih kompanija na rumunjske vlade.<\/p>\n<p>Koncesiju za izgradnju cijele autoceste A3 originalno je 2004. dobio ameri\u010dki Bechtel i to bez natje\u010daja na temelju odluke o va\u017enosti sigurnosne i obrambene suradnje Rumunjske i SAD-a. Kako je cijena kroz nekoliko godina od originalnog ugovora vi\u0161estruko porasla, rumunjska je vlada bila prisiljena djelomi\u010dno povu\u0107i koncesiju. Dok su Bechtelu prepu\u0161tene svega dvije dionice, ostale su stavljene na natje\u010daj. No i taj natje\u010daj za spomenutu dionicu Comarnic-Bra\u0219ov prvotno je povu\u010den 2009. zbog promjene uvjeta koncesionara, a po svemu sude\u0107i do povla\u010denja ili promjene modela bi ponovo moglo do\u0107i.<\/p>\n<p>Eventualni raskid nepovoljnog ugovora, prema izjavama rumunjskog ministra prometa Ioana Rusa, ovisit \u0107e prije svega o spremnosti me\u0111unarodnih kompanija i financijera na popu\u0161tanje u pregovorima u kojima se rumunjska strana &#8220;nada&#8221; dogovoru koji bi bio povoljniji za dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rumunjska je vlada ponovo otkazala koncesiju za gradnju autoceste na dionici Comarnic-Bra\u0219ov koja je dio autoceste A3 od Bukure\u0161ta do granice s Ma\u0111arskom. Dionica od pedesetak kilometara prolazi preko Karpata te uklju\u010duje nekoliko tunela i vijadukata. No, kako posljednjih dana pi\u0161u rumunjski mediji, te\u017eina terena te\u0161ko da opravdava cijenu izvo\u0111enja radova. Naime, koncesiju za gradnju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":4808,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-4807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4807"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4811,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4807\/revisions\/4811"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4808"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4807"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4807"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4807"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4807"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}