{"id":48069,"date":"2025-06-15T14:38:24","date_gmt":"2025-06-15T13:38:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=48069"},"modified":"2025-06-27T10:16:58","modified_gmt":"2025-06-27T09:16:58","slug":"organizatorice-marsa-za-palestinu-vlada-rh-mora-podrzati-prijedloge-za-zaustavljanjem-genocida","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=48069","title":{"rendered":"Organizatorice Mar\u0161a za Palestinu: Vlada RH mora podr\u017eati prijedloge za zaustavljanje genocida"},"content":{"rendered":"\n

Dvadeset mjeseci nakon po\u010detka genocida u pojasu Gaze be\u0161\u0107utna agresija Izraela samo se intenzivira, no proporcionalno s njome rastu i pokreti otpora diljem svijeta. Zagreb nije iznimka, a danas, 15. lipnja, \u0107e to dokazati najve\u0107im mar\u0161em u solidarnosti s Palestinom od <\/strong>studenog 2024<\/strong><\/a>. Uo\u010di prosvjeda razgovarali smo s organizatoricama iz Inicijative za slobodnu Palestinu, Antiratnih feministkinja, \u0160trajka za Gazu i Inicijative za akademiju solidarnosti i epistemi\u010dke pravde (IZASEP) o sudioni\u0161tvu Hrvatske u genocidu, mogu\u0107nostima grada Zagreba da iska\u017ee podr\u0161ku i malim pobjedama pokreta otpora.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mediji sve rje\u0111e izvje\u0161tavaju o neprekidnom genocidu u Palestini. Pretpostavljamo da je, upravo zbog toga, dobar dio ljudi slabo informiran o situaciji u Gazi. Mo\u017eete li kratko opisati \u0161to se trenutno tamo doga\u0111a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Posrijedi je logi\u010dan ishod onoga \u0161to je prethodilo, a istovremeno \u0161okantna eskalacija. Zlo\u010dini i masakri su sve brutalniji jer po\u010dinitelji vide da prolaze neka\u017enjeno. Samo je pro\u0161log tjedna ubijeno 150 Palestinaca. To se dogodilo u podjeli pomo\u0107i jer je Izrael makinacijama i nasiljem uz podr\u0161ku zapadnih zemalja uspio preuzeti raspodjelu humanitarne pomo\u0107i, koriste\u0107i je kao jo\u0161 jedno polje gdje perpetuira genocid. Nezamislivo je da to ostane zanemareno u medijima, a u ve\u0107ini slu\u010dajeva vidimo da je tako. \u017divoti 150 Palestinaca vi\u0161e nisu vijesti.

Nadalje, u proteklih 24 sata, budu\u0107i da je sva medijska pa\u017enja bila usmjerena na Madleen<\/a>, ubijeno je \u010dak 105 ljudi. Ti brojevi su samo napadi. Brojka od 55,000, od koje su ogroman postotak djeca ispod 14 godina jer ona sa\u010dinjavaju 44 % populacije Gaze, odnosi se na direktno ubijene, stradale od granatiranja i snajpera. U tu statistiku ne ulazi 41 % pacijenata na dijalizi koji su umrli, kao ni oni koji umiru izgladnjivanjem, kao ni onkolo\u0161ki pacijenti. Pritom i broj koji je potvr\u0111en ovisi o kapacitetima koji nam medicinski sustav daje, a medicinski sustav vi\u0161e ne postoji. Postavlja se pitanje tko uop\u0107e mo\u017ee potvrditi te smrti. Kada govorimo o preko 55,000 ljudi, govorimo o ljudima koji su bili pred nekime. \u0160to \u0107emo sa svima koje ne mo\u017eemo identificirati, onima koji su jo\u0161 uvijek pod ru\u0161evinama, da ne spominjemo opasnost od zaraznih bolesti. Tamo vi\u0161e nema hrane ni pitke vode, u Gazi vi\u0161e ne postoji ni\u0161ta. Sve se to sla\u017ee jedno na drugo, to \u0161to nas ne izvje\u0161tavaju o tome svaki dan ne zna\u010di da se ne de\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n

Na koji je na\u010din Hrvatska upletena u pri\u010du?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Boris Postnikov je nedavno super napisao<\/a>: “mala zemlja za veliku podr\u0161ku Netanjahuu”. Dovoljna je ilustracija pona\u0161anja Hrvatske primjer posjeta ministra Grli\u0107a-Radmana<\/strong> Izraelu u o\u017eujku, gdje je jo\u0161 jednom rekao da Hrvatska sna\u017eno podr\u017eava pravo Izraela na samoobranu. Tada se ve\u0107 govorilo o 20,000 ubijene djece. Koji god dr\u017eavnik dolazi u posjet Izraelu protokolarno obilazi i palestinsku samoupravu. On je to odbio. Hrvatska je na svim glasanjima [za primirje i priznanje Palestine] bila protiv. <\/p>\n\n\n\n

Taj okvir vanjske i diplomatske politike kod nas ima i konkretne materijalne posljedice.  Primjerice, Hrvatska je u svibnju jo\u0161 jednom glasala<\/a> protiv revizije odnosa s Izraelom, sporazuma pridru\u017eivanja izme\u0111u EU i Izraela, \u0161to je zdravorazumski podr\u017eao ve\u0107i broj zemalja \u010dlanica EU. Sporazum omogu\u0107uje Izraelu da pristupi europskom tr\u017ei\u0161tu i uprihodi milijune eura. Kad bi ga EU i njezine \u010dlanice odlu\u010dile suspendirati, \u0161to mogu, odsjekao bi se dobar dio sredstava Izraelu, \u0161to bi bio zna\u010dajan udarac na sposobnost Izraela da provodi genocid.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161le godine je Hrvatska tako\u0111er udvostru\u010dila<\/a> izvoz oru\u017eja Izraelu u odnosu na 2023. <\/p>\n\n\n\n

Zatim hrvatskim dr\u017eavljanima koji su evakuirani iz Gaze nije \u010dak ni osiguran besplatan prijevoz, svi su dobili zara\u010dunate tro\u0161kove avionskih karata i hotela gdje su proveli no\u0107. Ti su tro\u0161kovi otpisani nekima tek nakon vi\u0161estrukih zahtjeva. Do\u0161li su u Hrvatsku potpuno prepu\u0161teni sami sebi i morali su se sna\u0107i. Da nije bilo humanitarnih akcija, ti ljudi ne bi niti imali rije\u0161en status. Neki broj hrvatskih dr\u017eavljana jo\u0161 uvijek \u010deka odgovor za evakuaciju od veleposlanstva u Kairu.<\/p>\n\n\n\n

Treba spomenuti da Hrvatska sveu\u010dili\u0161ta s izraelskima sura\u0111uju u raznim projektima, a najproblemati\u010dniji su programi vojne i sigurnosne suradnje. Izraelska sveu\u010dili\u0161ta sudjeluju u okupaciji palestinskih teritorija, genocidu i kolonijalnom re\u017eimu. Osiguravaju znanja i vje\u0161tine, usko sura\u0111uju s vojnom i sigurnosnom industrijom, opskrbljuju Izrael pravnom infrastrukturom kojom poku\u0161avaju reinterpretirati me\u0111unarodno humanitarno pravo i opravdati kr\u0161enja ljudskih prava. Va\u017eno je istaknuti dvostruke kriterije jer u drugim slu\u010dajevima su jako brzo prekinute sve suradnje, a u ovom nije prekinuta ni jedna.  <\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a>
Foto: AFP \/ Jaafar Ashtiyeh<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Mo\u017eete li dati kratki uvod u borbu protiv hrvatskog pomaganja genocidnoj politici Izraela?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od kasne 2023. razli\u010dite grupe interpretiraju i shva\u0107aju da je borba za slobodu Palestine ne\u0161to \u0161to se doti\u010de i njih. Grupe poput kulturnih radnica, studentica za Palestinu, akademskih radnica i dr. su prona\u0161le aktivnosti koje u njihovom kontekstu odzvanjaju i mogu privu\u0107i ve\u0107i broj ljudi da se uklju\u010de. Generalni princip za svu vrstu djelovanja je da se kre\u0107e od neposredne okoline, od radnog mjesta. Kad javna institucija u kojoj radi\u0161 promovira cionisti\u010dku privatnu zbirku ili ti konferenciju sponzorira isporu\u010ditelj oru\u017eja Izraelu, mora\u0161 ne\u0161to re\u0107i. To \u0161to se na\u0161a dr\u017eava i vlasti pona\u0161aju tako ne smije zasjeniti da je podr\u0161ka u narodu velika. Sve javne akcije su bile masovne. Pratimo pad broja vijesti u medijima, no nismo svjedo\u010dili padu broja ljudi koji se pojavljuju na prosvjedima.<\/p>\n\n\n\n

Osim prosvjeda, Inicijativa je imala \u0161irok dijapazon akcija. Od toga da se ljudi na redovitoj bazi nalaze u Booksi i kroz razgovore poku\u0161avaju interpretirati \u0161to se de\u0161ava, do prosvjeda koji ostvaruju prisutnost u javnom prostoru. Imamo cijeli niz aktivnosti koje su posve\u0107ene edukaciji raznih skupina, kada je sve u Palestini krenulo i za\u0161to je povezano s cijelim svijetom. Koli\u010dina aktivnosti, proizvedenog znanja, senzibiliziranja javnosti koju su Inicijativa i sestrinske grupe proizvele je impresivna, doista se osje\u0107a \u017eiva dru\u0161tvena energija. U zadnje vrijeme su se i neke stare organizacije civilnog dru\u0161tva koje su nastale iz antiratnog pokreta 90-ih kona\u010dno usudile ne\u0161to re\u0107i. <\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161le godine mar\u0161 je nazna\u010dio vez izme\u0111u razli\u010ditih organizacija u pokretu otpora. \u0160to se sve od tada postiglo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od mar\u0161a do sada su postoje\u0107e veze ostale stabilne \u0161to nije za zanemariti. U nedjelju \u0107e opet govoriti ne samo ljudi iz u\u017ee shva\u0107ene Inicijative za slobodnu Palestinu, nego i drugih grupa koje vidimo dijelom  pokreta solidarnosti s Palestinom. <\/p>\n\n\n\n

Neproduljivanje ugovora<\/a> lektorice Einat Lilian Dotan<\/strong> na FFZG-u je dobitak, ali to je samo jedan ugovor, nije slu\u017ebena politika Sveu\u010dili\u0161ta. Pritisak mora biti jo\u0161 ve\u0107i da na razini institucija do tih suradnja ne dolazi i da se postoje\u0107e suradnje trenuta\u010dno prekinu. Treba dodati regionalnu i transnacionalnu suradnju s razli\u010ditim organizacijama i grupama. Primarno je va\u017ena Block The Boat<\/em> kampanja koju smo zapo\u010deli pro\u0161le godine kada je brod Kathrin poku\u0161ao pristati u hrvatske luke. Zbog na\u0161eg glasnog otpora i alarmiranja medija to se nije dogodilo<\/a>. Iste koordinirane akcije su radile kolege u Sloveniji, Gr\u010dkoj, Turskoj… na kraju smo iz gotovo svih luka uspjeli otjerati brod.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, cijela pri\u010da oko bojkota (BDS) sti\u017ee u Hrvatsku. Mjeseci na\u0161e kampanje i doprinosa javnom razgovoru o genocidu i blokiranju suradnji s Izraelom su urodile plodom. Ovih dana se organiziraju protesti i u Puli, Rijeci, Splitu, na sveu\u010dili\u0161tima se odr\u017eavaju plenumi i pripremaju tribine. IZASEP je kroz svoj rad s akademskom zajednicom do\u0161ao do toga da akademski radnici ne samo na FFZG-u, nego i na manjim sveu\u010dili\u0161tima, pozivaju druge kolege da se pridru\u017ee BDS-u, organiziraju tribine i kroz pedago\u0161ki rad sa studentima rade po pitanju Palestine. Sve je to malo, ali izrazito zna\u010dajno.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se nadate posti\u0107i mar\u0161om u nedjelju? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz prosvjed se jo\u0161 jedanput izra\u017eava neslaganje s politikom Vlade i poziva ju se na obaveze koje ima prema potpisanim me\u0111unarodnim sporazumima. Vlada RH mora podr\u017eati prijedloge za zaustavljanjem genocida i mora prekinuti sve odnose s Izraelom – vojne, akademske, trgovinske. Mar\u0161 je tu da se poka\u017ee da i dalje postoji velika podr\u0161ka pokretu solidarnosti s Palestinom, te da se upozori na ono \u0161to promi\u010de u mainstream<\/em> medijima<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 tjednima ljudi svakodnevno prosvjeduju ispred Ministarstva vanjskih poslova. To pokazuje da postoji mno\u0161tvo koje \u0107e do\u0107i na ulice jednom kad do tog poziva do\u0111e. Te\u0161ko se sjetiti druge mobilizacije koja je kontinuirano uspijevala privu\u0107i tako masovni broj ljudi. <\/p>\n\n\n\n

U usporedbi s Njema\u010dkom ili SAD-om gdje se solidarnost prema Palestini kriminalizira, Hrvatska jo\u0161 uvijek relativno dobro stoji po pitanju represije. Me\u0111utim, nedavno su u Zagrebu uhi\u0107ene aktivistice koje su prosvjedovale ispred Ministarstva vanjskih poslova. Kako se jo\u0161 represija manifestira?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Li\u0161avati ljude slobode na 24 sata zbog mirnog prosvjeda je nedopustivo i na to ne smijemo pristajati, ali od toga se ne bi trebalo raditi \u017ertvoslovlje i fokus mora ostati na zahtjevima prosvjeda. Imale smo podr\u0161ku, pristup pravnoj za\u0161titi i medijsku vidljivost. U tim trenucima trebamo razmi\u0161ljati o svim ljudima koji pro\u017eivljavaju policijsku represiju na na\u0161im granicama, o onima koji su u detencijskim centrima, o Romima na rubu Zagreba koji trpe rasisti\u010dko nasilje, o ljudima koji nemaju privilegiju da se njima netko bavi. Na\u0161e slu\u010dajeve treba koristiti da se govori o tome i beskrajnoj patnji palestinskog naroda. Mediji su to uokvirili kao slobodu govora, ali tu slobodu govora nisu koristili da govore o na\u0161im zahtjevima ispred Ministarstva, a to je prekid svih veza s Izraelom.<\/p>\n\n\n\n

Ta eskalacija je imala svrhu zapla\u0161iti nas. Istu funkciju je imalo ka\u017enjavanje<\/a> sudionika mar\u0161a u Rijeci sa sankcioniranjem no\u0161enja palestinske zastave. Rezultira time da nas pred pulski mar\u0161 ljudi zovu i pitaju smiju li nositi palestinske zastave. Ipak zahtjev za slobodu govora u Hrvatskoj, EU i SAD-u ne smije postati ve\u0107i od zahtjeva za prekidom genocida.<\/p>\n\n\n\n

Kako se gradska vlast trenuta\u010dno pozicionira prema Palestini? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U nekoliko navrata je bilo akcija koje su pro\u0161le kroz gradske slu\u017ebe. Tijekom mar\u0161a koji je koincidirao s danom solidarnosti s Palestinom projiciralo se palestinske zastave na fontane. Naravno da \u017eelimo neku proaktivniju podr\u0161ku. Lako je re\u0107i da na gradskoj razini ne mo\u017eemo puno jer je to pitanje koje \u0107e se rje\u0161avati u saboru ili Europskom parlamentu. Ustvari vidimo primjere mnogih gradova u Europi koji su odlu\u010dili zauzeti stav i prekinuti veze s Izraelom, primjerice sudjeluju\u0107i u BDS-u. Ne vidim za\u0161to Zagreb isto to ne bi mogao napraviti. Banalno re\u010deno, zar je stvarno tako nezamislivo da se npr. ne kupuju printeri marke koja zara\u0111uje za ratnu ma\u0161ineriju Izraela?<\/p>\n\n\n\n

Na simboli\u010dkoj razini, u primjerima drugih konflikata vidjeli smo da su se neki gradovi po\u017eurili pobratimiti, u ovome nisu. Moglo bi se raditi na amplificiranju palestinskih glasova i koncentrirati na ljude koji su u egzilu ili pod okupacijom, pru\u017eati im materijalnu podr\u0161ku, ali i vidljivost. To ne treba brkati s time da \u017eelimo da gradska vlast preuzme sve, samo tra\u017eimo da podr\u017ei zahtjeve da se RH dr\u017ei svojih zakonskih obaveza.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to prosje\u010dni \u010ditatelj_ica mo\u017ee napraviti po pitanju genocida?<\/strong>
Mogu po\u010deti s time da do\u0111u na prosvjed gdje je bitno pokazati da je nezadovoljstvo trenuta\u010dnom situacijom veliko. Nakon toga se isplati pratiti materijale koje sve inicijative objavljuju – od Studentica za Palestinu<\/a>, preko \u0160trajka za Gazu<\/a>, do IZASEPA<\/a>. Na redovitoj bazi pokazuju prostore gdje se po\u017eeljno konkretno anga\u017eirati. Kroz kanale Inicijative za slobodnu Palestinu<\/a> ve\u0107 imamo materijale<\/a> o BDS-u, to je ne\u0161to \u0161to svatko mo\u017ee podr\u017eati. Predstavlja kampanju u kojoj organizirani pokret mo\u017ee dovesti do konkretnih pomaka, ne\u0161to \u0161to se ne doga\u0111a u Bruxellesu, nego bilo gdje. Isto tako nismo popili svu pamet svijeta, ako netko ima neku ideju neka nam se javi. Me\u0111utim, postoji vi\u0161edesetljetno znanje koje su propalestinski aktivisti razvili. Imamo se na \u0161to osloniti, znamo da te metode i alati djeluju. Zato do\u0111ite na mar\u0161!<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvadeset mjeseci nakon po\u010detka genocida u pojasu Gaze be\u0161\u0107utna agresija Izraela samo se intenzivira, no proporcionalno s njome rastu i pokreti otpora diljem svijeta. Zagreb nije iznimka, a danas, 15. lipnja, \u0107e to dokazati najve\u0107im mar\u0161em u solidarnosti s Palestinom od studenog 2024. Uo\u010di prosvjeda razgovarali smo s organizatoricama iz Inicijative za slobodnu Palestinu, Antiratnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":48070,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1818,1455,801],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[1903],"class_list":["post-48069","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-palestina","tag-prosvjed","tag-zagreb","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48069"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48069\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48079,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48069\/revisions\/48079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48069"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=48069"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=48069"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=48069"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=48069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}