Uz taj slu\u010daj u Zagrebu, komentiramo i nedavnu golublju stravu<\/a> u Vukovaru. Naime, krajem januara na dru\u0161tvenim mre\u017eama se pro\u0161irila snimka na kojoj se vidi kako mu\u0161karac u Vukovaru usred no\u0107i iz pu\u0161ke puca po golubovima. Sve se doga\u0111a u blizini bloka stambenih zgrada Olajnica, pri \u010demu mu\u0161karac puca u smjeru zgrada, a le\u0111a mu \u010duvaju dva policajca. Dio je to planskog ludila koje ima blagoslov Ministarstva poljoprivrede, \u0161umarstva i ribarstva kao metoda smanjenja golublje populacije u Vukovaru. <\/p>\n\n\n Na pucnjavu na golubove u Vukovaru reagirali su<\/a> iz udruga Prijatelji \u017eivotinja i BIOM. Poru\u010dili su da su neugodno iznena\u0111eni \u010dinjenicom da nadle\u017eno ministarstvo tako olako izdaje dozvole za ubijanje ptica, bez ozbiljne i obuhvatne konzultacije sa stru\u010dnjacima ornitolozima. \u201cOdluka o ubijanju golubova ne samo \u0161to je okrutna i suluda u 21. stolje\u0107u nego je i nestru\u010dna, neznanstvena, besmislena i neu\u010dinkovita za rje\u0161avanje problema. Ovdje se o\u010dito nije pristupilo tra\u017eenju razumnih, znanstveno utemeljenih i nenasilnih rje\u0161enja\u201d, kazala je medijima Snje\u017eana Klopotan Ka\u010davenda iz udruge Prijatelji \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to je ovakvo ubijanje okrutno, ornitologinja Iva \u0160o\u0161tari\u0107 iz udruge BIOM istaknula je i da ne utje\u010de na smanjenje brojnosti ptica. Znanstvena istra\u017eivanja pokazuju da je takva metoda odvra\u0107anja golubova iz urbanog podru\u010dja beskorisna – jo\u0161 su kasnih osamdesetih godina u Baselu u \u0160vicarskoj poku\u0161ali masovnim odstrelom smanjiti onda\u0161nju populaciju golubova, pri \u010demu je tijekom vi\u0161e godina ubijeno sto tisu\u0107a golubova te je njihova populacija smanjena za 80 posto. Unato\u010d tome, populacija golubova se u svega godinu dana oporavila na svoju po\u010detnu brojnost. Kako je podcrtala \u0160o\u0161tari\u0107, ono \u0161to zaista odre\u0111uje brojnost golubova u gradu su koli\u010dina hrane i broj povoljnih mjesta za gnije\u017e\u0111enje, \u0161to se odstrelom ne mijenja. Golubovi se mogu gnijezditi ve\u0107i dio godine te im odstrel zapravo pomla\u0111uje populaciju kojoj se time otvara novi \u017eivotni prostor i ostaje joj dovoljno hrane za oporavak.<\/p>\n\n\n\n \u201cNe\u0107e golub nikuda, on je na grad navikao. On je \u010dovjeka ve\u0107 puno puta pre\u017eivio\u201d, zaklju\u010dno veli Marija, koju pozdravljamo i kre\u0107emo prema glavnom gradskom trgu.<\/p>\n\n\n\n Zaista, razmi\u0161ljamo, golublja vrsta opstala je kroz tisu\u0107lje\u0107a, uz sve prednosti i nedostatke bivanja u \u010dovjekovoj neposrednoj blizini. Pretpostavlja se da je prije skoro deset tisu\u0107a godina golub bio prva pripitomljena ptica na podru\u010dju dana\u0161njeg Bliskog istoka. Kontinuirani dokazi o uzgoju golubova postoje unatrag posljednjih pet tisu\u0107a godina. Kako im je prirodno gnjezdili\u0161te (stijene) vrlo sli\u010dno urbanim gra\u0111evinama, golubovi su se po\u010deli gnijezditi po zgradama i prilago\u0111avali su se gradskom na\u010dinu \u017eivota prakti\u010dki otkad je gradova. <\/p>\n\n\n\n Iz porodice golubovki u na\u0161im su krajevima ve\u0107ini ljudi najpoznatiji gradski golub, grlica i gugutka. Gradski golub je vrsta goluba koju u Zagrebu, ali i drugim gradovima, naj\u010de\u0161\u0107e imamo priliku vidjeti. Prema Atlasu ptica gnjezdarica grada Zagreba<\/a> koji sadr\u017ei popis stotinjak ptica za koje je zabilje\u017eeno da se gnijezde u glavnom gradu, gradski golub prisutan je diljem grada, od Vrap\u010da do Dubrave.<\/p>\n\n\n\n Za veli\u010dinu njegove gnijezde\u0107e populacije navodi se da je izme\u0111u 2.700 i 3.000 parova. U atlasu stoji da je gradski golub najpoznatija gnjezdarica Zagreba, kao i jedina vrsta \u010dije ime upu\u0107uje na njeno gradsko stani\u0161te. Bojom mo\u017ee sli\u010diti divljem pretku, no mo\u017ee biti i sme\u0111, bijel ili \u0161aren, u \u0161to se svakoga dana mo\u017eete uvjeriti \u0161etnjom od glavnog gradskog trga pa preko Dolca do Opatovine, u parsto metara grada kojim upe\u010datljivo dominiraju golubovi. <\/p>\n\n\n Prolazimo i mi preko Jela\u010di\u0107evog trga, taman u podne kad grune gri\u010dki top, a golubovi prestra\u0161eno lepetom ispune nebesa. Podsjete nas tako da su ipak ptice, a ne samo opu\u0161teni gradski \u0161eta\u010di. Kucanje sata to\u010dno u podne i golubove stihovima je opisao Drago Britvi\u0107 prije \u0161ezdeset godina. Njegovu pjesmu Golubovi<\/a> 1964. je otpjevao Ivo Robi\u0107, a i danas je mnogima me\u0111u prvim asocijacijama na centar Zagreba, naro\u010dito starijim gra\u0111anima. Slu\u0161aju\u0107i Golubove u godini 2025., poprili\u010dno je nezamislivo da netko danas snimi hit pjesmu o Zagrebu u kojoj \u0107e o golubovima pjevati da su \u201cvje\u0161ti piloti od perja\u201d i \u201cmarame bjelje od snijega\u201d koje gugutanjem \u201cokite grad\u201d.<\/p>\n\n\n\n Prije nego zakora\u010dimo prema Dolcu, zastajemo na trgu, na stepenicama koje gledaju prema tramvajima. Jedna djevoj\u010dica uzbu\u0111eno tr\u010dkara me\u0111u golubovima koji su se vratili iz leta pa sad ljube \u010dvrstu zemlju po kojoj hodaju. Sa sigurne udaljenosti promatra je majka, koja nam kazuje da se boji ptica, ali dijete pu\u0161ta \u201cnek\u2019 se igra i u\u017eiva\u201d. Na ovim smo stepenicama prije \u010detiri godine, uslijed pandemije, upoznali sugra\u0111anina Josu, poznatog kao jednog od golubljih pomaga\u010da Zagreba. Joso golubove uglavnom ne hrani, nego im poma\u017ee s raznim ozljedama, ranama na ko\u017ei, prignje\u010denjima, posjekotinama. Planirali smo ga i intervjuirati za ovaj tekst, ali u me\u0111uvremenu je obolio i boravi u bolnici, pa ga u tekst prizivamo ovako, dok drugi brinu za njegove rane. <\/p>\n\n\n\n Kako su gradovi arhitekturom sve neprijateljskije nastrojeni prema golubovima, tako ljudi poput Jose imaju sve vi\u0161e posla. Arhitektkinja Selena Savi\u0107 i dizajner Gordon Savi\u010di\u0107, dvojac iza bloga i knjige \u201cUnpleasant Design<\/a>\u201d, godinama se bave \u201cna\u0161iljenom\u201d arhitekturom, oblikovanjem gradova koje je usmjereno kontra \u017eivotinja i besku\u0107nika. Za studiju slu\u010daja nazvanu \u201cNeugodno za golubove\u201d, Savi\u0107 i Savi\u010di\u0107 prikupili su podatke o razli\u010ditim metodama tjeranja i zlostavljanja golubova u gradovima, od metalnih \u0161iljaka i elektrificiranih \u017eica, do la\u017enih ptica grabljivica i postavljanja komada plastike koji ravne povr\u0161ine pretvaraju u kosine.<\/p>\n\n\n\n Gradski golub se gnijezdi u kolonijama, smje\u0161tenima u potkrovljima, na izbo\u010dinama zgrada, pod nadvo\u017enjacima. Promatrate li pa\u017eljivije zgrade po Zagrebu, primijetit \u0107ete metalne \u0161iljke poredane po mnogim krovovima, a golubovi se nerijetko zapetljavaju i u mre\u017ee postavljene da bi sprije\u010dile njihovo primicanje balkonima. Iako su gradski golubovi svejedi i naj\u010de\u0161\u0107e se hrane na tlu, u Atlasu ptica gnjezdarica Zagreba navodi se da ih se ipak ponekad mo\u017ee na\u0107i u kro\u0161njama jednog stabla – koprivi\u0107a ilitiga ko\u0161\u0107ele. De\u0161ava se to u periodu dozrijevanja tamnoljubi\u010dastih bobica, ina\u010de gastronomske delicije me\u0111u pticama. <\/p>\n\n\n\n Na Dolcu promatramo kako golubovi gugu\u0107u iznad \u017eutog natpisa \u0160i\u0161 \u0107evapi, dok na terasi popularnog grilla po stolovima skaku\u0107u vrapci. Vrapci cvrku\u0107u, njihov se pjev \u0161iri terasom uz blagonaklone komentare posjetitelja, za razliku od vibrantnog gugutanja golubova koje nije ba\u0161 popularno me\u0111u prisutnim u\u0161ima. I ina\u010de se mrzila\u010dki komentari prema golubovima daju svesti na nekoliko opetovanih opaski – \u201clete\u0107i \u0161takori\u201d, \u201cstalno seru\u201d, \u201cprevi\u0161e se kote\u201d, \u201ciritantno glasanje\u201d, \u201cprenosnici bolesti\u201d. Zapravo se radi o istom setu komentara kojima se kroz povijest opisivalo ljude koje se htjelo progoniti i marginalizirati, pripadnike manjinskih i migrantskih zajednica, najpotla\u010deniju radni\u010dku klasu. Komentari kojima se igra na proizvodnju osje\u0107aja ga\u0111enja, na stvaranje nepremostive distance.<\/p>\n\n\n\n Sve to iako su stolje\u0107ima golubovi \u010dovjeku slu\u017eili kao hrana i vrhunsko organsko gnojivo za biljke, prenosili po\u0161tu i uz vojnike bojevali na frontama najve\u0107ih svjetskih ratova, bili iskori\u0161tavani u medicini (npr. prolaktin, hormon odgovoran za proizvodnju mlijeka kod sisavaca, prvi je put izoliran 1933. kod golubova) te bili upogonjeni za realizaciju najbizarnijih ideja \u010dovjekove zabave i zarade (npr. i danas se diljem svijeta odr\u017eavaju profitabilne trke golubova, od kratkih trka od 100 do 400 km do maratona u kojima se golubove tjera da lete do 1.500 km od mjesta pu\u0161tanja do svog doma, a u Hrvatskoj su specijalizirani <\/a>uglavnom za kratke utrke).<\/p>\n\n\n\n Sve to iako u Zagrebu jedini koriste jedan gradski trg kao trg i zapravo svojim pona\u0161anjem sustavno zagovaraju kori\u0161tenje javnih prostora kao javnih. Uz Cvjetni i bana Jela\u010di\u0107a, omiljeni golublji trg je Kvatri\u0107. Isklju\u010divo golubovi Kvatri\u0107 smatraju trgom, pa se na njemu po \u010ditave dane okupljaju, sjede i \u0107akulaju, veru po \u017eicama, jedu. I seru, dakako, ali \u010dovjek brzo zaboravlja da je i Versajska pala\u010da bila puna govana i da se Luj XIV okupao samo dva puta u \u017eivotu. <\/p>\n\n\n\n Tik uz Kvaternikov trg, u Maksimirskoj je ulici od sredine 20. stolje\u0107a radila i jedna od najpoznatijih zagreba\u010dkih gostionica, nazvana Dva goluba. Za Dva goluba dio gra\u0111ana ve\u017ee prve uspomene na restoranske obiteljske ru\u010dkove, a za terasu restorana tvrdilo se da je bila najljep\u0161a u \u010ditavom isto\u010dnom dijelu grada. U ljeto 2018. godine legendarna gostionica je zatvorena, ali plavobijeli natpis Dva goluba jo\u0161 uvijek stoji iznad njenog ulaza.<\/p>\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/IMG_20250321_171359-1024x773.jpg\")
<\/a>Golubovi to\u010dno u podne<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/IMG_20250321_171941-1024x769.jpg\")
<\/a>Golubovi u \u201cna\u0161iljenom\u201d gradu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/IMG_20250321_171831-1024x785.jpg\")
<\/a>