{"id":47856,"date":"2024-12-31T18:28:34","date_gmt":"2024-12-31T17:28:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47856"},"modified":"2025-01-16T14:09:13","modified_gmt":"2025-01-16T13:09:13","slug":"dobre-knjige-za-vjecna-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47856","title":{"rendered":"Nove knjige za stara pitanja"},"content":{"rendered":"\n

Zavr\u0161avamo 2024. ve\u0107 tradicionalnim publicisti\u010dkim preporukama Marka Kostani\u0107a, koje se bave vje\u010dnim pitanjima: Kaskamo li vje\u010dno jednu generaciju za efikasnijim \u010ditanjima ekonomske i klasne dinamike? Za\u0161to mislimo da smo pametniji od desnice koja nas kontinuirano pobje\u0111uje? Postoji li nepremostiv jaz izme\u0111u na\u0161eg razumijevanja svijeta i kapaciteta za promjenu tog svijeta?\u00a0Sretna nova godina!<\/p>\n\n\n\n

U pro\u0161logodi\u0161njem izboru <\/a>publicisti\u010dkih preporuka naglasak smo stavili na interpretacijsku i politi\u010dku nesigurnost. Razlozi nisu bili naro\u010dito komplicirani: ljevica je ve\u0107 desetlje\u0107ima u dubokom politi\u010dkom minusu i sasvim je normalno i po\u017eeljno zapitati se u \u010demu je problem. Jesu li koncepti kojima baratamo i dalje prikladni za obradu dru\u0161tvene i politi\u010dke stvarnosti? Kaskamo li vje\u010dno jednu generaciju za efikasnijim i efektnijim \u010ditanjima ekonomske i klasne dinamike? Za\u0161to mislimo da smo pametniji od desnice koja nas kontinuirano pobje\u0111uje? Postoji li nepremostiv jaz izme\u0111u na\u0161eg razumijevanja svijeta i kapaciteta za promjenu tog svijeta? <\/p>\n\n\n\n

Pitanja su to koja su nas motivirala pri lanjskom izboru, a ni ove godine situacija nije zna\u010dajno druk\u010dija. Recepti suvislijih lijevih politika i dalje su nam enigma, a vremena je sve manje. Ovdje mislimo i na klimatsku perspektivu, ali i na onu u domeni prevlasti ovih ili onih politi\u010dkih ideja. U tom kontekstu, barem kad je o onoj intelektualnoj dimenziji politi\u010dkog rada rije\u010d, dvije su opcije na raspolaganju: rezignacija koja se mo\u017ee pretvoriti u eskapizam ili cinizam – ovisno o tome \u0161to vam vi\u0161e pa\u0161e u konkretnoj \u017eivotnoj fazi ili \u0161to vam je korisnije u neposrednom socijalnom miljeu – ili jo\u0161 intenzivnija radoznalost koja \u0107e vas ponukati da s jo\u0161 ve\u0107im \u017earom popratite \u0161to obrazovaniji i pametniji od vas ka\u017eu o svijetu oko nas. Sre\u0107om, i dalje nas dr\u017ei druga opcija, a do kada \u0107e, ne znamo. <\/p>\n\n\n\n

Na ovogodi\u0161njem popisu preporuka nalaze se knjige koje su originalno objavljene ili prevedene na engleski jezik 2024. godine uz jednu iznimku koja je premijeru do\u017eivjela godinu ranije, ali neophodnost sadr\u017eaja joj bri\u0161e to sitno nepo\u0161tivanje generacijskog kriterija. Ne postoji neka zna\u010dajnija veza izme\u0111u naslova koje \u0107emo vam ponuditi, osim zajedni\u010dke potrebe da se objasni suvremeni svijet, da se apdejtaju zajedni\u010dki intelektualni kapaciteti koji bi u krajnjem slu\u010daju trebali pomo\u0107i da se upravljanje svijetom ne prepusti onima koji ga vide zasnovanog na dru\u0161tvenim hijerarhijama i “prirodnim” nejednakostima. Me\u0111utim, ono \u0161to svi predlo\u017eeni libri dijele jest prili\u010dno jasna ideja da ljevica ne mo\u017ee realizirati vlastite ideje i politi\u010dke programe manifestiranjem. <\/em>To ljevi\u010darsko manifestiranje rezonira ovako: <\/em>mi, eto, mislimo da bi svi ljudi trebali biti jednaki, bogatstvo ravnomjerno raspore\u0111eno, rasne, nacionalne i rodne podjele ukinute i na\u0161e osvajanje vlasti \u0107e samo od sebe realizirati takav svijet. A ako se to ne dogodi, nije do nas nego do svijeta. Mo\u017eda vam ovakav opis djeluje kao pretjerana banalizacija, ali prisjetite se politi\u010dkih rezultata ljevice pa barem prepustite da vam ovo vi\u0111enje prostruji kroz razmi\u0161ljanja o ljevici i politici. A da vam bezbolnije i elegantnije struji, tu su knjige koje vam toplo preporu\u010damo uz kratke teasere.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Hein de Haas: <\/strong>How Migration Really Works: A Factful Guide to the Most Divisive Issue in Politics<\/em><\/strong>, Penguin, 2023.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ovakav naslov mora biti sumnjiv svakom iole iskusnijem \u010ditatelju. \u010cim nam naslov nudi obja\u0161njenje o tome kako neki dru\u0161tveni proces stvarno <\/em>funkcionira, i to pogotovo onaj koji izaziva najvi\u0161e podjela i kontroverzi, mo\u017eemo biti uvjereni da se radi o grubom pojednostavljivanju. Na\u010dini pojednostavljivanja, kao \u0161to znamo, uglavnom se zasnivaju na nekakvom proma\u0161enom preno\u0161enju metodologija iz prirodnih znanosti ili na pukom autoritetu autora koji prazni prostor argumentacije puni upravo efektima tog autoriteta, ste\u010denog politi\u010dki, znanstveno ili prosto medijski. <\/p>\n\n\n\n

Sre\u0107om, de Haasova knjiga predstavlja iznimku. I to kakvu. Rije\u010d je o prili\u010dno jednostavno koncipiranoj studiji: Hein De Haas<\/strong> je prona\u0161ao dvadeset dva najistaknutija mita u suvremenim raspravama o migracijama i poredao ih u isti broj poglavlja koja su jo\u0161 jednostavnija. Poglavlje zapo\u010dinje predstavljanjem samog mita, a u drugom dijelu mit se rastavlja na proste faktore. A u tom rastavljanju de Haas, ina\u010de jedan od najistaknutijih svjetskih stru\u010dnjaka u polju, barata nizom konkretnih brojki, statisti\u010dkih znanja, kvalitativnih istra\u017eivanja i teorijskih aparata. Nakon \u0161to pro\u010ditate ovu knjigu svaki razgovor o migracijama i popratnim pitanjima bit \u0107e vam neusporedivo lak\u0161i. I ne samo zato \u0161to \u0107ete lak\u0161e iza\u0107i na kraj s desni\u010darskim argumentima ve\u0107 i zato \u0161to \u0107e vas li\u0161iti mitova i u koje ste sami vjerovali kad je o migracijama rije\u010d. Ukratko, ud\u017ebenik.<\/p>\n\n\n\n

Richard Seymour: <\/strong>Disaster Nationalism: The Downfall of Liberal Civilisation<\/em><\/strong>, Verso, 2024.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je ud\u017ebenik o migracijama savladan, valja se baciti na konkretnije izu\u010davanje fenomena suvremene (krajnje) desnice. A tu je od velike koristi Richard Seymour<\/strong> koji u novoj knjizi o nacionalizmu katastrofe prili\u010dno vje\u0161to plovi kroz brojne interpretacijske zamke i nudi prili\u010dno lucidne uvide. Pod zamkama mislimo na sad ve\u0107 malo zamorne rasprave o tome stoji li iza uspjeha desnice dislocirani klasni bijes ili je rije\u010d o prostoj ideolo\u0161koj prevlasti koja se ne zasniva na specifi\u010dnoj obradi ekonomskih prilika i ograni\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Nije, naravno, prvi u tome, ali Seymour nam vrlo pou\u010dno pokazuje, pozivaju\u0107i se na tradiciju lijevog mi\u0161ljenja u tom “sektoru”, da odnos izme\u0111u ekonomije i ideologije nije mehani\u010dki i monokauzalan. Ono \u0161to Seymoura izdvaja jest to \u0161to prodire u najaktualnije ina\u010dice tog odnosa i ne ostaje fokusiran \u010disto na euroatlantsku perspektivu. Pored evidentnih pou\u010dnih u\u010dinaka, Seymour spada me\u0111u one autore koji vam ponude ne\u0161to i kad se ne slo\u017eite s njima. Ili, drugim rije\u010dima, bez obzira kakav odgovor ponudi, Seymour uvijek postavi pravo pitanje, a tu smo ve\u0107 na pola puta.<\/p>\n\n\n\n

Oliver Nachtwey i Carolin Amlinger: <\/strong>Offended Freedom: The Rise of Libertarian Authoritarianism<\/em><\/strong>, Polity, 2024.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Knjiga koju su zajedni\u010dki napisali sociolog i knji\u017eevna teoreti\u010darka trebala bi biti dobra. A kad se nakon \u010ditanja eliminira prefiks “pred” iz predrasude u prvoj re\u010denici i ostane samo rasuda, u\u017eitak je jo\u0161 ve\u0107i. Radi se o studiji ishodi\u0161no objavljenoj u Njema\u010dkoj prije dvije godine, fokusiranoj na novu dru\u0161tvenu figuru, novog autoritarnog borca za slobodu, kao \u0161to i sam naslov sugerira. Inspiracija i motivacija za ovu knjigu proiza\u0161la je iz politi\u010dkog okru\u017eenja pandemije. Oliver Nachtwey i Carolin Amlinger<\/strong> napravili su niz intervjua, anketa i istra\u017eivanja kako bi \u0161to so\u010dnije i preciznije opisali tu novu pojavu na ideolo\u0161kom nebu.<\/p>\n\n\n\n

Prije samog analiti\u010dkog tretmana te nove pojave ovaj dvojac nudi nam teorijsko-povijesni pregled sli\u010dnih figura, zasnovan uglavnom na uvidima Frankfurtske \u0161kole, ali i drugih sociolo\u0161kih tradicija. Da pojednostavimo pri\u010du i svedemo je na jezik teme srednjo\u0161kolske zada\u0107nice: radi se o odnosu pojedinca i dru\u0161tva. Koja obe\u0107anja slobode suvremeno dru\u0161tvo pojedincu nudi, a kako mu ih sustavno uskra\u0107uje? Kako se orijentira pojedinac koji je slobodan od stega tradicije i dru\u0161tvenih uloga, ali ovisan o dru\u0161tvenoj podjeli rada i institucijama? Knjiga je fenomenalna i osobni favorit u ovom izboru. Doslovno se u njoj susre\u0107ete s likovima s kojima se susre\u0107ete u stvarnom \u017eivotu, samo su vam dodatno poja\u0161njeni. \u0160to vam vi\u0161e treba?<\/p>\n\n\n\n

Wolfgang Streeck: <\/strong>Taking Back Control?: States and State Systems After Globalism<\/em><\/strong>, Verso, 2024.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

A treba malo i politike. I zato ostajemo u Njema\u010dkoj, tako\u0111er na objavljenom prijevodu. Autor je poznati i pomalo kontroverzni njema\u010dki sociolog, Wolfgang Streeck<\/strong>. Kontroverzni status Streeck duguje svojevrsnim mentorstvom Sahri Wagenknecht<\/strong> i navadi da neka, nazovimo ih tako, desna pitanja preuzme kao legitimna i poku\u0161a na njih ponuditi relevantne odgovore. Nekada u tim navadama Streeck naprosto previ\u0161e popusti i za\u0111e duboko u neprijateljski teritorij, a nekad poka\u017ee svu sterilnost lijevih ograda, strahova i fantazija. Ukupna ocjena: bolje je da ga ima nego da ga nema.<\/p>\n\n\n\n

Pored vlastite verzije ekonomske povijesti u posljednjih sedamdesetak godina, Streeck se bavi i pitanjem, vidljivim iz samog naslova: \u0161to nakon globalizma. Pod globalizmom misli na nadnacionalno upravljanje svijetom i globalnom ekonomijom koje je zakazalo i ne mo\u017ee ispuniti zacrtana obe\u0107anja. Streeck smatra da je nacionalna dr\u017eava i dalje jedini oblik koji nudi mogu\u0107nost demokratskog upravljanja i jedina \u0161ansa na raspolaganju. Naravno, pritom ne zastupa o\u0161tru kompeticiju nacionalnih dr\u017eava ve\u0107 formulira nove oblike suradnje. Streeck je u pravu kad ka\u017ee da su svi demokratski dosezi stvoreni unutar koncepta nacionalnih dr\u017eava. Pitanje je jedino mo\u017ee li se ostati samo unutar tog koncepta. Kakav god odgovor bio, posrijedi je pitanje koje se mora postaviti i koje ljevica ne smije zaobilaziti.<\/p>\n\n\n\n

Wolfgang M\u00fcnchau: Kaput: The End of German Miracle<\/em>, Swift, 2024.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

A kad smo kod nacionalnih dr\u017eava, ostanimo na terenu one koja se \u010desto povijesno smatra(la) najproblemati\u010dnijom. I \u010dini se da smo opet pred “njema\u010dkim pitanjem”. Vijesti koje \u010ditate posljednjih mjeseci i dana iz te zemlje uglavnom zvu\u010de upozoravaju\u0107e. Ekonomija opasno stagnira, automobilska industrija najavljuje ga\u0161enje tvornica, Alternativa za Njema\u010dku prili\u010dno je stabilna pri samom vrhu strana\u010dkog poretka, a u agitaciju se uklju\u010dio i notorni Elon Musk<\/strong>. Da ne govorimo o stupnju op\u0107e retardiranosti u toj zemlji kad je genocid koji se doga\u0111a u Gazi u pitanju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de ekonomskog aspekta pri\u010de, najbolji uvod jest knjiga biv\u0161eg kolumnista Financial Timesa, Wolfganga M\u00fcnchaua<\/strong>. Postoje u knjizi oni aspekti koji su dobro poznati, poput ovisnosti o jeftinom ruskom plinu i pretjeranoj ovisnosti o kineskom izvoznom tr\u017ei\u0161tu. Autor te aspekte dodatno produbljuje, ali puno su zanimljiviji oni vezani za procese dono\u0161enja odluka unutar same njema\u010dke ekonomije: od firmi preko saveznih banaka do vrha politike. Na trenutke se zna ste\u0107i dojam kao da \u010ditate knjigu o ekonomskoj dimenziji raspada Jugoslavije. Ne sugerira se time, naravno, sli\u010dan ishod, ve\u0107 samo da dono\u0161enje odluka u kapitalizmu nije ni\u0161ta imunije na iracionalnost nego dono\u0161enje odluka u socijalizmu. Pitko i na momente duhovito pisana, ova vas knjiga polako priprema na svijet u kojem \u0107e dosko\u010dica “Eh kad \u0160vabo napravi” spadati u retori\u010dku arheologiju. Sretna Nova godina!<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zavr\u0161avamo 2024. ve\u0107 tradicionalnim publicisti\u010dkim preporukama Marka Kostani\u0107a, koje se bave vje\u010dnim pitanjima: Kaskamo li vje\u010dno jednu generaciju za efikasnijim \u010ditanjima ekonomske i klasne dinamike? Za\u0161to mislimo da smo pametniji od desnice koja nas kontinuirano pobje\u0111uje? Postoji li nepremostiv jaz izme\u0111u na\u0161eg razumijevanja svijeta i kapaciteta za promjenu tog svijeta?\u00a0Sretna nova godina! U pro\u0161logodi\u0161njem izboru […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47863,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1802],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-47856","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-preporuke-za-citanje","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47856","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47856"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47856\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47924,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47856\/revisions\/47924"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47863"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47856"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47856"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47856"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47856"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47856"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47856"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47856"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}