{"id":47846,"date":"2024-12-29T18:21:07","date_gmt":"2024-12-29T17:21:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47846"},"modified":"2025-01-02T17:34:40","modified_gmt":"2025-01-02T16:34:40","slug":"preporuka-za-citanje-pseci-arhipelag-philippe-claudel","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47846","title":{"rendered":"Preporuka za \u010ditanje: Pse\u0107i arhipelag (Philippe Claudel)"},"content":{"rendered":"\n

Roman francuskog pisca, redatelja i scenarista Philippea Claudela Pse\u0107i arhipelag<\/em> bavi se temom odgovornosti i krivnje “doma\u0107eg” stanovni\u0161tva suo\u010denog s migracijskom krizom kroz pri\u010du o imaginarnoj oto\u010dkoj zajednici. Pi\u0161e Lara Mitrakovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Pse\u0107i arhipelag<\/em> roman je Philippea Claudela, francuskoga pisca, filmskog redatelja i scenarista, koji je u hrvatskoj nakladi iza\u0161ao 2019. u izdanju Edicija Bo\u017ei\u010devi\u0107, u prijevodu Dubravke Celebrini. Osim \u0161to je jedan od najpoznatijih francuskih suvremenih knji\u017eevnika, Claudel predaje knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Nancyju, a djela su mu prevedena na vi\u0161e od trideset jezika. Za roman Brodeckov izvje\u0161taj<\/em> osvojio je nagrade Goncourt des lyc\u00e9ens i Independent Foreign Fiction Prize. U Zagrebu je gostovao \u010dak dva puta u sklopu Festivala svjetske knji\u017eevnosti, posljednji put 2021. na Dvostrukom portretu u Hrvatskom glazbenom zavodu s hrvatskom spisateljicom i pjesnikinjom Ivanom Bodro\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U intervjuu za tportal<\/a> 2017. uo\u010di Festivala svjetske knji\u017eevnosti, Claudel govori kako je za njega knji\u017eevnost uznemiruju\u0107a aktivnost jer je njezin zadatak da \u010ditatelje navede da razmi\u0161ljaju na na\u010din na koji ina\u010de ne bi razmi\u0161ljali te im omogu\u0107i da vide situacije od kojih se u svakodnevnom \u017eivotu skrivaju, odnosno da vide ono \u0161to radije ne bi. Tako\u0111er otkriva kako je krivnja \u010desta tema u njegovim romanima, bila to krivnja pojedinca ili kolektiva, a ono \u0161to ga najvi\u0161e motivira u pisanju nije razotkrivanje po\u010dinitelja nego poku\u0161aj razumijevanja. Isti motiv koristi i u Pse\u0107em arhipelagu<\/em>, romanu koji se vrti oko kolektivne krivnje, ali i krivnje svakog od pojedinaca koji sudjeluju u po\u010detnoj sceni u romanu \u2013 otkrivanju triju trupala migranata na lokalnoj pla\u017ei. Ono \u010demu Claudel te\u017ei otkrivanje je ljudskih slabosti i vrlina, prikazivanje slike onakvom kakva jest, a ne samo crnom ili bijelom. \u017deli \u010dovjeka prikazati kompleksnim, a ponajvi\u0161e pokazati kako je \u010desto iznimno te\u0161ko biti moralan i human.<\/p>\n\n\n\n

Na otoku mrtve pokapaju uspravno, zemlje ima malo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Radnja Pse\u0107eg arhipelaga<\/em> odvija se na otoku koji je najve\u0107i i najnaseljeniji u skupini otoka koji izgledaju kao iske\u0161eni pas, a otud dolazi i sam naziv romana. Roman po\u010dinje otkrivanjem triju trupala migranata u jutarnjoj \u0161etnji pla\u017eom \u2013 tijela pronalazi Stara, biv\u0161a lokalna u\u010diteljica, u \u0161etnji sa svojim psom, a uskoro joj se u otkri\u0107u pridru\u017euju Amerika i Sablja, lokalni poljoprivrednik i ribar. Uskoro Sablja odlazi po Na\u010delnika i Doktora da odlu\u010de \u0161to dalje u\u010diniti s tijelima. Do njih dolazi i U\u010ditelj koji je tr\u010dao u blizini i uo\u010dio kome\u0161anje na pla\u017ei u rano jutro. Kako pi\u0161e u samom opisu knjige, Pse\u0107i arhipelag izmi\u0161ljeno je oto\u010dje negdje u Sredozemnom moru, s jednim jedinim naseljenim otokom, bli\u017ee Africi nego Europi. To\u010dna se lokacija u knjizi ne otkriva, kao ni odakle su prona\u0111eni migranti na pla\u017ei, ali pretpostavljamo da su poku\u0161ali iz Afrike pobje\u0107i u Europu. Pri otkri\u0107u trupala na\u010delnik psuje na starom dijalektu “u kojem su se ve\u0107 prije vi\u0161e od tisu\u0107u godina arapske rije\u010di izmije\u0161ale sa \u0161panjolskim i gr\u010dkim” i po tome je jedino mogu\u0107e otprilike odrediti lokaciju imaginarnog otoka. Roman se mo\u017ee \u010ditati kao triler \u2013 istovremeno imamo tajnu koju dijele likovi s pla\u017ee koji prona\u0111u tijela i kaoti\u010dnu atmosferu koja eskalira stranicu za stranicom, \u0161to prati aktivnost oto\u010dnog vulkana Braua koja se poja\u010dava kako roman ide svom kraju. Sve to zajedno pridonosi osje\u0107aju katastrofe i izumiranja, odnosno kraja otoka, s obzirom na to da polako odlazi i ono malo stanovnika koji su \u017eivjeli na otoku.<\/p>\n\n\n\n

Na sastanku koji odr\u017ee u tajnosti iste ve\u010deri na nagovor Na\u010delnika, koji brine zbog projekta izgradnje termalnog kompleksa na otoku, oto\u010dani odlu\u010de zatajiti pronalazak tijela kako ne bi doveli u rizik potpisivanje ugovora i kako bi sa\u010duvali dobar glas svog otoka. Kroz cijeli roman pratimo kako se svatko od njih suo\u010dava sa svojom krivnjom na druga\u010diji na\u010din i kamo \u0107e ih to sve skupa odvesti. Klju\u010dni likovi su i \u017dupnik, koji postaje sudionik u zlo\u010dinu kada mu jedan od u\u010desnika na pla\u017ei ispovijedi i otkrije tajnu o tijelima, te Inspektor koji uskoro dolazi na Otok istra\u017euju\u0107i zlo\u010din – ali koji zlo\u010din, pustit \u0107u da sami otkrijete. Roman obiluje intrigama i spletkama, namjernim i slu\u010dajnim zlo\u010dinima, la\u017eima i poku\u0161ajima iskupljenja grijeha, \u0161to eskalira prema kraju knjige i pretvara se u mra\u010dnu i vru\u0107u vulkansku lavu koja odnosi sve pred sobom. Claudel izrazito vizualno gradi atmosferu pomo\u0107u prirode, ponajvi\u0161e kroz metaforu vulkana koji tako\u0111er simbolizira krivnju i sve \u0161to potiskuju na\u0161i akteri. Otok ovdje postaje metafora izoliranosti i emocionalne zatvorenosti likova koji se svaki za sebe nose s te\u0161kom tajnom, a zajedno s vulkanom svi eruptiraju prema kraju.<\/p>\n\n\n\n

Sustav pre\u0161u\u0107enih zlo\u010dina<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Svi likovi koje Claudel gradi likovi su koje smo svi upoznali kroz \u017eivot, arhetipske slike razli\u010ditih dijelova dru\u0161tva s kojima se susre\u0107emo kroz \u017eivot i koje supostoje s nama, ali i u nama. Autor uspje\u0161no oslikava njihove sumnje, strahove, vrline i razmi\u0161ljanja i vodi nas zajedno u ponor vulkana, jer kao i u \u017eivotu, i u ovoj je knjizi nemogu\u0107e sve spasiti i posti\u0107i pravdu za sve likove. U romanu prevladavaju mu\u0161ki likovi, a i ovi postoje\u0107i \u017eenski (Stara i Mila) jedva su prisutni pa posljedi\u010dno izgovaraju manje teksta. Ne zamjeram autoru \u0161to je u radnju uklju\u010dio samo dva va\u017ena \u017eenska lika, jer smje\u0161tanje pri\u010de na malo mjesto na izoliranom otoku vjerno oslikava starinske obi\u010daje i patrijarhalne dru\u0161tvene odnose koji su ondje prevladavaju\u0107i, a takva raspodjela uloga odgovara kontekstu i realisti\u010dnom prikazu zajednice. Kritika patrijarhata dolazi upravo iz Miline podre\u0111enosti, njena ljutnja i prkos reakcija su na zlostavljanje i bezperspektivnu poziciju u kojoj se nalazi.<\/p>\n\n\n\n

Claudelove likove promatram kao arhetipe, npr. Na\u010delnik je simbol vlasti \u2013 on poku\u0161ava biti ambiciozan, sa\u010duvati korist otokai svoju privatnu korist, ali pritom mora \u017ertvovati svoj moral i na\u010dela kako bi sve stanovnike dr\u017eao pod kontrolom i izbjegao da istina iza\u0111e na vidjelo i potencijalo propadne projekt izgradnje termalnog kompleksa koji je za njega jedina mogu\u0107nost za o\u017eivljavanje otoka. Stara, koja je biv\u0161a u\u010diteljica, simbolizira glas mudrosti i ljude koji i\u0161\u010dezavaju s otoka, ali je tako\u0111er mu\u010di ljubomora na sada\u0161njeg U\u010ditelja i vlastita beskorisnost, zbog \u010dega odlu\u010duje postupati suprotno od svoje savjesti. Sablja i Amerika utjelovljuju oto\u010dke radnike koji su pod izravnim utjecajem Na\u010delnika, njihov glas je uti\u0161an i gotovo nepostoje\u0107i. Oni sve dr\u017ee u sebi i krivnja ih polako izjeda. Naizgled su jednostavni i prikazuju istinsku povezanost \u010dovjeka s otokom, njegovom prirodom i njezinim zakonima. Doktor i \u017dupnik simboliziraju inerciju iz razli\u010ditih pozicija. Doktor je simbol razuma, ali paraliziran je za djelovanje, jednostavno gleda kako se sve odvija pred njime, ali se ne usudi napraviti promjenu. \u017dupnik je ostao bez svoje vjere i bavi se jedino uzgojem p\u010dela \u2013 on koji bi trebao ljudima vra\u0107ati vjeru je onaj kojemu je prvome treba vratiti. U\u010ditelj, koji je posljednji do\u0161ao na otok, smatra se strancem i njegovo se mi\u0161ljenje ne uva\u017eava. On nam daje vanjski, gradski pogled na novonastalu situaciju, poku\u0161ava napraviti promjenu. Jedini je koji \u017eeli prijaviti slu\u010daj policiji, ali svi ostali staju protiv njega, najvi\u0161e Na\u010delnik koji nikome ne dozvoljava da mu iznajmi brod i napravi pokus kojim bi saznao odakle su do\u0161la tijela: “Nekoliko sitnih obe\u0107anja, dvije-tri sitne nov\u010danice te u nekoliko navrata, kad to nije bilo dovoljno, podsje\u0107anje na \u010dinjenicu da U\u010ditelj nije odavde. Da nije ro\u0111en na otoku.” Gotovo da mo\u017eemo povu\u0107i paralelu U\u010ditelja s migrantima, \u010diji dolazak tako\u0111er nije po\u017eeljan. Inspektor je vanjski autoritet koji dolazi istra\u017eiti doga\u0111aje na otoku, ali se postupno zapli\u0107e u mre\u017eu tajni i moralnih kompromisa oto\u010dana. On tako\u0111er igra dvostruku ulogu, koju \u0107ete otkriti \u010ditaju\u0107i knjigu, a njegova prisutnost uzrokuje erupciju spletki. Kroz njega Claudel istra\u017euje granice pravde i ljudske slabosti, otkrivaju\u0107i koliko je te\u0161ko ostati neutralan u sustavu pre\u0161u\u0107enih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n

Doktorov san<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Likovi Pse\u0107eg arhipelaga<\/em> su vi\u0161eslojni \u2013 prikazane su njihove vrline i mane, njihove borbe s krivnjom i previranja. Kroz njih autor istra\u017euje ljudske granice te pitanja osobne i kolektivne odgovornosti i krivnje, a i njihovu borbu izme\u0111u toga \u0161to je dobro za otok (posljedni\u010dno i za njih), a \u0161to je moralno ispravno, uz pritiske koje se na njih vr\u0161i. Vidi se da je Claudel radio kao zatvorski nastavnik zbog izvrsnog profiliranja likova, njihove otu\u0111enosti i zarobljenosti na otoku, a o\u010dito je i da se autor bavi filmom. \u010cesto mi se \u010dinilo da bi cijeli roman bio uvjetljiviji i primjenjiviji u formatu filma. <\/p>\n\n\n\n

Ipak, Pse\u0107i arhipelag <\/em>je duboko slojevito djelo koje vje\u0161to kombinira triler, dru\u0161tvenu kritiku i introspektivnu studiju likova. Claudel nas poziva da se suo\u010dimo s neugodnim pitanjima krivnje i moralne odgovornosti, dok istovremeno oslikava kompleksnost ljudske prirode i me\u0111uljudskih odnosa. <\/a>Te\u0161ko je da \u0107e itko pro\u010ditati ovu knjigu a da se ne zapita \u0161to bi u\u010dinio u sli\u010dnoj situaciji i bi li mogao garantirati da bi unato\u010d utjecaju dru\u0161tva postupio moralno ispravno. Posebno je efektan Doktorov san na kraju knjige u kojem sanja gomile tijela migranata koja more donosi na obalu, a on i Na\u010delnik ne mogu ih se rije\u0161iti jer more stalno donosi nova. Na kraju knjige, nitko ne ostaje neka\u017enjen, a Na\u010delnik mu na prepri\u010dani san odgovara: \u201eJadni\u010de moj stari, (\u2026) za\u0161to ka\u017ee\u0161 da je to san?\u201c<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Roman francuskog pisca, redatelja i scenarista Philippea Claudela Pse\u0107i arhipelag bavi se temom odgovornosti i krivnje “doma\u0107eg” stanovni\u0161tva suo\u010denog s migracijskom krizom kroz pri\u010du o imaginarnoj oto\u010dkoj zajednici. Pi\u0161e Lara Mitrakovi\u0107. Pse\u0107i arhipelag roman je Philippea Claudela, francuskoga pisca, filmskog redatelja i scenarista, koji je u hrvatskoj nakladi iza\u0161ao 2019. u izdanju Edicija Bo\u017ei\u010devi\u0107, u […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47845,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1110,46,840],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[1889],"class_list":["post-47846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-knjizevnost","tag-migracije","tag-migranti","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47846"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47846\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47853,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47846\/revisions\/47853"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47846"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47846"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47846"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47846"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}