Pomorstvo je kralje\u017enica suvremenog kapitalizma u daleko ve\u0107oj mjeri nego \u0161to su brodari iz doba vladavine parobrodnih dru\u0161tava mogli sanjati, a od izbijanja rata u Ukrajini fenomen zvan “mra\u010dna flota” ili “flota u sjeni” u potpunosti je promijenio strukturu pomorskog tr\u017ei\u0161ta. No pravi \u017eivot u sjeni u okviru me\u0111unarodnog prava mora \u017eive oni koji tu flotu zapravo pokre\u0107u – migrantski radnici koje poslodavci tretiraju kao puke pravne praznine. <\/p>\n\n\n\n
Kad se prije tri i pol godine epska scena nasukanog teretnog broda Ever Given<\/strong> u Sueskom kanalu kona\u010dno privela kraju<\/a>, uslijedio je bljesak pravnih zavrzlama i me\u0111usobnih optu\u017eivanja. \u010cim je havarijski Ever Given uplovio u luku Rotterdam, danski kontejnerski superdiv MAERSK je ispred danskog trgova\u010dkog suda podnio tu\u017ebu<\/a> protiv japanskog brodovlasnika Shoe Kishen Kaisha i tajvanskog operatera Evergreena.<\/strong> Boskalis<\/strong>, nizozemska firma za jaru\u017eanje koja je sudjelovala u izvla\u010denju broda, ispred Admiralitetskog suda u Londonu tra\u017eila je naknadu \u0161tete u visini od 30 milijuna dolara. Top udru\u017eenja prekooceanskih linijskih brodara s nestrpljenjem su i\u0161\u010dekivala presudu koja bi za njih mo\u017eebitno zna\u010dila presedan: kad bi se optu\u017eene pravne osobe proglasilo krivima za grubi nehaj, brodari bi u generalnom smislu bili na dobitku te bi mogli tu\u017eiti brodovlasnike ili tehni\u010dki menad\u017ement i za druga nemarna pona\u0161anja, kao \u0161to je gubitak tereta tijekom plovidbi. Zato je naposljetku parnica razrije\u0161ena u izvansudskom postupku u kojem je japanski brodovlasnik MAERSK-u pristao isplatiti naknadu \u0161tete u visini od 45 milijuna dolara.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, to\u010dka u kojoj su se obje frakcije kapitala – brodovlasnici i brodari – na\u0161le na istoj valnoj duljini bila je podr\u0161ka njema\u010dkom Bernard Schulte Shipmanagementu<\/strong>, tehni\u010dkom menad\u017ementu Ever Givena koji je unajmljivao indijsku posadu. U svojoj PR kampanji BMS je poku\u0161ao krivnju za nasukavanje svaliti isklju\u010divo na ljudski faktor, kako bi se umanjila \u010dinjenica da nisu unajmili dovoljno posade zbog \u010dega je dolazilo do vi\u0161ka radnih sati i generalnog umora. Osim toga, indijski pomorci poznati su po tome da su u\u010destalo na meti<\/a> agencija za posredovanje pri zapo\u0161ljavanju koje nisu registrirane pri indijskom dr\u017eavnom direktoratu. Te agencije imaju klju\u010dnu ulogu regrutiranja pomoraca za fenomen pod nazivom “mra\u010dna flota”.<\/p>\n\n\n\n “Mra\u010dna flota” ili “flota u sjeni” zbirni je naziv za brodove koji u ekstremnim slu\u010dajevima mogu biti uklju\u010deni u trgovinu ljudima, no uglavnom se radi o brodovima koji krijum\u010dare teret za zemlje koje su u\u010destalo na meti brutalnih ekonomskih sankcija zapadnih zemalja, kao \u0161to su Venezuela, Iran ili sada ve\u0107 biv\u0161a Sirijska Arapska Republika. Te sankcije nisu ni\u0161ta drugo nego oblik opsadnog ratovanja<\/a>, a mra\u010dna flota odavno je prisutna kao fenomen u pomorstvu. Eksponencijalni porast te flote desio se nakon izbijanja otvorenog rata u Ukrajini: udru\u017eenje pomorskih brokera BRS International<\/strong> procjenjuje<\/a> da se otada flota popela na rekordnih 700 brodova, a u me\u0111uvremenu je u potpunosti promijenila strukturu pomorskog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Naime, prvo je odluka Europske komisije da uvede gornju granicu od 60 dolara za rusku sirovu naftu i 100 dolara za naftne derivate u prosincu 2022. natjerala ruski Gazprom da po sni\u017eenoj cijeni dodatno poja\u010da isporuku svojih produkata Indiji. To i jeste bila inicijalna zamisao sankcija \u2013 da se sre\u017eu profitne stope ruskim kompanijama, a ne da ih se potpuno izbaci iz kolosijeka. Me\u0111utim, za to je vrijeme ruski dr\u017eavni tankerski brodar Sovcomflot<\/strong> spremno iskoristio manevarski prostor. Ujedinjeni Arapski Emirati<\/strong> su pru\u017eili usluge sigurne luke pa je tako taj brodar s punim samopouzdanjem zapo\u010deo s procesom osnivanja fiktivnih “shell” kompanija u Dubaiju te je osnovana i posebna<\/a> trgova\u010dka ku\u0107a za administraciju tih radnji.<\/p>\n\n\n\n I mijene na tr\u017ei\u0161tu rasutih tereta bile su u punom zamahu. Najzna\u010dajniji je bio izvoz \u017eitarica iz okupiranih dijelova Ukrajine u afri\u010dke zemlje i ponajprije Siriju. Sirija se na\u0161la na udaru brutalnih sankcija usred kojih je ameri\u010dka vojska okupirala glavninu naftnih i \u017eitnih polja, pa je u tom smislu ruska odluka o humanitarnoj ispomo\u0107i i trgovini s tom ratom zahva\u0107enom zemljom bio donekle ispravan potez. Ipak, Ruska Federacija je to rije\u0161ila, pa, blago re\u010deno, na na\u010din imitacije zapadnih kolega: dr\u017eavni brodarski konzorcij Ujedinjena brodogra\u0111evna korporacija (OBC) poticao<\/a> je stvaranje poreznih oaza, odnosno dislokaciju sjedi\u0161ta firmi uglavnom u afri\u010dku dr\u017eavu Eswatini, biv\u0161i Svaziland. Uz to je Rusija evidentno i kr\u0161ila me\u0111unarodno pravo prema kojem okupator resurse okupirane zemlje mora iskori\u0161tavati isklju\u010divo za uzdr\u017eavanje vojske i vojne uprave. U nevjerojatnom slijedu doga\u0111aja pomorski trgovinski rat po\u010deo se protezati sve do samog Arktika. Nakon \u0161to je nakratko prekinut, Novatekov projekt Arkti\u010dki LNG 2 na sibirskom poluotoku osna\u017een<\/a> je sporazumom s kineskom tvrtkom Wilson New Energies koja je izgledno dostavila turbine za to postrojenje na poluotok Gidan u zapadnom Sibiru. Tako je i u toj tr\u017ei\u0161noj ni\u0161i zapo\u010delo stvaranje mra\u010dne flote za ukapljeni prirodni plin (LNG).<\/p>\n\n\n\n U sklopu novijih europskih paketa sankcija, osim trgovine dijamantima, na meti su se na\u0161li prirodni ukapljeni plin i problematika sekundarnih <\/a>sankcija. No iako su zemlje Europske unije nominalno izgledale slo\u017eno oko implementacije sankcija, normativno reguliranje odre\u0111enih stvari, kao \u0161to to obi\u010dno biva, nipo\u0161to ne zna\u010di da se one ujedno prestaju de\u0161avati. Ma\u0161tovito zaobila\u017eenje sankcija je odlika<\/a> koju su svi europski brodari doveli do savr\u0161enstva pa su tako takozvani ship-to-ship<\/em> transferi, odnosno pretakanje nafte iz jednog tankera u drugi, ve\u0107 bili u punom zamahu kod Singapura dok uvozne carine i ograni\u010denja jo\u0161 nisu bili ni najavljeni. Gr\u010dki brodari obavljaju pretovar ruskih naftnih derivata u Lakonskom zaljevu, i to to\u010dno na mjestu koje tehni\u010dki pripada otvorenom moru kako bi izbjegli gr\u010dku nauti\u010dku jurisdikciju, a osim toga su i zaradili ozbiljnu svotu na prodaji starih tankera. Samo u intervalu<\/a> od sije\u010dnja 2022. do kolovoza 2023. godine gr\u010dki brodovlasnici su preko ruskih fiktivnih kompanija prodali 290 tankera VLCC<\/strong> (Very Large Crude Carrier) i LR1<\/strong> (Long Range Product Carrier) izgra\u0111enih prije 2010. godine. Zbog toga nije preuzetno pretpostaviti da mo\u017eda jedan manji udio te flote imaju i stari tankeri bez dvostruke oplate koji predstavljaju ekolo\u0161ki rizik.<\/p>\n\n\n\n Naravno, u svoj toj pri\u010di ni hrvatski brodari izgledno nisu bili u stanju mirovanja. U tom smislu simptomati\u010dna je sudbina tankera Donat<\/strong> zadarske Tankerske plovidbe i Champion Istra<\/strong> pulske Alpe Adriatic, odnosno njihova prodaja misterioznim kupcima. Na novinarski upit o to\u010dnosti podatka da je Donat navodno prodan indijskoj kompaniji koja naveliko kupuje tankere, predsjednik uprave Mario Pavi\u0107<\/strong> priznao<\/a> je da je kupac iz Dubaija. Nije potrebno triput poga\u0111ati o \u010demu se radi.<\/p>\n\n\n\n Pitanje takozvanih P&I (Protection and Indemnity) klubova svakako je jedna od stavki koje \u0107e u budu\u0107nosti diktirati razrje\u0161enje pomorskog trgovinskog rata. Treba napomenuti da ti klubovi nisu klasi\u010dna osiguravaju\u0107a dru\u0161tva koja funkcioniraju kao izdvojene pravne osobe, kao \u0161to je to slu\u010daj kada govorimo o zdravstvenom, automobilskom ili bilo kojem drugom osiguranju, ve\u0107 se, kao \u0161to samo ime ka\u017ee, radi o klubovima udru\u017eenja brodovlasnika i “\u010darter” kompanija koje slu\u017ee kao za\u0161tita od odgovornosti prema tre\u0107im osobama. Za sada dvanaest P&I klubova (od kojih jedanaest ima sjedi\u0161te u Londonu i samo jedan u New Yorku) dr\u017ei preko 90 posto svjetske bruto tona\u017ee. Rastu\u0107e nepovjerenje brodara zemalja pod sankcijama Zapada prema njima pokazuje da takav odnos snaga zasigurno nije vje\u010dan, a primjer<\/a> rasta Singapura kao destinacije pokazuje da lagani odljev brodovlasnika iz londonskog Lloyda<\/strong> postaje neminovan.<\/p>\n\n\n\n Drama oko blokade Sueskog kanala razvidno je pokazala \u0161iroj javnosti da je pomorstvo kralje\u017enica suvremenog kapitalizma u daleko ve\u0107oj mjeri nego \u0161to su brodari iz doba vladavine parobrodnih dru\u0161tava mogli sanjati. Mra\u010dna flota ili flota u sjeni mo\u017eda je, me\u0111utim, malo neprecizan naziv, s obzirom na to da pravi \u017eivot u sjeni u okviru me\u0111unarodnog prava mora \u017eive oni koji tu flotu zapravo pokre\u0107u – migrantski radnici.<\/p>\n\n\n\nMra\u010dna flota mijenja svjetske opskrbne lance<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Gr\u010dki i hrvatski brodari profitiraju na razlici<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Migrantski radnici kao kolateralne \u017ertve sankcija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n