{"id":47641,"date":"2024-11-15T11:17:28","date_gmt":"2024-11-15T10:17:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47641"},"modified":"2024-12-20T01:21:54","modified_gmt":"2024-12-20T00:21:54","slug":"preporuka-petkom-sofia-samatar-the-winged-histories","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47641","title":{"rendered":"Preporuka petkom: The Winged Histories (Sofia Samatar)"},"content":{"rendered":"\n

Ovog petka preporu\u010damo roman The Winged Histories<\/em> ameri\u010dke autorice somalijskih korijena Sofie Samatar, profesorice afri\u010dke i arapske knji\u017eevnosti te spekulativne fikcije na Sveu\u010dili\u0161tu James Madison u Harrisonburgu u Virginiji. Ono \u0161to Samatar odvaja od bezbroj pisaca spekulativne fikcije koji svoj zanat mistificiraju do granice mitologizacije jest ambivalentni odnos prema pisanju i jeziku, pi\u0161e Luka Kosti\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Iako spekulativna fikcija prolazi svojevrsni preporod na doma\u0107oj knji\u017eevnoj sceni – u hrvatskom prijevodu dobili smo, izme\u0111u ostalih, nagra\u0111ivane trilogije N.K. Jemisin (Slomljena zemlja<\/em>), R.F. Kuang (Rat makova<\/em>) i Liua Cixina (Sje\u0107anje na pro\u0161lost Zemlje<\/em>) – moderna fantastika toliko je vitalna da odre\u0111eni autori i autorice neminovno prolaze ispod radara i nezamije\u0107eno \u010dak i me\u0111u obo\u017eavateljima \u017eanra. To je, uostalom, zakonitost suvremene knji\u017eevne produkcije – za svakog Georgea R.R. Martina u procjepu ostanu autori poput Hala Duncana, Setha Dickinsona ili – Sofije Samatar.<\/p>\n\n\n\n

Samatar je somalijsko-ameri\u010dka spisateljica koja je knji\u017eevno ime stvorila politi\u010dki anga\u017eiranom poezijom koja je kombinacijom postkolonijalne kritike i elegi\u010dnog stila kod \u010ditatelja podjednako stimulirala srce i glavu. Me\u0111utim, kao i niz velikana \u017eanra prije nje, politiku je smatrala neodvojivom od svoje djevoja\u010dke ljubavi prema znanstvenoj fantastici. Ove godine izdala je alegori\u010dnu SF novelu The Practice, the Horizon, and the Chain<\/em>, dvije godine nakon \u0161to se oku\u0161ala izvan okvira klasi\u010dne beletristike s The White Mosque<\/em>, hibridom putopisa, memoara i historijske fikcije u kojem je pisala o dugom putovanju Menonita (anabaptisti\u010dke kr\u0161\u0107anske zajednice kojoj pripada i njezina majka) iz Rusije u sredi\u0161nju Aziju krajem 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Samatarin magnum-opus i dalje su dva romana koja uz romanti\u010darsku snagu njezinog stila nude i preciznu dijagnostiku politi\u010dko-ideolo\u0161ke problematike s kojom se velik dio \u017eanrovskih selebritija, svjesno ili nesvjesno, i dalje ne \u017eeli uhvatiti u ko\u0161tac. Roman Stranger in Olondria<\/em> prebacio je \u010ditatelje u Bain, fiktivni grad koji jednako podsje\u0107a na povijesni Bagdad kao i London, i upoznao ih sa sekundarnim svijetom koji svoje utjecaje prije svega pronalazi u bliskoisto\u010dnoj i sjevernoafri\u010dkoj povijesti, u o\u0161trom kontrastu u odnosu na silne klonove Pjesme leda i vatre<\/em> i njihove kli\u0161eizirane prikaze zapadnoeuropskog Srednjeg vijeka sa zmajevima, ersatz-vitezovima i damama u nevolji.<\/p>\n\n\n\n

Roman o jeziku<\/h2>\n\n\n\n

The Winged Histories<\/em> je bio roman koji me uvjerio da je Samatar trenutno jedan od najbitnijih, ako ne i najbitniji glas svjetske politi\u010dki anga\u017eirane fantastike. Gra\u0111anski rat je stigao u Olondriju: rat oslobo\u0111enja za jedne, rat za odr\u017eavanje statusa quo za druge, a u njegovom \u0107e grotlu \u010detiri djevojke poku\u0161ati ispisati svoje osobne povijesti. Tavis, plemkinja koja \u017eeli mijenjati svijet; Tialon, filozofska du\u0161a koja poku\u0161ava prona\u0107i zrno autonomije pod paskom o\u010deve opresivne religije; Seren, \u010diji narod pati pod carskom \u010dizmom i \u010dije su knjige samo sje\u0107anja, i Siski, pijun u igri prijestolja svoje obitelji. Sve \u010detiri poku\u0161avaju prona\u0107i zrnce autenti\u010dnosti i slobode u opresivnom svijetu. <\/p>\n\n\n\n

Jedna ma\u010dem, druga knjigom, tre\u0107a pjesmom i \u010detvrta bijegom. Svakoj od njih Samatar daje prepoznatljiv glas, kroz svaku pri\u010daju\u0107i o sponi izme\u0111u identiteta i politike, oslobo\u0111enja i nasilja, povijesti i pisanja. Osnovni fabularni konflikt romana pronalazimo u pobuni protiv kontinentalnog carstva, ratu koji zahva\u0107a sve \u010detiri protagonistice. Me\u0111utim, Samatar pokazuje puno vi\u0161e zanimanja za atmosferu, tematiku i psihologizaciju likova nego samu radnju. Roman se strukturalno raspli\u0107e u \u010detiri knjige \u2013 Povijest ma\u010da, Povijest knjige, Povijest pjesme i Povijest bijega<\/em>, jednu za svaku od heroina; Tav, Tialon, Seren i Siski nalaze se na me\u0111i svoje osobne povijesti i povijesti rigidnih dru\u0161tvenih struktura.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje koje Samatar, ali i njezine protagonistice postavljaju glasi: kako prona\u0107i razliku izme\u0111u osobne i op\u0107e povijesti, izme\u0111u svakodnevne borbe svih onih kojima slu\u017ebene historije pripisuju ulogu gubitnika ili gubitnica (u ovom slu\u010daju: \u017eene, plebejci, nomadi, potla\u010deni pripadnici carskih provincija\u2026) i povijesti velikih li\u010dnosti? Pitanje je to bez jasnog odgovora, kako za \u010ditatelja, tako i za autoricu i njezine junakinje.<\/p>\n\n\n\n

The Winged Histories<\/em> je u tom smislu, kao i svako djelo Sofije Samatar, roman o jeziku \u2013 jeziku kao instituciji nasilja i kolonizacije, ali i jeziku kao alatu otpora, jednako efikasnom kao oru\u017eju. Ovako to opisuje Seren: “Zaustavljali su nas s papirima. Gledajte, ne mo\u017eete i\u0107i ovuda, gledajte, napisano je. Ovdje nema pa\u0161e, nema vode, pisalo je oko zdenaca. Pitali su nas gdje su nam papiri, njihove o\u010di tako nevine, njihova usta prepuna okrutnog smijeha. Ako imate papire, poka\u017eite nam ih, rekli bi, bit \u0107e to onda na\u0161a pogre\u0161ka, tra\u017eit \u0107emo oprost! I mi bismo se pokupili dok su djeca plakala od razo\u010daranja. Malene crne mrlje, malene crvene mrlje na papiru koji mo\u017ee\u0161 sa\u017evakati i progutati. Bili su ja\u010di od nas.”<\/p>\n\n\n\n

I onda: “Ona ne voli gledati kako pi\u0161e\u0161, Tav, praznovjerna je, ona misli da je pisanje nalik izradi mape od kostiju, opasne magije. Ja u to ne vjerujem. Ne mislim da je pisanje magija, ne\u0161to zabranjeno. Mislim da je pisanje vi\u0161e nalik \u010de\u0161lju, odvaja pramenove kose lak\u0161e nego ruka. Pisanje je poput jahanja umjesto hodanja. Do\u0111e\u0161 na isto mjesto, ali mo\u017ee\u0161 nositi vi\u0161e.” Upravo taj ambivalentni odnos prema pisanju i jeziku prote\u017ee se kroz sve Samatarine novele i romane i odvaja je od bezbroj pisaca spekulativne fikcije koji svoj zanat mistificiraju do granice mitologizacije. Pri\u010de nas \u010dine onim \u0161to jesmo, ali \u0161to ako smo u istoj mjeri sposobni \u010diniti zvjerstva kao i milost?<\/p>\n\n\n\n

I \u017ertve i heroji <\/h2>\n\n\n\n

Ako je George R.R. Martin opsjednut razlikom izme\u0111u osvete i pravde, onda je Sofia Samatar opsjednuta razlikom izme\u0111u jezika i pripovijesti kao alata opresije i oru\u017eja emancipacije. Me\u0111utim, \u010dak ni najvje\u0161tiji sukus tematike, estetike i stila ne bi mogao prenijeti ni pola posto snage si\u017eejne izvedbe Sofije Samatar u Povijestima<\/em>. Rijetko kad su tema i stil tako bezbolno slo\u017eeni u knji\u017eevnu cjelinu kao na stranicama ovog kratkog romana. Nepoznatim o poznatom, tako glasi jedan od najpoznatijih poku\u0161aja definiranja su\u0161tine knji\u017eevnosti; Samatar u ovom romanu tu maksimu \u0161iri na vi\u0161e od 300 stranica. Na\u0161e junakinje istovremeno su \u017ertve rata koji se \u0161iri Olondrijom, ali i akterke koje same odlu\u010duju o svojoj sudbini. Kao i u slu\u010daju jezika, Samatar je odlu\u010dna \u2013 nije rije\u010d o kontradikciji. Uostalom, ne prolaze li milijuni sli\u010dan paradoks i dan-danas, zarobljeni izme\u0111u nevidljivih strukturalnih sila i vlastite slobodne volje?<\/p>\n\n\n\n

Tav sa svojim brati\u0107em pokre\u0107e pobunu koja u kona\u010dnici donosi Sereninom narodu slobodu, ali i rezultira nebrojenim mrtvima. Seren se zaljubljuje u Tav, ali ne mo\u017ee pobje\u0107i izvan okvira svoje dru\u0161tvene tradicije. Tialon emancipaciju pronalazi u u\u010denju, ali nema srca odre\u0107i se oca, predstavnika vulgarnog klerikalnog patrijarhata. Siski odbija sku\u010denost svoje rodne uloge u dvorskom \u017eivotu, ali u bijegu pronalazi bijedu obespravljenih klasa, bolest i siroma\u0161tvo od kojih je bila za\u0161ti\u0107ena svojim biv\u0161im polo\u017eajem.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to njezine heroine \u017eele ni\u0161ta drugo nego pobje\u0107i od svijeta koji ih gazi, tako i Samatar \u017eeli pobje\u0107i od pisanja o povijesnom nasilju, ali ne mo\u017ee. Ono se vra\u0107a, uvijek iznova, u svakoj formi \u2013 od poezije preko kratke pri\u010de i novele sve do romana. Ba\u0161 kao \u0161to Alexander Kruge u jednoj kratkoj pri\u010di opisuje Waltera Benjamina, Samatar kao \u0161i\u0161mi\u0161 mora stvarati buku ne bi li znala gdje se nalazi. Mora pisati ne bi li razumjela svoj svijet. A njezin svijet, ba\u0161 kao i na\u0161, istovremeno je okrutan i herojski, ljudski i zvjerski. Kao i njezini likovi, Samatar svoju autenti\u010dnost realizira koriste\u0107i jedini alat koji joj je dostupan \u2013 pisanjem. Tialonina ispovijest u tom je smislu indikativna: “Puhnula sam na sjene, kao \u0161to pu\u0161emo mjehuri\u0107e sapuna, ne bi li im dala uzdah i \u017eivot. U\u010dinila sam to jer sam morala, jer ljudska bi\u0107a ne mogu \u017eivjeti bez povijesti, a ja nemam nikakvu povijest ili tradiciju koja se ne nalazi u blijedom, agresivnom tijelu koje le\u017ei u pra\u0161ini ili obje\u0161eno o drvo. Da samo znate kako je okrutno \u017eivjeti u zajednici od dvoje.”<\/p>\n\n\n\n

The Winged Histories<\/em> nije roman u kojem potla\u010dena manjina pravedno ustaje i pobje\u0111uje, niti je roman u kojem \u017eene odbacuju okove svog rodnog polo\u017eaja i mijenjaju svijet. Uostalom, povijest njegovog imaginarnog svijeta jednako je kompleksna, kontradiktorna i mutna kao i na\u0161a. U njemu je politi\u010dki akt neodvojiv od osobnog, a naizgled najplemenitija djela imaju zrno demonskog u sebi. U njemu oni marginalizirani, ba\u0161 kao i u stvarnom svijetu, poku\u0161avaju prona\u0107i svoje mjesto pod suncem, ali se suo\u010davaju sa snagama daleko ja\u010dim od sebe. <\/p>\n\n\n\n

U vremenu kada najmo\u0107nija dr\u017eava svijeta aktivno sudjeluje u genocidu i prijeti svima koji se drznu di\u0107i svoj glas, u vremenu kada i u Hrvatskoj, na periferiji periferije, mediji i politi\u010dki establishment rade ruku pod ruku demoniziraju\u0107i manjine, imigrante i sve politi\u010dke aktere koji slijepo ne prate odavno bankrotirani neo-liberalni status quo, nama ostalima, kao i milijunima obespravljenih diljem svijeta, mo\u017eda ne preostaje ni\u0161ta drugo nego \u010ditati. I poku\u0161ati prona\u0107i zrno nade jedni u drugima. “Nada, poput pustinjske aloje. Nada, tvrdoglava i gorka okusom. Koja skriva vodu. Koja trpi su\u0161u. Ru\u017ena biljka koja ima mo\u0107 zacjeljivanja.” <\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovog petka preporu\u010damo roman The Winged Histories ameri\u010dke autorice somalijskih korijena Sofie Samatar, profesorice afri\u010dke i arapske knji\u017eevnosti te spekulativne fikcije na Sveu\u010dili\u0161tu James Madison u Harrisonburgu u Virginiji. Ono \u0161to Samatar odvaja od bezbroj pisaca spekulativne fikcije koji svoj zanat mistificiraju do granice mitologizacije jest ambivalentni odnos prema pisanju i jeziku, pi\u0161e Luka Kosti\u0107. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47646,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1110,1859,1852],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[1854],"class_list":["post-47641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-knjizevnost","tag-preporuka-petkom","tag-sf","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47641"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47790,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47641\/revisions\/47790"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47641"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47641"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47641"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47641"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}