{"id":4764,"date":"2015-02-17T10:00:50","date_gmt":"2015-02-17T09:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4764"},"modified":"2015-02-17T11:01:02","modified_gmt":"2015-02-17T10:01:02","slug":"indeks-ekonomskih-nejednakosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4764","title":{"rendered":"Indeks ekonomskih nejednakosti: slu\u010daj Makedonije"},"content":{"rendered":"

Fondacija Heritage i \u010dasopis Wall Street Journal svake godine objavljuju indeks \u010diji je cilj mjerenje ekonomskih sloboda, koje bi navodno trebale voditi ka prosperitetu i ka smanjenju siroma\u0161tva.\u00a0Na primjeru Makedonije, dugogodi\u0161njeg regionalnog lidera prema indeksu ekonomskih sloboda, daju se vrlo plasti\u010dno uo\u010diti konceptualni i empirijski problemi s indeksom koji i dalje funkcionira kao jedan od popularnijih orijentira pri kreiranju ekonomskih i javnih politika.<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom svake godine fondacija Heritage i \u010dasopis Wall Street Journal objavljuju indeks ekonomskih sloboda. Ekonomska sloboda, prema autorima indeksa, trebala bi\u00a0biti<\/a> “fundamentalno pravo svake individue da kontroli\u0161e svoj rad i vlasni\u0161tvo”. Kako dalje stoji na sajtu Heritage fondacije, ekonomska sloboda bi trebala voditi ka ve\u0107em prosperitetu, a nedostatak slobode \u2013 ka siroma\u0161tvu.\u00a0Indeks mjeri deset aspekata ekonomske slobode \u2013 slobodu vlasni\u0161tva, slobodu od korupcije, fiskalnu slobodu, javnu potro\u0161nju, poduzetni\u010dku slobodu, slobodu tr\u017ei\u0161ta rada, monetarnu slobodu, slobodu trgovine, slobodu investiranja i finansijsku slobodu. Hong Kong i Singapur su godinama globalni lideri u indeksu, dok su Sjeverna Koreja i Kuba godinama na njegovu za\u010delju.<\/p>\n

Da ne\u0161to nije u redu s indeksom, vidi se iz njegovih komponenata<\/a>. Uzmimo, primjerice, fiskalnu slobodu. Ona mjeri visinu poreza. Po definiciji, \u0161to su porezi ni\u017ei, to \u0107e vrijednost indeksa biti ve\u0107a. Dakle, ekonomska sloboda je maksimalna kada su porezi na nultoj stopi. Ali, ako porezi izostaju, zna\u010di da dr\u017eava ne mo\u017ee obezbediti ni neke najosnovnije javne usluge, na primjer javnu bezbednost ili zdravstvo. Sli\u010dno je i sa komponentom “javne potro\u0161nja”. Ona, kao \u0161to sam naziv ka\u017ee, mjeri visinu javne potro\u0161nje. \u0160to je javna potro\u0161nja manja, to je sloboda ve\u0107a. Dakle, ako dr\u017eava smanji socijalnu pomo\u0107 siroma\u0161nima, to \u0107e rezultirati ve\u0107im indeksom, tj. ve\u0107om ekonomskom slobodom. Kako \u0107e smanjenje javne potro\u0161nje doprinijeti eliminaciji siroma\u0161tva, \u010demu bi ekonomska sloboda po definiciji trebala voditi, nije ba\u0161 jasno.<\/p>\n

Uzmemo li kao primjer slobodu tr\u017ei\u0161ta rada vidjet \u0107emo da ona mjeri \u0161est aspekata regulacije rada, me\u0111u ostalim visinu minimalne plate, ograni\u010denje radnog vremena ili razinu fleksibilnosti pri otpu\u0161tanju radnika. Dakle, ako ne postoje ograni\u010denja na radne \u010dasove, tj. ako poslodavci mogu legalno zahtijevati da radnici rade i po 20 \u010dasova dnevno, \u010dak i vikendom, pove\u0107anje eksploatacije radne snage\u00a0\u0107e se prema indeksu tretirati kao rasti ekonomskih sloboda.<\/p>\n

Vode li ve\u0107e ekonomske slobode ve\u0107em blagostanju i manjem siroma\u0161tvu?<\/strong><\/p>\n

Uzmimo za primjer Makedoniju, vode\u0107u balkansku zemlju po pitanju indeksa ekonomskih sloboda ve\u0107 pet godina zaredom (od 2011). Makedonija je zanimljiv slu\u010daj jer jo\u0161 od 2007. godine, dolaskom na vlast VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog, bilje\u017ei vidljiv i konstantan napredak u ovom indeksu, koji znatno nadma\u0161uje svjetski prosjek (Grafikon 1). Napredak je prije svega posljedica pobolj\u0161anja fiskalne slobode, tj. uvo\u0111enja jedinstvene porezne stope poreza na dohodak iz 2007. godine, kojim je porezna stopa postavljena na 12%, neovisno o visini dohotka (time je, ustvari, stopa na najvi\u0161e dohotke prepolovljena, sa 24% na 12%; a 2008. godine stopa je dodatno smanjena na 10%).<\/p>\n

Napredak je primjetan i u slobodi tr\u017ei\u0161ta rada, koja je pove\u0107ana sa 57 indeksnih poena u 2006 na 71 poena u 2015 (maksimum je 100), zbog vi\u0161e promjena koje su rezultirale ni\u017eim stupnjem regulacije tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n

\"Grafikon<\/a>
Grafikon 1 – Indeks ekonomske slobode, Makedonija i svijet<\/figcaption><\/figure>\n

Rezultati ovog pobolj\u0161anja ekonomskih sloboda na prvi pogled djeluju pozitivno. Rast bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) ve\u0107 2007. dosti\u017ee 6,1%, \u0161to je najvi\u0161a stopa rasta u neovisnoj Makedoniji. Rast je solidan i sljede\u0107e 2008. godine, oko 5%. Me\u0111utim, gledano na du\u017ei rok, ne mo\u017ee se primijetiti konstatno pobolj\u0161anje ili barem ista razina rasta. Tako, rast BDP-a za period 2007.-2014., kad Makedonija ima indeks ekonomske slobode od 65 poena u prosjeku, iznosi oko 2,7% godi\u0161nje, \u0161to je isto kao i prethodnih 8 godina (1999.-2006.), kad je indeks bio u prosjeku 58 (sli\u010dni su nalazi i ako se rast gleda u odnosu na svjetski rast). Dakle, ne mo\u017ee se tvrditi da je pove\u0107anje ekonomske slobode rezultiralo ve\u0107im ekonomskim rastom.<\/p>\n

Pitanje distribucije<\/strong><\/p>\n

Naravno, mnogo va\u017enije od samog ekonomskog rasta je njegova distribucija. A u Makedoniji je distribucija dohotka veoma nejednako raspore\u0111ena i razlike se konstantno pove\u0107avaju. U\u010de\u0161\u0107e najbogatijih 1% populacije u ukupnom dohotku (top 1% u\u010de\u0161\u0107e) u Makedoniji je 2006. iznosilo oko 6%. Do 2010. godine (posljednji dostupni podatak) ono je poraslo na 12%. Primjera radi, u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, isto ovo u\u010de\u0161\u0107e iznosi oko 6%. Jedino dvije zemlje u Evropi imaju ve\u0107u koncentraciju dohotka od Makedonije \u2013 Velika Britanija i Njema\u010dka, sa oko 13%. Dakle, pove\u0107anje ekonomskih sloboda u Makedoniji pra\u0107eno je rastom u\u010de\u0161\u0107a najbogatijih 1% u ukupnom dohotku.<\/p>\n

Ovi podaci o u\u010de\u0161\u0107u najbogatijih 1% u ukupnom dohotku nam omogu\u0107avaju aproksimaciju dohotka ove grupe kao i dohotka ostatka populacije. Ako se realni BDP podjeli na dio koji odlazi najbogatijem dijelu populacije (1%) i ostalim 99%, mo\u017ee se primijetiti da rast dohotka najbogatijih 1% od 2006. do 2010. iznosi oko 120%, dok rast dohotka ostalih 99% u istom periodu iznosi tek 6% (Grafikon 2). Upore\u0111eno sa prethodnim razdobljem, rast dohotka 99% populacije je u opadanju, dok se rast dohotka najbogatijih 1% rapidno uve\u0107ava. \u0160tavi\u0161e, od ukupnog rasta BDP-a u ovom periodu, oko 60% je zavr\u0161ilo u rukama najbogatijih 1%, dok samo 40% kod ostalih 99% populacije. Dakle, pove\u0107anje ekonomske slobode vodi pobolj\u0161anju blagostanja jedino elite.<\/p>\n

\"Grafikon<\/a>
Grafikon 2 – Dohodak top 1% populacije i ostalih 99% (milijarde denara, cijene od 2005. godine)<\/figcaption><\/figure>\n

Kona\u010dno, ni kretanje stope siroma\u0161tva u ovom periodu nije povoljno. Apsolutno siroma\u0161tvo, mjereno kroz procenat ljudi koji \u017eive sa manje od 2 dolara na dan, udvostru\u010deno je u razdoblju izme\u0111u 2006. i 2010. U 2006. godini ono je iznosilo 4,6%, dok je u 2010. dostiglo 9,1% (posljednji dostupni podatak). Sli\u010dnu stopu siroma\u0161tva kao Makedonija imaju Brazil i Ekvador, s tim da kod njih ona ima padaju\u0107i trend.<\/p>\n

Rast nejednakosti<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee se tvrditi da je ovo poklapanje pobolj\u0161anja ekonomske slobode u Makedoniji sa pove\u0107anjem socijalne raslojenosti mo\u017eda samo koincidencija. Ali, do sli\u010dnih se zaklju\u010daka dolazi i kad detaljnije sagledamo strukturu ekonomskog rasta u ovom periodu. Tako je naprimjer sektor gra\u0111evinarstva, jedan od najva\u017enijih faktora ukupnog rasta u periodu 2006.-2010. zbog vladinog projekta “Skopje 2014” u ovom periodu poraslo za \u010ditavih 40%. I pored visokog ukupnog rasta, ispla\u0107ene plate u gra\u0111evinarstvu u ovom periodu pove\u0107ane su za samo 9%. Nasuprot tome, profiti vlasnika kapitala su u istom periodu porasli za \u010ditavih 55%. Dakle, javna sredstva investirana u spomenike i barokne zgrade, koja su osnovni impuls gra\u0111evinskog buma, zbog niske razine radni\u010dkih prava, tj. visoke ekonomske slobode, pretvaraju se u najve\u0107oj mjeri u profite.<\/p>\n

Rast siroma\u0161tva se u ovom razdoblju makar djelomi\u010dno mo\u017ee objasniti i ni\u017eim socijalnim transferima. Tako je prosje\u010dna socijalna pomo\u0107 po obitelji u 2006. godini iznosila oko 7.000 denara godi\u0161nje (115 evra), da bi 2010. pala na 5.200 (85 evra). Budu\u0107i da socijalna pomo\u0107 ulazi u indeks ekonomske slobode preko javne potro\u0161nje, moglo bi se re\u0107i da je pove\u0107anje ekonomske slobode, zbog smanjene socijalne pomo\u0107i, uzrokovalo porast siroma\u0161tva.<\/p>\n

U kona\u010dnici, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je rast indeksa ekonomskih sloboda nakon 2006. u Makedoniji uzrokovalo pove\u0107anje siroma\u0161tva i socijalne raslojenosti, stagnaciju dohotka naj\u0161irih slojeva i pove\u0107anje dohotka elite (najbogatijih 1% populacije). S obzirom na konceptualne i empirijske nelogi\u010dnosti indeksa ekonomskih sloboda Heritage fondacije i Wall Street Journal-a, name\u0107e se pitanje \u2013 da li je bolje ekonomsku slobodu redefinisati kao \u201cfundamentalno pravo elita da kontroli\u0161u svoj rad i vlasni\u0161tvo\u201d, ili je mo\u017eda bolje indeks nazvati indeksom ekonomskih nejednakosti? 1<\/a><\/sup><\/p>\n

  1. Podaci koji su kori\u0161\u0107eni u tekstu, zajedno sa njihovim izvorima, mogu se na\u0107i na sljede\u0107em linku<\/a>.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Po\u010detkom svake godine fondacija Heritage i \u010dasopis Wall Street Journal objavljuju indeks ekonomskih sloboda. Ekonomska sloboda, prema autorima indeksa, trebala bi biti “fundamentalno pravo svake individue da kontroli\u0161e svoj rad i vlasni\u0161tvo”…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4798,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[34],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[208],"class_list":["post-4764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-tranzicija","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4764"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4800,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4764\/revisions\/4800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4764"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4764"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4764"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4764"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}