Te\u010dajevi hrvatskog za strane radnike nedovoljno su dostupni, prekratki ili skupi, a nepoznavanje jezika dovodi do kr\u0161enja i te\u017eeg ostvarivanja prava jer slu\u017ebenici u bolnicama, policijskim upravama i drugim javnim institucijama odbijaju razgovarati na engleskom. Anja Vladisavljevi\u0107 za Bilten je razgovarala s Filipinkom Meri Javier koja radi u Hrvatskoj i Lucijom Mulali\u0107 iz Centra za mirovne studije. <\/p>\n\n\n\n
Real or fake?<\/em> \u2013 pitat \u0107e strani radnik svoje zemljake kad im preko Messengera ili Vibera po\u0161alje presliku rje\u0161enja za izdavanje dozvole za boravak i rad na drugom kontinentu, gdje im se planira pridru\u017eiti. Dokument je na hrvatskom jeziku, na njemu je navedena policijska uprava koja ga izdaje, urud\u017ebeni broj i klasa, pe\u010dat i potpis. Pi\u0161e za koje radno mjesto se dozvola izdaje, za kojeg poslodavca te koliko traje. Izgleda legit<\/em>, ali malo to zna\u010di nekome tko pi\u0161e drugim pismom, govori drugim jezikom i zna samo da ga u tu\u0111ini \u010deka posao na gradili\u0161tu, skladi\u0161tu ili kuhinji.<\/p>\n\n\n\n Ovo je samo prva u nizu dvojbi, nesigurnosti i neda\u0107a s kojima \u0107e se strani radnici susresti dolaskom na potpuno novi teren. Nepoznavanje jezika stavlja ih u ve\u0107i rizik od eksploatacije i kr\u0161enja njihovih prava, stvara im pote\u0161ko\u0107e u razumijevanju uputa na poslu, ograni\u010dava mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja i pristup osnovnim socijalnim uslugama te odvodi u dru\u0161tvenu izolaciju. Me\u0111utim, perspektiva stranih radnika \u010desto pobjegne ispod radara jer se jo\u0161 uvijek vode rasprave jesu li nam oni potrebni i za\u0161to ih se toliko \u201cuvozi\u201d iz \u201ctre\u0107eg svijeta\u201d. Kako iz godine u godinu raste broj radnih dozvola izdanih strancima, me\u0111u doma\u0107im stanovni\u0161tvom raste negodovanje \u0161to radnik u pekari ne zna hrvatski<\/a> ili \u0161to Filipinac raznosi po\u0161tu<\/a>. Ne osporavamo da to mo\u017ee biti problem ili nelagoda onima koji naprosto ne govore nijedan drugi jezik osim hrvatskog, no u ovom se tekstu ne\u0107emo fokusirati na frustracije lokalnog stanovni\u0161tva, koje ionako dobivaju pozornost \u010dim isplivaju.<\/p>\n\n\n\n Meri Javier, Filipinka koja radi u Hrvatskoj ve\u0107 pet godina, ispri\u010dala nam je kako se ovdje dosta dobro snalazi i da joj jezi\u010dne barijere ne predstavljaju problem u izvr\u0161avanju radnih obaveza, ali da njihov u\u010dinak itekako osjeti u drugim situacijama. “\u0160to se posla ti\u010de, nemamo problema iako ne govorimo lokalni jezik. Obavljamo posao jer su Filipinci fleksibilni, mogu se lako prilagoditi i nau\u010diti raditi. Vrlo smo kreativni i kada je u pitanju komunikacija s lokalnim kolegama. Ponekad koristimo geste rukama ako nam je te\u0161ko objasniti im na engleskom\u2026 Ali glavna briga i jedina jezi\u010dna barijera s kojom se ovdje susre\u0107emo kao strani radnici jest kad god trebamo koristiti javni sektor, poput bolnica i policijskih uprava. Rijetko nalazimo ljude koji su voljni i sposobni pri\u010dati engleski s nama\u201d, kazala je Javier.<\/p>\n\n\n\n Prema zagreba\u010dkom Centru za mirovne studije (CMS), migranti i migrantkinje u Hrvatskoj, uklju\u010duju\u0107i osobe koje tra\u017ee ili su pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, kao i strani radnici i radnice, suo\u010davaju se s razli\u010ditim jezi\u010dnim problemima, uklju\u010duju\u0107i i one koje je navela Javier. \u201cOni im smanjuju kvalitetu \u017eivota te ote\u017eavaju sporazumijevanje kako s ljudima \u2018na \u0161alteru\u2019 tako i u svakodnevnom \u017eivotu, \u0161to u kona\u010dnici utje\u010de i na sam proces uklju\u010divanja i razumijevanja dru\u0161tva oko sebe. Sve skupine tako \u010desto nailaze na pote\u0161ko\u0107e u komunikaciji s dr\u017eavnim institucijama, zdravstvenim sustavom i obrazovnim ustanovama, \u0161to im ote\u017eava razumijevanje prava i pristup klju\u010dnim uslugama\u201d, za Bilten je objasnila Lucija Mulali\u0107 iz CMS-a.<\/p>\n\n\n\n Ljudi u Hrvatsku dolaze s razli\u010ditim jezi\u010dnim kompetencijama, neki od njih pri\u010daju niz jezika, no to \u010desto nisu jezici koje smo i mi u\u010dili u \u0161kolama, poput engleskog ili francuskog, pa je, dodaje Mulali\u0107, te\u017ee prona\u0107i zajedni\u010dki jezik komunikacije i u\u010denja. \u201cNeki pak ljudi ne pi\u0161u latini\u010dnim pismom ili pak znaju samo govorni jezik, no ne i pisati, tako da moraju uz jezik u\u010diti i pismo\u201d, ka\u017ee. Hrvatska, prema njoj, nije zemlja koja njeguje multijezi\u010dni pristup prema migrantskim manjinama u kontekstu pristupa informacijama, kontakta s institucijama, \u201cpa zato \u010desto u radu s ljudima \u010dujemo da osobe unutar policijskih postaja koje su zadu\u017eene za rad s migrantima ne govore ili odbijaju govoriti engleski jezik i sli\u010dno\u201d.<\/p>\n\n\n\n Iz CMS-a nam ka\u017eu i to da migrantski radnici_e i tra\u017eitelji_ce azila \u010desto nisu dovoljno upoznati ili svjesni svojih prava zbog nedostatka informacija na jeziku koji razumiju. \u201cBez dostupnih informacija na razumljivom jeziku, oni \u010desto ostaju neza\u0161ti\u0107eni i ranjivi na kr\u0161enje svojih prava, a neki poslodavci jezi\u010dnu barijeru koriste namjerno kako bi ljude bez znanja jezika iskoristili kako bi potpisali ugovore i druge dokumente koje ne razumiju i sli\u010dno\u201d, ka\u017ee Mulali\u0107.<\/p>\n\n\n\n Javier ka\u017ee da ona osobno nije imala problem s razumijevanjem sadr\u017eaja radnog ugovora jer su dokumenti bili dvojezi\u010dni (hrvatski i engleski), ali da je svjesna slu\u010dajeva u kojima nepoznavanje lokalnog jezika vodi prema kr\u0161enju radni\u010dkih prava (primjerice rad preko 40 sati tjedno, nepla\u0107eni rad na praznicima ili godi\u0161njem odmoru, ka\u0161njenje i neisplata pla\u0107e). \u201cPrave nas budalama o\u010di u o\u010di, a nitko ne govori jer nitko ne \u017eeli slu\u0161ati. Kako mo\u017eemo u\u010diniti ne\u0161to po tom pitanju ako nas policija koja se bavi ovakvim slu\u010dajevima ne \u017eeli saslu\u0161ati i razgovarati s nama o na\u0161im problemima?\u201d, pita se.<\/p>\n\n\n\n Javier nam ka\u017ee da zna da postoje te\u010dajevi jezika za strane radnike te kako ih neki poslodavci \u010dak organiziraju besplatno. Ona ih zbog nedostatka slobodnog vremena ne mo\u017ee upisati. Ka\u017ee i da mnogima te\u010daj ne dolazi u obzir zbog visokih cijena. Mulali\u0107 nam ka\u017ee kako su edukacija i u\u010denje jezika u Hrvatskoj dostupni kroz razli\u010dite kanale, no da \u201cdostupnost i kvaliteta edukacije i dalje nisu na zadovoljavaju\u0107oj razini za sve koji \u017eele ili trebaju u\u010diti\u201d. Pored toga, velik dio jezi\u010dne podr\u0161ke strancima oslanja se na rad volontera i organizacije civilnog dru\u0161tva. U brojnim zapadnim zemljama u\u010denje jezika postalo je klju\u010dna komponenta politike integracije stranih radnika. Francuski integracijski program nudi do 400 sati obveznog u\u010denja jezika za useljenike s lo\u0161im znanjem francuskog. Pro\u0161logodi\u0161nja studija<\/a> objavljena u akademskom \u010dasopisu Journal of Economic Behavior & Organization<\/em> koja je pratila polaznike tih programa otkriva kako dulje trajanje obuke zna\u010dajno pobolj\u0161ava \u0161anse za dobivanje ili odr\u017eavanje formalnih i stalnih radnih ugovora migrantskih radnika.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska se odnedavno poku\u0161ava pridru\u017eiti tom trendu, mada s puno ni\u017eim po\u010detnim ambicijama. U Zagrebu su se ove godine po\u010deli provoditi besplatni te\u010dajevi hrvatskog jezika<\/a> za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, privremenom za\u0161titom i strane radnike, a me\u0111u organizacijama koje ih dr\u017ee su \u0161kola stranih jezika Suvag te organizacije civilnog dru\u0161tva koje se i ina\u010de bave integracijom izbjeglica. Nije navedeno koliko sati nastave je predvi\u0111eno, ali nije za o\u010dekivati visoku satnicu s obzirom na kapacitete organizacija.<\/p>\n\n\n\n Hrvatski zavod za zapo\u0161ljavanje (HZZ) ove je godine uveo vau\u010dere<\/a> za u\u010denje jezika. To zna\u010di da se djelomi\u010dno financira programe u\u010denja hrvatskog kao stranog jezika za strane radnike koji moraju biti prilago\u0111eni odre\u0111enom sektoru i trajati najmanje 70 sati. Dr\u017eava \u0107e pla\u0107ati odre\u0111eni postotak tro\u0161ka obrazovanja radnika (od 50 do 70 posto, ovisno o broju radnika koje tvrtka zapo\u0161ljava), a preostali dio \u0107e snositi poslodavac ili sam radnik<\/a>. U tu su mjeru uklju\u010deni<\/a> i radnici koji su \u201chrvatski iseljenici, \u010dlanovi obitelji\/potomci hrvatskog iseljenika ili \u010dlanovi obitelji potomka hrvatskog iseljenika\u201d te stranci pod \u201cprivremenom za\u0161titom\u201d, te dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja kojima je odobren \u201cboravak u svrhu rada nakon godinu dana rada\u201d. Dakle, isklju\u010deni su tra\u017eitelji azila i osobe s me\u0111unarodnom za\u0161titom, te osobe koje su u Hrvatskoj manje od godinu dana.<\/p>\n\n\n\n Iz CMS-a nam ka\u017eu kako uvo\u0111enje vau\u010dera za u\u010denje stranih jezika predstavlja \u201cpozitivnu mjeru\u201d u daljnjem uklju\u010divanju stranih radnika u dru\u0161tvo, ali da ve\u0107 vide potencijalne manjkavosti. \u201cVau\u010deri tako mo\u017eda ne\u0107e biti dovoljni za pokrivanje tro\u0161kova kvalitetnih te\u010dajeva za sve radnike_ce koji \u017eele nau\u010diti jezik, s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji veliki broj migrantskih radnika_ca s razli\u010ditim razinama potrebe za jezi\u010dnom edukacijom. Nadalje, dostupnost te\u010dajeva koji prihva\u0107aju vau\u010dere i njihova geografska pokrivenost mogu biti ograni\u010deni, \u0161to bi moglo smanjiti pristup migrantskim radnicima_cama koji se nalaze u ruralnim podru\u010djima ili izvan ve\u0107ih gradova, gdje je koncentracija \u0161kola za u\u010denje jezika ve\u0107a\u201d, kazala je Mulali\u0107. \u201cTako\u0111er, vau\u010deri mo\u017eda ne pokrivaju dovoljno sati nastave da bi se postiglo funkcionalno znanje jezika koje je potrebno, bilo za svakodnevnu komunikaciju ili radne obaveze, razumijevanje svojih prava i sli\u010dno\u201d, dodala je.<\/p>\n\n\n\nPoslodavci iskori\u0161tavaju neznanje jezika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Intenzivni te\u010dajevi s nejasnim ishodima <\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Ubrzano i skupo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n