{"id":47568,"date":"2024-10-03T10:59:29","date_gmt":"2024-10-03T09:59:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47568"},"modified":"2024-10-17T23:45:31","modified_gmt":"2024-10-17T22:45:31","slug":"sto-ce-ostati-od-tekstilne-industrije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47568","title":{"rendered":"\u0160to \u0107e ostati od tekstilne industrije?"},"content":{"rendered":"\n

Imena nekad velikih tekstilnih firmi danas se pojavljuju u paru s pojmovima ste\u010daja, neispla\u0107enih pla\u0107a, otkaza i \u0161trajkova, a mali broj zaposlenih u stalnom je padu. Izlo\u017eba “Rad i otpor – slu\u010daj tekstilne industrije” nagla\u0161ava ulogu tekstilnih radnica u radni\u010dkom pokretu i \u0161iroj borbi \u017eena za jednaka prava tako \u0161to nas vra\u0107a u vrijeme formiranja prvih sindikalnih udru\u017eenja, pa preko istaknutih slu\u010dajeva poput Kamenskog i Orljave vodi do radni\u010dkih borbi koje jo\u0161 traju. Izvje\u0161taj s otvorenja i vodi\u010d postavom izlo\u017ebe pi\u0161e Ana Vragolovi\u0107 iz Novog sindikata, koja je bila i stru\u010dna suradnica na izlo\u017ebi. <\/p>\n\n\n\n

Otvorenje izlo\u017ebe “Rad i otpor \u2013 slu\u010daj tekstilne industrije” bilo je nabijeno emocijama \u2013 tugom jer hrvatske tekstilne industrije vi\u0161e gotovo da i nema, ohrabrivanjem i podr\u0161kom za sve radnice koje se jo\u0161 uvijek bore za svoja radna mjesta ili zaostale pla\u0107e, te ponosom zbog povijesti uspje\u0161nih borbi predvo\u0111enih upravo tekstilnim radnicama.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je otvorena u ve\u010dernjim satima u utorak, 24. rujna u Tehni\u010dkom muzeju Nikola Tesla. Kako navode organizatorice u opisu izlo\u017ebe na Facebooku<\/a>, upravo je to i cilj \u2013 “afirmirati ulogu tekstilnih radnica u radni\u010dkom pokretu te prikazati njihov doprinos u borbi \u017eena za jednaka prava u svim podru\u010djima javnog i privatnog \u017eivota”.<\/p>\n\n\n\n

S tom namjerom izlo\u017eba je podijeljena u tri cjeline, objasnila je u govoru na otvorenju Kosjenka Laszlo Klemar, jedna od autorica izlo\u017ebe. Prva cjelina obuhva\u0107a podru\u010dje dana\u0161nje Hrvatske u vremenskom periodu od kraja 19. stolje\u0107a do Drugog svjetskog rata kada se formiraju prva sindikalna udru\u017eenja u koja se uklju\u010duju tekstilne radnice i kad se javljaju prvi organizirani oblici otpora.<\/p>\n\n\n\n

“Druga cjelina obuhva\u0107a period FNR Jugoslavije gdje su radni\u010dka prava bila puno bolja nego u prethodnom povijesnom razdoblju. Me\u0111utim, podaci pokazuju da je ravnopravnost na\u017ealost \u010desto bila deklarativna, iako su u svrhu postizanja ravnopravnosti osnivani aktivi \u017eena koji su imali ulogu da poti\u010du radnice na dru\u0161tvene i politi\u010dke aktivnosti”, rekla je Laszlo Klemar.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Foto: Ana Vragolovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Posljednja se cjelina odnosi na period od devedesetih nadalje: “Ona se bavi povije\u0161\u0107u koju je obilje\u017eila privatizacija i pretvorba vlasni\u0161tva iz dru\u0161tvenog u privatno te \u010ditavim nizom \u0161trajkova u kojima je velik broj \u017eena izgubio posao. Statistika govori da je od devedesetih do danas izgubljeno vi\u0161e od sto tisu\u0107a radnih mjesta u tekstilnoj industriji”.<\/p>\n\n\n\n

Istaknula je da je izlo\u017eba koncipirana kao niz studija slu\u010dajeva te da su u posljednjoj cjelini obra\u0111ena dva nedavna slu\u010daja radni\u010dkih borbi \u2013 iz tvornica Kamensko i Orljava. Prikaz slu\u010daja Kamenskog, koji je postao simbol radni\u010dke borbe po\u010detkom dvijetisu\u0107itih, realiziran je u suradnji s biv\u0161om radnicom \u0110ur\u0111om Grozaj. Prikaz slu\u010daja po\u017ee\u0161ke tvornice ko\u0161ulja Orljava realiziran je u suradnji s Novim sindikatom, a borba Orljavinih radnica jo\u0161 uvijek traje. <\/p>\n\n\n\n

\u017denska borba<\/h2>\n\n\n\n

Ko-autorica izlo\u017ebe Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107 osvrnula se na pitanje za\u0161to je za izlo\u017ebu odabrana upravo tekstilna industrija i za\u0161to je naglasak na rodnom aspektu, odnosno na \u017eenskoj borbi: “Kad budete prolazili izlo\u017ebom vidjet \u0107ete da su jedan od prvih \u0161trajkova u hrvatskom radni\u010dkom pokretu odradile tekstilne radnice iz Vara\u017edina \u2013 to je ujedno i jedan od najmasovnijih \u0161trajkova kojeg su predvodile \u017eene. Kad u suvremenom kontekstu govorimo o radni\u010dkoj borbi opet nailazimo na radnice, i to na tekstilne radnice. Na primjer, dvijetisu\u0107itih su to bile radnice Kamenskog”, rekla je.<\/p>\n\n\n\n

Naglasila je da se kroz izlo\u017ebu \u017eeli predstaviti zna\u010daj radnica nekad, ali i danas, tj. da su radnice bile i da su jo\u0161 uvijek izrazito va\u017ean dru\u0161tveni subjekt: “Kad govorimo o tekstilnoj industriji ne govorimo samo o radu u tvornici i proizvodnji, mi govorimo o \u017eivotu \u017eena, o \u017eivotu radnica i promatraju\u0107i njihov polo\u017eaj u tvornici zrcalimo njihov dru\u0161tveni polo\u017eaj. Mislimo da \u0107e ova izlo\u017eba potvrditi ne\u0161to na \u0161to su povjesni\u010dari stavili crtu prije dvadesetak ili tridesetak godina \u2013 koliko su tekstilne radnice u\u010dinile za hrvatski radni\u010dki pokret”, zaklju\u010dila je. <\/p>\n\n\n\n

Od Kamenskog do Varteksa<\/h2>\n\n\n\n

\u0110ur\u0111a Grozaj, biv\u0161a tekstilna radnica i predsjednica Udruge Kamensko, kroz suze je ispri\u010dala svoju pri\u010du i pri\u010du svojih kolegica: “Mi smo po\u0161teno radile, ali bile smo na krivom mjestu, pregazili su nas. Jedna neispla\u0107ena pla\u0107a, druga, tre\u0107a, \u010detvrta, peta\u2026 Sve \u0161to smo poku\u0161ali, sve je govorilo protiv nas \u2013 nemate pravo, kr\u0161ite zakon. A oni nisu kr\u0161ili zakon, a ostavili su nas gladne. Kad smo stvarno bile na dnu i vi\u0161e nismo znale kome se obratiti odlu\u010dile smo dati svoj \u017eivot na licitaciju, odlu\u010dile smo \u0161trajkati gla\u0111u. Po\u010dele smo 20. rujna, to ne\u0107u nikad zaboraviti, bilo je samo \u0161est stupnjeva. Nas je bilo 19, le\u017eale smo ispred tvornice na kartonima. Onda tamo nai\u0111e\u0161 na neki kamen\u010di\u0107 koji ti ne da mira, pa gleda\u0161 u nebo i misli\u0161 \u2013 pa ja sam u 54. godini valjda ne\u0161to zaslu\u017eila, toliko sam dala tom dru\u0161tvu. Deveti dan smo ve\u0107 padale i onda smo odlu\u010dile u\u0107i u tvornicu, prenijeti svoje probleme unutra i pobuniti se iznutra.”<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, tvornica Kamensko osnovana je 1949. godine. Otprilike do devedesetih tvornica se razvijala, u nju se ulagalo, ostvarivala je dobit, radni\u010dka prava bila su za\u0161ti\u0107ena, a radnice su imale veliku ulogu u poslovanju. Od sredine devedesetih po\u010dinje srozavanje uvjeta rada: ukida se pla\u0107anje prekovremenih, radni\u010dke savjete zamijenjuju radni\u010dka vije\u0107a koja vi\u0161e nemaju kontrolu nad poslovanjem firme. Ne ula\u017ee se vi\u0161e u razvoj tvornice, po\u010dinje padati broj zaposlenih, nastaju prvi tehnolo\u0161ki vi\u0161kovi i zatvaraju se pogoni izvan Zagreba. <\/p>\n\n\n\n

Od 2006. Kamensko posluje s gubitkom, broj zaposlenih zna\u010dajno se smanjuje, radni\u010dka prava kr\u0161e se sve vi\u0161e i vr\u0161i se pritisak na one koji se usude dignuti glas. Godine 2010. radnicama po\u010dinju kasniti pla\u0107e. Nakon neisplate pet pla\u0107a u rujnu stupaju u \u0161trajk gla\u0111u na Trgu Francuske Republike \u2013 taj je \u0161trajk prozivan ilegalnim. U listopadu iste godine otvoren je ste\u010daj, a radnicama je do sada ispla\u0107en samo dio pla\u0107a.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Foto: Ana Vragolovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\u0110ur\u0111a Grozaj rekla je da je stra\u0161no zahvalna aktivistima koji su im do\u0161li pomo\u0107i i ljudima kao \u0161to su organizatorice ove izlo\u017ebe koji ih podsje\u0107aju na to da su jo\u0161 uvijek va\u017ene. Nakon njezina govora, govorila je zamjenica gradona\u010delnika Grada Zagreba Danijela Dolenec. Ona je rekla da ima osobnu vezu s temom, s obzirom na to da je sudjelovala u prosvjedima tekstilnih radnica, <\/strong>te da postoji jo\u0161 puno posla oko dokumentiranja i interpretiranja radni\u010dkih akcija i razloga propasti tekstilne industrije. “Jedna smo od rijetkih zemalja Europske unije koja ne vodi popis \u0161trajkova na sustavnoj bazi, nego je to ostavljeno entuzijazmu aktivista. Postoji ozbiljna potreba za ovakvim naporima”, zaklju\u010dila je Dolenec.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju je autorica Kosjenka Laszlo Klemar uputila sudionice i sudionike da ostave poruku podr\u0161ke radnicama Varteksa na tabli kod izlaznih vrata, jer je izlo\u017eba posve\u0107ena radni\u010dkom otporu. Varteks je jedna od rijetkih ve\u0107ih preostalih tekstilnih tvornica, no ve\u0107 je du\u017ee vrijeme u problemima i dugovima zbog kojih kasne radni\u010dke pla\u0107e, a ste\u010daj je otvoren u srpnju ove godine. <\/p>\n\n\n\n

Premlade za mirovinu, prestare za novi posao <\/h2>\n\n\n\n

Postav izlo\u017ebe prati razvoj sindikalnog pokreta unutar tekstilne industrije od kraja 19. stolje\u0107a nadalje. Detaljnije su obra\u0111eni \u0161trajkovi iz prve polovice 20. stolje\u0107a koji su se dogodili u nekoliko tvornica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Slavoniji, a svaki izvje\u0161taj sadr\u017ei i neke zanimljivosti. Izvje\u0161taji su popra\u0107eni arhivskim fotografijama sa \u0161trajkova i iz pogona<\/p>\n\n\n\n

Posebna je pa\u017enja dana istaknutim sindikalisticama, njihovim aktivnostima i sudjelovanju u upravlja\u010dkim strukturama, kao i izvadcima starih \u010dlanaka koji propituju uzroke nedovoljne dru\u0161tvene aktivnosti \u017eena. Postav sadr\u017ei i citate radnica, kao i zanimljive predmete iz tvornica, npr. nekoliko komada odje\u0107e koju su \u0161ivale tekstilne radnice na\u0161ih tvornica, industrijske strojeve iz fundusa Tehni\u010dkog muzeja, te \u0161trajka\u010dku palicu radnika TIVAR-a. Posljednji dio izlo\u017ebe je postav o po\u017ee\u0161koj Orljavi koji, izme\u0111u ostalog, sadr\u017ei i ko\u0161ulje koje su \u0161ile radnice s ispisanim porukama o tome kako je rad u tvornici utjecao na njihovo zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Po\u017ee\u0161ka tvornica Orljava zavr\u0161ila je u ste\u010daju u kolovozu 2021., a 172 radnice tada su dobile otkaz. Orljava je desetlje\u0107ima proizvodila ko\u0161ulje visoke kvalitete, primarno za njema\u010dki brand<\/em> Olymp, koji je odmah na po\u010detku pandemije otkazao sve narud\u017ebe. Razlog njegova odlaska zapravo je selidba proizvodnje u azijske zemlje kako bi u\u0161tedio na tro\u0161kovima rada.<\/p>\n\n\n\n

Borba radnica Orljave za isplatu otpremnina trajala je 18 mjeseci \u2013 18 mjeseci prosvjedovanja u Po\u017eegi i Zagrebu, kampanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, dopisa osobama odgovornim za propast firme, vr\u0161enja pritiska na Olymp uz pomo\u0107 me\u0111unarodnih kontakata. Naposljetku, radnice su izborile svojih pet preostalih otpremnina koje je Vlada RH isplatila u prolje\u0107e pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, budu\u0107i da Olymp nije priznao ni najmanju odgovornost za propast tvornice, radnice nastavljaju borbu. Zato su u listopadu 2023. prosvjedovale ispred njegove trgovine u Berlinu, gdje su koristile gore spomenute ko\u0161ulje koje su sad dio izlo\u017ebe. U Berlinu su tako\u0111er predale \u017ealbu Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, kroz koju tra\u017ee priznanje i simboli\u010dnu naknadu za te\u017eak rad u svojih tridesetak godina sta\u017ea, za primoranost na prinudno snala\u017eenje u pedesetim godinama, kad su bile “premlade za mirovinu, prestare za novi posao”, kao i za nesigurnost kroz koju su pro\u0161le od otkaza do isplate otpremnina.<\/p>\n\n\n\n

Sa 83.200 radnika, koliko je na\u0161a tekstilna industrija imala devedesetih godina, spali smo na malo vi\u0161e od 11 tisu\u0107a, a broj se i dalje smanjuje. U trenutku dok pi\u0161emo ovaj tekst saznajemo da je tridesetak radnica daruvarske firme Leonarda, dobavlja\u010da Benettona, dobilo otkaze. Njima, radnicama Varteksa, radnicama Orljave, a vjerojatno i radnicama nekih drugih firmi, bit \u0107e potrebna podr\u0161ka u borbi za potra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to daje detaljan pregled i izvrstan sa\u017eetak razvoja i propadanja hrvatskog tekstila, izlo\u017eba \u201eRad i otpor \u2013 slu\u010daj tekstilne industrije\u201c prenosi glas tekstilnih radnica te nas poziva na promi\u0161ljanje \u0161to mi mo\u017eemo u\u010diniti za preostale radnice. Pitanje koje nam tako\u0111er ostaje u glavi jest i ho\u0107e li od tekstilne industrije ostati samo sje\u0107anja. Zbog svega toga va\u017eno je oti\u0107i pogledati izlo\u017ebu koja je otvorena do 3. studenog.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Imena nekad velikih tekstilnih firmi danas se pojavljuju u paru s pojmovima ste\u010daja, neispla\u0107enih pla\u0107a, otkaza i \u0161trajkova, a mali broj zaposlenih u stalnom je padu. Izlo\u017eba “Rad i otpor – slu\u010daj tekstilne industrije” nagla\u0161ava ulogu tekstilnih radnica u radni\u010dkom pokretu i \u0161iroj borbi \u017eena za jednaka prava tako \u0161to nas vra\u0107a u vrijeme formiranja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47597,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1875,668,642],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[332],"class_list":["post-47568","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnice","tag-radnicka-prava","tag-tekstilna-industrija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47568"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47596,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47568\/revisions\/47596"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47568"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47568"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47568"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47568"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}