{"id":47519,"date":"2024-09-23T10:03:26","date_gmt":"2024-09-23T09:03:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47519"},"modified":"2024-12-01T23:24:43","modified_gmt":"2024-12-01T22:24:43","slug":"lakse-je-zamisliti-kraj-svijeta-nego","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47519","title":{"rendered":"Lak\u0161e je zamisliti kraj svijeta nego…"},"content":{"rendered":"\n

Uvek istorizujte! <\/em>– prva re\u010denica “Politi\u010dkog nesvjesnog” u prijevodu beogradskog Pe\u010data iz 1984. godine bila mi je prva asocijacija na ju\u010dera\u0161nju vijest o smrti njenog autora, Fredrica Jamesona. Takav status u asocijativnom mi sklopu zaslu\u017eila je ulogom koju je igrala u intelektualnom i politi\u010dkom sazrijevanju. Igrala je ulogu pedago\u0161kog imperativa \u010diji su nalozi istovremeno pru\u017eali utjehu \u2013 znam odakle treba krenuti \u2013 i predstavljali zahtjevan izazov jer ne postoji jednostavna formula koju treba slijediti. Samim tim radilo se i o zamci: uvijek se moglo ostati pri utjesi i tako barem simulirati nepokolebljivi lijevi ili marksisti\u010dki politi\u010dki i intelektualni identitet. U pripovjednom svijetu ljevice ranog 21. stolje\u0107a, privremeno evakuirane u akademsko-kulturni-civilnodru\u0161tveni milje, ta je simulacija, pogotovo ako ste mu\u0161ko, i dovoljno vje\u0161t izvo\u0111a\u010d, mogla jam\u010diti povoljan status.<\/p>\n\n\n\n

A moglo se i krenuti u neizvjesnost “istorizacije” koja nu\u017eno pretpostavlja izlo\u017eenost i ranjivost, a samim tim i spremnost na solidarnost. I u valjda naju\u010destalijoj varijanti, utjeha i neizvjesnost mogle su se kombinirati. Prevlast jedne od navedenih varijanta uglavnom nije bila u\u010dinak moralnih ili intelektualnih kapaciteta pojedinaca. Te specifi\u010dne varijante predstavljale su generacijska kri\u017eanja i sudbine lijeve edukacije i sazrijevanja za sve one koji su se po\u010detkom stolje\u0107a na\u0161li na intelektualno brisanom terenu poslije sloma socijalizma i koji s radni\u010dkim pokretom i masovnim organizacijama nisu imali nikakve veze. S onima, s nama, koji su o radni\u010dkom pokretu i socijalisti\u010dkoj teoriji u\u010dili zaobilazno, kroz suvremenu teorijsku produkciju koja se vi\u0161e bavila knji\u017eevno\u0161\u0107u, filmom i popularnom kulturom nego ekonomskom teorijom i politi\u010dkom povije\u0161\u0107u. Na\u017ealost, u takvim se krugovima, na dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim studijima, regrutirala baza onog \u0161to se naziva novom ljevicom. Na tom nimalo prirodnom putu Fredric Jameson je bio, uz neka druga imena, klju\u010dni orijentir.<\/p>\n\n\n\n

Jamesonove marksisti\u010dke analize knji\u017eevnosti, filma i epohe znane kao postmodernizam, gradile su prijeko potreban imunitet. Naime, na tom obrazovnom putu prili\u010dno zavodljivo su izgledale sofisticirane intelektualne igre suvremene francuske teorije koje su nam dolazile nazad preko Atlantika nakon \u0161to ih je globalnom tr\u017ei\u0161tu prilagodila ameri\u010dka akademija. Jameson je, dakle, pru\u017eio imunitet, ali istovremeno dopustio da se ostane na tom tada \u0161armantnom terenu i da se destiliraju najvi\u0161i dosezi retori\u010dkih analiza za politi\u010dke potrebe. Prednost zaobilaznog puta politi\u010dke edukacije kroz kulturnu teoriju jest stjecanje raznovrsnih aparata za ideolo\u0161ku analizu. Ti aparati bez ekonomskog ili historiografskog znanja (p)ostaju sami sebi svrhom, ali i ova znanja uglavnom ostaju politi\u010dki zakr\u017eljala bez razvijenog njuha za (politi\u010dku) retoriku. U Jamesonovim referencama i fusnotama nalazili su se i putokazi za suvremenu lijevu ekonomsku i historiografsku literaturu.<\/p>\n\n\n\n

Nije, naravno, ni Jameson bio bez intelektualnih grijeha. \u010cesto mu se zamjerala neproni\u010dnost proze, a nisu izostajale ni kritike zasnovane na dijagnozi preslabog izdava\u010dkog filtera: objavljivao je mo\u017eda i ono \u0161to nije trebalo. Me\u0111utim, njegovi odgovori na kritike, pogotovo, na primjer, one razorne koju mu je uputio Aijaz Ahmad povodom Jamesonova teksta o knji\u017eevnosti takozvanog Tre\u0107eg svijeta, sugeriraju zdrav manjak ta\u0161tine. Ahmadu je priznao relevantnost kritike i vlastitu intervenciju pravdao gotovo pa isklju\u010divo kontekstualno, a svi koji su s njim radili predstavljaju ga kao iznimno pristupa\u010dnog i solidarnog, li\u0161enog privilegija akademskog autoriteta.<\/p>\n\n\n\n

Van u\u017eih intelektualnih i akademskih krugova, Jameson \u0107e ostati najupam\u0107eniji po izjavi da je lak\u0161e zamisliti kraj svijeta nego kraj kapitalizma. Indikativno je da se ta izjava prili\u010dno \u010desto pripisuje Slavoju \u017di\u017eeku. Malo zbog \u017di\u017eekove non\u0161alancije pri referiranju, ali vi\u0161e zbog \u017di\u017eekove sve izra\u017eenije uloge klauna politi\u010dke teorije. A govor o kraju kapitalizma, makar i nezamislivom, lak\u0161e je pripisati klaunu iz isto\u010dne Europe nego ameri\u010dkom profesoru. Dan nakon Jamesonove smrti mo\u017eemo ustvrditi da je, kako sad stvari stoje, najlak\u0161e zamisliti kraj svijeta i kraj kapitalizma istodobnim. Na nama je da tu istodobnost osporimo. Pokojni barba Fred nudi neke pomo\u0107ne alate za ispunjavanje tog zadatka.<\/p>\n\n\n\n

Marko Kostani\u0107<\/a> \/ 26.09.2024.<\/p>\n\n\n\n

Na repertoaru tuma\u010denja dru\u0161tvenih i politi\u010dkih trendova u posljednjih desetak godina sigurna je oklada bila posezanje za konceptom dru\u0161tvenih balona ili eho komora. Radi se o u\u010dinku dru\u0161tvenih mre\u017ea koji korisnicima, ali i politi\u010darima i ideolozima, servira la\u017eni dojam politi\u010dke prevlasti ili relevantnosti, ovisno o ambicijama. \u017drtvama tih u\u010dinaka uglavnom su se progla\u0161avali liberali i ljevi\u010dari kojima dinamika dru\u0161tvenih mre\u017ea nije dopu\u0161tala da vide stvarnu sliku svijetu. I zbog toga su, glasi uvrije\u017eeni narativ, bili nepripremljeni na rast ekstremne desnice. Me\u0111utim, sada je ta desnica narasla i \u010dini se da se na\u0161la u sli\u010dnim problemima. Da su se uloge na neki na\u010din zamijenile.<\/p>\n\n\n\n

Talijanski sociolog Paolo Gerbaudo prvi je, izgleda, detektirao<\/a> i razlo\u017eio tu zamjenu uloga. Gerbaudo periodizira dinamiku ritmom kampanja za ameri\u010dke predsjedni\u010dke izbore. Ako je na liberalnoj strani vrhunac deluzije i samozadovoljstva bila 2016. godina, desnica u tim blagodatima u\u017eiva trenutno. Do tog je statusa do\u0161la postupnom prevla\u0161\u0107u desnih influensera na svim dru\u0161tvenim mre\u017eama. Hegemoniju na dru\u0161tvenim mre\u017eama, da iskoristimo Gerbaudov izraz, osigurala joj je i pristranost algoritama koji preferiraju radikalnije sadr\u017eaje. A cementirana je potezom Elona Muska koji je kupio Twitter, mre\u017eu ina\u010de percipiranu kao politi\u010dki najrelevantniju i novinarski najozbiljniju, kao svojevrsni slu\u017ebeni prostor za online rasprave. Danas tom mre\u017eom prevladavaju ekstremno desni sadr\u017eaji.<\/p>\n\n\n\n

Gerbaudo isti\u010de tri faktora u Muskovoj transformaciji Twittera ili po novome X-a. Prvi i najbanalniji ti\u010de se algoritamske privilegiranosti vlastitog naloga koja po nekim izra\u010dunima tisu\u0107u puta nadma\u0161uje doseg ostalih naloga. Drugi je faktor reaktivacija desetaka tisu\u0107a isklju\u010denih naloga, uklju\u010duju\u0107i brojne nacisti\u010dke i ostale ekstremno desne naloge. Kao rezultat tih trendova nastao je bojkot mre\u017ee na liberalnoj i lijevoj strani. I kao tre\u0107i faktor isti\u010de se uvo\u0111enje kupnje \u201cplavih kva\u010dica\u201d za kojom su posegnuli uglavni desni korisnici i koji u raspravama uvijek iska\u010du na samom vrhu. Muskovo preuzimanje Twittera rezultiralo je sna\u017enom ideolo\u0161kom transformacijom mre\u017ee, ali i vjerojatnim rastom razine zablude: desnica je danas previ\u0161e online.<\/p>\n\n\n\n

Naime, kao \u0161to je (lijevim) liberalima zbog u\u010dinka dru\u0161tvenih mre\u017ea promicala stvarna slika svijeta u kojem \u017eive ljudi s nekim druk\u010dijim potrebama i strahovima, ali i stavovima, tako i (ekstremnoj) desnici promi\u010de sklonost umjerenosti ve\u0107inskog dijela bira\u010dkog tijela. Gerbaudo isti\u010de istra\u017eivanja koja pokazuju da su bira\u010di uvijek manje radikalni od strana\u010dkih kadrova. Me\u0111utim, u kontekstu prevlasti na dru\u0161tvenim mre\u017eama i simulacije plebiscitarne demokracije koju mre\u017ee \u201cre\u017eiraju\u201d, lako se pomisli da su stavovi ve\u0107ine zna\u010dajno promijenili i da su pri\u010de o Hai\u0107anima koji jedu ku\u0107ne ljubimce ili mizogina poni\u017eavanja Taylor Swift ne\u0161to \u0161to \u0107e glasa\u010dka baza bezuvjetno prihvatiti. Brzina kojom bizarne pri\u010de iz podzemlja dru\u0161tvenih mre\u017ea dolaze do usta predsjedni\u010dkih kandidata sugerira da desnica danas prebiva u velikoj reakcionarno eho komori. I da bi se sna\u017ena ulaganja u dru\u0161tvene mre\u017ee i online komunikaciju, ispravno procijenjena kao nu\u017ena, mogla obiti o glavu. To ne zna\u010di da \u0107e naprosto ekstremna desnica propasti ve\u0107 da su se zbog efekta dru\u0161tvenih mre\u017ea precijenili. Za ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana interesantna Gerbaudova teza bit \u0107e na prvom testu.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvek istorizujte! – prva re\u010denica “Politi\u010dkog nesvjesnog” u prijevodu beogradskog Pe\u010data iz 1984. godine bila mi je prva asocijacija na ju\u010dera\u0161nju vijest o smrti njenog autora, Fredrica Jamesona. Takav status u asocijativnom mi sklopu zaslu\u017eila je ulogom koju je igrala u intelektualnom i politi\u010dkom sazrijevanju. Igrala je ulogu pedago\u0161kog imperativa \u010diji su nalozi istovremeno pru\u017eali […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47521,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[690],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-socijalizam-2","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47519"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47707,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47519\/revisions\/47707"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47519"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47519"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47519"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47519"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}