{"id":47474,"date":"2024-09-10T09:35:28","date_gmt":"2024-09-10T08:35:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47474"},"modified":"2024-09-11T09:29:10","modified_gmt":"2024-09-11T08:29:10","slug":"staklene-noge-desnog-realizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47474","title":{"rendered":"Staklene noge desnog realizma"},"content":{"rendered":"\n

U nastojanjima da antimigracijske stavove i zagovor rigoroznijih grani\u010dnih re\u017eima li\u0161e natruha rasizma i ksenofobije, politi\u010dari, ideolozi, opinion makeri<\/em> i renomiraniji kreatori sadr\u017eaja na desnici, ali i \u0161ire na politi\u010dkom spektru, pose\u017eu za razli\u010ditim argumentacijskim metodama. Razine sofisticiranosti tih metoda variraju, a za ovu priliku \u0107emo izdvojiti dvije s najizra\u017eenijim ambicijama prema zadovoljavanju uvjeta \u017eanra politi\u010dkog realizma. Obje se zasnivaju na pretpostavci po kojoj \u0161ire shva\u0107ena (liberalna) ljevica problemu migracija pristupa naivno i idealisti\u010dki te namjerno zaobilazi realne probleme za \u010dije postojanje krivi isklju\u010divo desnicu.<\/p>\n\n\n\n

Prva se metoda ti\u010de navodnog licemjerja ili dvostrukih ar\u0161ina. Vjerojatno ste vi\u0161e puta s desnice \u010duli optu\u017ebu po kojoj lijevi aktivisti i politi\u010dari bez ikakvog ustezanja ili kriterija poma\u017eu izbjeglicama druge boje ko\u017ee koje se nalaze u nevoljama, a potpuno zanemaruju pomaganje sunarodnjacima lo\u0161ijeg imovinskog stanja u razli\u010ditim problemima. Ta optu\u017eba ima za cilj pokazati da suvremena ljevica u sebi gaji klasni prijezir i \u010dini integralni dio elite koja ne zna komunicirati s obi\u010dnim pukom, a da im iskazi dobrodo\u0161lice prema izbjeglicama slu\u017ee isklju\u010divo da bi se pokazali “progresivnijim” od istog tog obi\u010dnog puka. S obzirom na politi\u010dke prioritete ljevice i njen klasni sastav u posljednjih \u010detrdesetak godina ta optu\u017eba nije sasvim izmi\u0161ljena. No, ne radi se o nekoj prora\u010dunatoj politici ve\u0107 vi\u0161e o naslije\u0111enim sentimentima i politi\u010dkom nesnala\u017eenju. Za po\u010detak, ne radi se o igri nulte sume: sasvim je mogu\u0107e politi\u010dki i socijalno pomagati i jednima i drugima. Kao \u0161to je sasvim mogu\u0107e, kao u slu\u010daju desnice, ne pomagati ni jednima ni drugima. Optu\u017eba cilja na izostanak klasne dimenzije politike na suvremenoj ljevici i ta optu\u017eba stoji, ali ona se ne mo\u017ee opovrgnuti tako da mirno gledate kako se izbjeglice utapaju u rijekama. Ako dokazi autenti\u010dnosti nekakve politike ovise o hijerarhizaciji ljudi onda te\u0161ko da mo\u017eemo ne govoriti o rasizmu i ksenofobiji i skrivati ih iza lijevog zanemarivanja klase.<\/p>\n\n\n\n

Postoji jo\u0161 jedna dimenzija ove metode i tako\u0111er se zasniva na prokazivanju navodnog licemjerja. Ona ka\u017ee da ljevica odbija suradnju s doma\u0107im obi\u010dnim pukom zbog njegovog tradicionalizma i konzervativnosti \u2013 reklo bi se u Srbiji zbog “auto\u0161ovinizma” \u2013 a takvim kriterijima se ne vodi u tretmanu izbjeglica iz, na primjer, arapskih zemalja, premda su njihovi politi\u010dki stavovi tako\u0111er konzervativni i tradicionalni, vjerojatno i jo\u0161 “tvr\u0111i”. Pored toga \u0161to u osnovi ovog prokazivanja stoji rasisti\u010dka predrasuda po kojoj je cijeli jedan dio svijeta li\u0161en bilo kakve politi\u010dke raznolikosti, ispu\u0161ta iz vida i presudnu razliku. Politi\u010dko suprotstavljanje konzervativizmu i tradicionalizmu u doma\u0107oj ina\u010dici jest suprotstavljanje politi\u010dkim idejama, a obrana prava izbjeglica je obrana njihovog prava na politi\u010dko gra\u0111anstvo i politi\u010dke ideje. I radi se o obrani antirasisti\u010dkog stava po kojem politi\u010dke ideje ne proizlaze iz ne\u010dije boje ko\u017ee ili religijske pripadnosti.<\/p>\n\n\n\n

Druga se metoda oslanja na dijagnozu po kojoj ljevica \u017eivi u imaginarnom svijetu i ne mo\u017ee uvidjeti svu realnu kompleksnost migracijskih i grani\u010dnih politika. Ta je metoda prisutnija u onim dru\u0161tvenim grupama koji se nazivaju post-ljevi\u010dari ili tradicionalni socijaldemokrati. Najsofisticiranije ime me\u0111u njima je njema\u010dki sociolog Wolfgang Streeck, svojevrsni intelektualni mentor Sahre Wagenknecht. Premda se nominalno zala\u017ee za ravnopravnost i integraciju migranata, Streeck je u posljednjem intervjuu<\/a>, povodom nedavnog uspjeha stranke Sahre Wagenknecht na izborima u isto\u010dnim njema\u010dkim saveznim dr\u017eavama, ustvrdio da su nacionalne dr\u017eave naprosto okvir politi\u010dkog djelovanja, da su kroz njih realizirana gra\u0111anska i socijalna prava, i tu je u fakti\u010dki pravu, i da se ne mo\u017eemo pona\u0161ati kao da ne postoje i imaginirati neki univerzalisti\u010dki svijet. Dodao je i da se migranti trebaju prilagoditi “tradicijama i obi\u010dajima” u nacionalnim dr\u017eavama u koje dolaze i da moraju po\u0161tovati vrijednosti tog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Ako je prva metoda sustavno zanemarivala politi\u010dku raznolikost zemljama istoka, Streeckova pozicija sustavno zanemaruje politi\u010dku raznolikost u zemljama u koje izbjeglice i migranti dolaze. Streeck je u pravu kad kritizira one dijelove ljevice koji zami\u0161ljaju da \u0107e se procesi integracije odvijati uspje\u0161no tako da svi postanemo bolji ljudi ili kad kritizira stranke establi\u0161menta koje sustavno zanemaruju potrebe doma\u0107eg stanovni\u0161tva, ali proma\u0161uje ceo fudbal kad pitanja “tradicije i obi\u010daja” evakuira iz sfere politike u sferu nekakvu vje\u010dne kulture. Sve ono \u0161to nazivamo “tradicijom i obi\u010dajima” ishod je nekakvih socijalnih i politi\u010dkih prijepora i sukoba u kojima je netko privremeno pobijedio. I u “tradiciji i obi\u010dajima” postoje odnosi mo\u0107i i hijerarhije me\u0111u ljudima koji se prikazuju kao kulturno naslje\u0111e, a ne kao politi\u010dki odnos koji se aktivno reproducira. A \u0161to se ti\u010de dru\u0161tvenih vrijednosti, valjda su tu zakoni koji ih \u0161tite.<\/p>\n\n\n\n

Na desnici se \u0161irom Europe \u010desto zna \u010duti da policija i sudstvo puno non\u0161alantnije tretiraju ljude druge boje ko\u017ee kako se navodno ne bi saznala istina o visokom stupnju kriminala kojem su navodno skloni. S obzirom na broj ubijenih ljudi koji su se poku\u0161ali do\u010depati Europe, a i na iskustva s policijom onih koji su je se do\u010depali, optu\u017eba zvu\u010di prili\u010dno sumanuto. Ali \u010dak da uzmemo u obzir i da je djelomi\u010dno to\u010dna u smislu da se oklijeva s izno\u0161enjem podataka o nekome iz tih dru\u0161tvenih skupina tko je po\u010dinio nekakvo kazneno djelo, oklijevanje ne dolazi iz nekog skrivenog pakta izme\u0111u elita i manjina, ve\u0107 iz prostog razloga \u0161to je desnica rasisti\u010dki zatrovala javni prostor izjedna\u010davanjem odre\u0111ene rase i kriminalnih sklonosti. Glavni problem migracija je rasizam desnice, a ne naivnost ljevice.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nastojanjima da antimigracijske stavove i zagovor rigoroznijih grani\u010dnih re\u017eima li\u0161e natruha rasizma i ksenofobije, politi\u010dari, ideolozi, opinion makeri i renomiraniji kreatori sadr\u017eaja na desnici, ali i \u0161ire na politi\u010dkom spektru, pose\u017eu za razli\u010ditim argumentacijskim metodama. Razine sofisticiranosti tih metoda variraju, a za ovu priliku \u0107emo izdvojiti dvije s najizra\u017eenijim ambicijama prema zadovoljavanju uvjeta \u017eanra […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47477,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47474"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47483,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47474\/revisions\/47483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47474"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47474"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47474"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47474"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}