{"id":47461,"date":"2024-09-06T12:30:00","date_gmt":"2024-09-06T11:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47461"},"modified":"2024-09-10T09:35:51","modified_gmt":"2024-09-10T08:35:51","slug":"pakao-medu-cvijecem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47461","title":{"rendered":"Pakao me\u0111u cvije\u0107em"},"content":{"rendered":"\n

Migrantski radnici danas stradavaju zbog istog “etosa eksploatacije” koji je uzrokovao jednu od najve\u0107ih nesre\u0107a na radu u Europi, onu u rudniku Bois du Cazier u belgijskom gradi\u0107u Marcinelle, rekla<\/a> je glavna tajnica Europske sindikalne konfederacije Esther Lynch u svom govoru na obilje\u017eavanju 67. godi\u0161njice nesre\u0107e. U toj tragediji u kolovozu 1956. vi\u0161e od polovice \u017ertava (kojih je ukupno bilo 262) \u010dinili su talijanski migrantski radnici koji su radili i \u017eivjeli u u\u017easnim uvjetima.  <\/p>\n\n\n\n

Uvjeti u kojima su ti radnici \u017eivjeli danas bi se smatrali modernim ropstvom, rekla je Lynch: “Stvarnost za radnike koji su stigli u Belgiju i radili u rudnicima bila je bijeda i izrabljivanje. Rad \u0161est dana u tjednu po vi\u0161e od osam sati dnevno bez najosnovnije zdravstvene i sigurnosne za\u0161tite. Eksploataciju je ote\u017eavalo i to \u0161to radnici nisu mogli tra\u017eiti bolje poslove, jer ih je ugovor obvezivao na najmanje godinu dana rada u rudnicima, pod prijetnjom kazne. Na kraju svakog napornog radnog dana suo\u010davali su se s u\u017easnim \u017eivotnim uvjetima, \u010desto u barakama ili hangarima bez najosnovnijih usluga. Pronala\u017eenje smje\u0161taja za iznajmljivanje zapravo im je u to vrijeme bilo gotovo nemogu\u0107e. Na vratima apartmana za iznajmljivanje \u010desto se znala na\u0107i poruka: \u2018ni \u017eivotinje ni stranci\u2019. Bilo je to ono \u0161to mi zovemo ‘moderno ropstvo'”.<\/p>\n\n\n\n

Iako su se sindikati izborili za razna pobolj\u0161anja u zdravlju i sigurnosti nakon katastrofe u Marcinelleu, kontinuirano izrabljivanje s kojim se radnici suo\u010davaju i danas pokazuje da Europa jo\u0161 uvijek nije usvojila lekciju, poru\u010dila je Lynch. Ilustracija za ove argumente na\u017ealost ne fali. Oko 3.500 ljudi i dalje gubi \u017eivot na poslu svake godine, dok gotovo tri milijuna do\u017eivi nesre\u0107u na radu, prema slu\u017ebenoj statistici Europske unije. Migrantski radnici posebno su ugro\u017eeni zbog nesigurnih uvjeta u kojima su \u010desto prisiljeni raditi. U lipnju<\/a> je brutalna smrt indijskog radnika u Italiji do\u010darala opasne uvjete poljoprivrednih migrantskih radnika diljem Europe, koji se s pravom opisuju kao suvremeno ropstvo. Doga\u0111a se i skok broja smrtnih slu\u010dajeva u gra\u0111evinskoj industriji, pri \u010demu su mnoge \u017ertve migranti koji su podlo\u017eniji eksploataciji putem podugovaranja. Migrantskim radnicima u trgova\u010dkom centru Rive Gauche u Charleroiju, samo nekoliko kilometara od Marcinellea, uskra\u0107ene su odgovaraju\u0107e pla\u0107e, hrana i smje\u0161taj. Zna\u010dajno se pove\u0107ao i broj ljudi koji umiru nakon \u0161to su bili prisiljeni raditi na ekstremnoj vru\u0107ini<\/a>, a zbog nesigurnih uvjeta rada, migrantski radnici su najve\u0107e \u017ertve.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od tih \u017ertava je Dalvir Singh<\/a>, indijski radnik koji je radio na farmi cvije\u0107a u polju blizu grada Latina. Redovno je slao nov\u010dane doznake svojoj obitelji u Punjabu, a njegovi prijatelji s posla su rekli da se namjeravao vratiti ku\u0107i u sljede\u0107ih nekoliko godina jer mu je svakim danom bilo sve te\u017ee raditi u polju kako je stario. 54-godi\u0161nji Singh 16. kolovoza je umro od kombinacije ekstremne ljetne vru\u0107ine i velikog optere\u0107enja na poslu. Rezultati obdukcije o\u010dekuju se sljede\u0107i mjesec, a lokalni tu\u017eitelji jo\u0161 istra\u017euju okolnosti Singhove smrti i je li njegov poslodavac poduzeo mjere opreza za radnike izlo\u017eene toplini. Deseci tisu\u0107a migranata ovog ljeta brali su vo\u0107e, povr\u0107e i cvije\u0107e na talijanskim farmama u uvjetima uzastopnih toplinskih valova od sredine lipnja. Prosje\u010dna ljetna temperatura u Italiji izme\u0111u lipnja i kolovoza porasla je za 1,5 stupanj u posljednjih 30 godina, a procjenjuje se da je Italija ovog ljeta imala najve\u0107i broj smrtnih slu\u010dajeva u Europi kao rezultat visokih temperatura – vi\u0161e od 12.000. Samo na poljoprivrednom podru\u010dju Agro Pontino u blizini Rima najmanje se 30 ljudi od lipnja onesvijestilo zbog vru\u0107ine, komentirao je Marco Omizzolo, sociolog sa Sveu\u010dili\u0161ta La Sapienza u Rimu. Omizzolo je rekao da lokalni \u0161efovi, takozvani “caporali”, sve skrivaju kako bi izbjegli kazne, pa umjesto da pozovu hitnu pomo\u0107, radnike kojima pozli smjeste u hlad i daju im vodu ili kavu prije nego nastave s radom. Znanstvenici koji se bave klimom upozorili su da su migrantski radnici me\u0111u onima koji su najvi\u0161e izlo\u017eeni riziku od ekstremnih vru\u0107ina u Europi i ostatku svijeta. “Ljudi koji umiru od toplinskog stresa su ljudi do kojih nam je najmanje stalo u dru\u0161tvu”, za Guardian je izjavio Friederike Otto s Instituta Grantham za klimatske promjene i okoli\u0161. Smrti i nezgode na radu koje bi se trebale pripisati vru\u0107inama gotovo nikada se ne klasificiraju kao takve, ve\u0107 kao nesvjestica, padovi ili sli\u010dno, pa se ukupni broj \u017ertava mo\u017ee samo naga\u0111ati.<\/p>\n\n\n\n

Dalvir Singh umro je na radu na temperaturi od 40 stupnjeva, a njegov prezimenjak Satnam dva mjeseca ranije umro<\/a> je zbog te\u0161ke ozljede na radu i nemara poslodavca koji ga je ostavio da iskrvari umjesto da ga hitno preveze u bolnicu. Obojica su radili u pokrajini Latina u sredi\u0161njoj Italiji. Ve\u0107ina radnika koji rade u poljima tijekom ljetnih vru\u0107ina su migranti iz Indije i zemalja subsaharske Afrike, a posao bera\u010da donosi nisku pla\u0107u, dugo radno vrijeme i nedostatak radni\u010dkih prava. Talijanski sindikati ve\u0107 dugo upozoravaju na ropske uvjete tih radnika koje \u010desto regrutiraju i kontroliraju lokalni \u0161efovi koji im uzimaju dio pla\u0107e i dr\u017ee ih u u\u017easnim uvjetima. Mnogi od njih \u017eive u jako lo\u0161im uvjetima i rade smjene od 10-14 sati dnevno. “Kada se ekstremna vru\u0107ina pove\u017ee s kriminalnim aktivnostima u poljoprivredi, jasno je da se doga\u0111aju tragedije koje smo toliko dugo predvi\u0111ali”, za Guardian je rekao Fabio Ciconte, direktor talijanske nevladine organizacije za hranu i poljoprivredu Terra.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna smrt zbog vru\u0107ine o kojoj se dosad nije puno znalo bila je smrt mladog radnika Famakana Dembelea (28), bera\u010da raj\u010dica u talijanskoj pokrajini Foggia, koji je umro 7. kolovoza pro\u0161le godine. Guardian je nedavno posjetio mjesto na kojem je Famakan radio kako bi izvijestio o uvjetima rada. Uzrok njegove smrti ostaje nepoznat, ali radnici s kojima je Guardian razgovarao i koji su svjedo\u010dili njegovoj smrti inzistiraju na tome da je umro od ekstremne vru\u0107ine i iscrpljenosti. Sudski spis o Dembeleovoj smrti otvoren je i zatvoren na sudu u Foggiji, ali su zahtjevi Guardiana za informacijama odbijeni. Njegov biv\u0161i kolega Daniel za Guardian je dao izjavu: “Kad bi mi masno platili i rekli: ‘Sad je polje raj\u010dica tvoje, ali mora\u0161 svaki dan raditi na njemu’, odbio bih. Rad u takvim uvjetima je pakao, a ne \u017eivot.”<\/p>\n\n\n\n

Europska sindikalna konfederacija (ETUC) tra\u017ei od Europske komisije da sprije\u010di ovakve tragedije tako \u0161to \u0107e ograni\u010diti podugovaranje, uvesti ograni\u010denje rada pod visokim temperaturama, investirati u inspekciju rada i dozvoliti javne ugovore samo onim poduze\u0107ima koja po\u0161tuju radni\u010dka prava i sura\u0111uju sa sindikatima. “Tragedija u Marcinelleu i sindikalna, dru\u0161tvena i politi\u010dka mobilizacija koja je uslijedila jo\u0161 uvijek pokazuju put kojim Europska unija mora krenuti: put solidarnosti, jednakosti i po\u0161tenja”, poru\u010dila je Lynch u ime europskih sindikata.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Migrantski radnici danas stradavaju zbog istog “etosa eksploatacije” koji je uzrokovao jednu od najve\u0107ih nesre\u0107a na radu u Europi, onu u rudniku Bois du Cazier u belgijskom gradi\u0107u Marcinelle, rekla je glavna tajnica Europske sindikalne konfederacije Esther Lynch u svom govoru na obilje\u017eavanju 67. godi\u0161njice nesre\u0107e. U toj tragediji u kolovozu 1956. vi\u0161e od polovice […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47465,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[868,668,1815],"theme":[457,455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-47461","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migrantski-rad","tag-radnicka-prava","tag-vrucine","theme-klima","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47461","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47461"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47461\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47472,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47461\/revisions\/47472"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47461"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47461"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47461"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47461"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47461"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47461"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47461"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}