U srcu New age filozofije kojom se bavimo u ovom ljetnom tematskom ciklusu svakako je pitanje istra\u017eivanja seksualnosti, pri \u010demu je jedan od klju\u010dnih autora austrijski psihoanaliti\u010dar Wilhelm Reich. Osim \u0161to je skovao frazu “seksualna revolucija”, izvr\u0161io je velik utjecaj na pripadnike hipi pokreta te ideju slobodne ljubavi koja je obilje\u017eila kasne \u0161ezdesete i sedamdesete godine. Filip Peruzovi\u0107 preporu\u010da nam film Du\u0161ana Makavejeva “W. R.: Misterije organizma” koji promi\u010de Reichove ideje. <\/p>\n\n\n\n
Reich je bio jedan od najtalentiranijih Freudovih u\u010denika i pred njim je bila vrlo obe\u0107avaju\u0107a karijera. Razvio je ideju tzv. orgijasti\u010dkog potencijala, koja je ozna\u010davala sposobnost pojedinca da postigne orgazam. Smatrao je da je orgazam nu\u017ean za osloba\u0111anje nakupljene seksualne energije, koja bez “ispu\u0161nog ventila” mo\u017ee prouzro\u010diti neurozu. No, njegove su ideje s godinama postajale sve kontroverznije, tako da je 1934. godine isklju\u010den iz Me\u0111unarodnog udru\u017eenja psihoanaliti\u010dara a 1939. zbog “znanstvenog \u0161arlatanstva” izgnan iz Norve\u0161ke u koju je izbjegao pred nacisti\u010dkim re\u017eimom. Nakon toga seli u SAD gdje u punini razvija svoju teoriju “orgonske energije” (prema rije\u010di “orgon” koju je stvorio kombiniranjem “orgazma” i “organizma”), do koje ga je dovelo prou\u010davanje libida. <\/p>\n\n\n\n
Reich je vjerovao da je orgonska energija \u017eivotna sila koju proizvode “bioni”, mikroskopske jedinice orgona koje egzistiraju na razme\u0111u \u017eivog i ne\u017eivog svijeta. Smatrao je da su mnoge bolesti, u cijelom dijapazonu od raka pa do mentalnih bolesti, rezultat manjka orgonske energije, te ih je poku\u0161avao lije\u010diti njenim akumuliranjem. Eksperimentirao je s gradnjom “orgonskih akceleratora” u koje je stavljao laboratorijske mi\u0161eve oboljele od raka, te tvrdio da su se nakon njegovih tretmana \u010destice raka po\u010dele povla\u010diti. Osokoljen tim uspjehom, po\u010deo je graditi ljudske verzije u koje je smje\u0161tao pacijente oboljele od shizofrenije i raka, iako nije imao va\u017ee\u0107u dozvolu za prakticiranje medicine u SAD-u. To ga nije sprije\u010dilo da po\u010dne masovnije proizvoditi i prodavati svoje orgonske akceleratore, te nije pro\u0161lo dugo prije nego \u0161to je za to saznala FDA (Food and Drug Administration, ameri\u010dka dr\u017eavna slu\u017eba za za\u0161titu javnog zdravlja) koja je protiv njega podnijela prijavu nakon koje mu je dodijeljena zatvorska kazna u trajanju od dvije godine. Prema sudskom nalogu spaljeno je vi\u0161e od \u0161est tona njegovih spisa, a Reich je godinu kasnije umro u zatvoru od zatajenja srca.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d kontroverzama, Reichova su u\u010denja me\u0111u psihijatrima i psihoanaliti\u010darima prona\u0161la velik broj nastavlja\u010da koji su odlu\u010dili nadogra\u0111ivati njegove metode i primjenjivati ih u svom radu s pacijentima.\u00a0 Obilje\u017eio je i ameri\u010dku popularnu kulturu, jer su njegove orgonske akceleratore izme\u0111u ostalih koristili Sean Connery, Allen Ginsberg, Jack Kerouac, J.D. Salinger te Norman Mailer, koji je kod ku\u0107e posjedovao \u010dak nekoliko primjera tih neobi\u010dnih “kutija”. Inspirirao je i mnoge umjetnike koji su se u svojim djelima referirali na Reicha \u2013 Patti Smith, Bob Dylan i Kate Bush napisali su pjesme inspirirane \u017eivotom kontroverznog psihijatra, a u filmu Woodyja Allena “Sleeper” pojavljuje se Orgazmatron kao parodija orgonskih akceleratora. Me\u0111u inspiriranima na\u0161ao se i Du\u0161an Makavejev, predstavnik crnog talasa i enfant terrible<\/em> jugoslavenskog filma, koji se Reichom bavi u svom osamdesetipetominutnom dokumentarno-igranom filmu “W.R.: Misterije organizma” iz 1971. 1<\/a><\/sup> Rije\u010d je o najpoznatijem djelu Makavejeva, za koje je dobio nagradu Luis Bunuel na filmskom festivalu u Cannesu te nagradu FIPRESCI na Berlinskom filmskom festivalu. Unato\u010d stranim priznanjima, prikazivanje filma u Jugoslaviji je bilo zabranjeno punih \u0161esnaest godina, te je nakon snimanja Makavejev bio prisiljen emigrirati iz rodnog Beograda.<\/p>\n\n\n\n Prvi je dio filma prete\u017eito dokumentaran te se sastoji od upoznavanja Reichovog lika i djela kroz vrlo ludi\u010dku i avangardno koncipiranu prezentaciju. Kroz intervjue s ljudima koji su ga poznavali te reminiscencije njegove djece gradi se slika o \u010dovjeku, a kroz nastavlja\u010de njegovog u\u010denja i njihov rad s “pacijentima” i pacijenticama slika o njegovom radu. Iako je Makavejev bio zagovornik Reichovih ideja, pogotovo uvjerenja da politi\u010dko oslobo\u0111enje ne mo\u017ee nastupiti bez onog seksualnog, njegov film te\u0161ko da \u0107e razuvjeriti one koji su u Reichu vidjeli \u0161arlatana. Makavejev njegov organski akcelerator prikazuje kao obi\u010dnu drvenu kutiju iznutra oblo\u017eenu metalom, koja djeluje kao neki od manje upotrebljivih Grunfovih izuma, a niti metoda koju prakticira njegov nastavlja\u010d Alexander Lowen ne ulijeva mnogo vi\u0161e povjerenja. Prikazane su Lowenove “seanse” s pacijenticama, u kojima se njihova tijela tresu u eroti\u010dnim konvulzijama pri \u010demu orgazmi\u010dki uzdi\u0161u, kao i grupne seanse u kojima cijela dvorana\u00a0\u00a0mu\u0161karaca i \u017eena ispu\u0161ta primordijalne krikove. Neki od njih do\u017eivljavaju emotivne slomove, drugi se pak smiju, tre\u0107i hodaju jedni po drugima, \u0161to je sve Makavejev dodatno za\u010dinio zvu\u010dnim kola\u017eom koji cijelu situaciju \u010dini jo\u0161 grotesknijom.<\/p>\n\n\n\n Nakon tog i takvog bavljenja Reichovim u\u010denjima, slijedi igrani dio u kojem se njegove ideje o seksualnom oslobo\u0111enju primjenjuju u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji kroz pri\u010du o dvije prijateljice i njihove odnose s mu\u0161karcima. Jednu od njih, Jagodu, tuma\u010di poznata jugoslavenska umjetnica Jagoda Kaloper, dok je njezinu drugaricu Milenu utjelovila ikona jugoslavenskog filma Milena Dravi\u0107. U labavom narativu koji zapo\u010dinje iznena\u0111uju\u0107e kasno u filmu, svaka na svoj na\u010din pro\u017eivljava i do\u017eivljava seksualnu emancipaciju \u2013 Jagoda kroz odnos s vojnikom Jugoslavenske narodne armije, a Milena kroz odnos sa sovjetskim umjetni\u010dkim kliza\u010dem kojeg tuma\u010di Ivica Vidovi\u0107. U prikazivanju Milene i Jagode kao dvije emancipirane i slobodoumne \u017eene koje su odlu\u010dile svoju seksualnost uzeti u svoje ruke film je, kao i po mnogo \u010demu, bio daleko ispred svog vremena.<\/p>\n\n\n\n Makavejev s Jagodinom i Mileninom pri\u010dom paralelno isprepli\u0107e jo\u0161 nekoliko segmenata, u kojima na razne na\u010dine tematizira osloba\u0111anje seksualnosti. Tako prikazuje glazbenika i performera Tulija Kupferberga koji ulicama New Yorka parodira s automatskom pu\u0161kom koju masturbira, aludiraju\u0107i na povezanost Vijetnamskog rata i seksualnih frustracija, umjetnicu Betty Dodson koja slika niz radova koji tematiziraju masturbaciju, te kiparicu Nancy Godfrey koja izra\u0111uje odljeve penisa. Tu su jo\u0161 i cross-dresser<\/em> Jackie Curtis, zvijezda filmova Andya Warhola koji govori o oslobo\u0111enju svoje seksualnosti i rodnog identiteta, te redakcija pornografskog \u010dasopisa Screw koja je nastojala tvrdokornu pornografiju progurati u \u0161iru ameri\u010dku javnost.<\/p>\n\n\n\n Makavejev, kao i Reich, korijene fa\u0161izma i svih drugih vrsta opresije vidi u neispu\u0161tanju seksualne energije. Stoga, pojednostavljeno, jednad\u017eba njegovog filmskog kola\u017ea ka\u017ee da je vi\u0161e jeba\u010dine jednako manje frustracija i manje opresije \u0161to vodi ka zdravijem socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu. To je dakako mo\u017eda i neumjerena simplifikacija ideje koja se u “Misterijama organizma” izra\u017eava mnogo kompleksnije s obzirom da je Makavejevljev film pun ideja kao lubenica ko\u0161tica. Rije\u010d je o filmu koji ne samo da je bio u koraku sa filmskim tendencijama onog vremena, nego je po mnogo \u010demu bio i ispred njega, koriste\u0107i inovativne stilske postupke i hibridnu formu u kojoj se isprepli\u0107u igrano i dokumentarno kakvi su karakteristi\u010dni za suvremenu art-house produkciju. Osim toga, ima tu humora, seksa, pjevanja, Ivice Vidovi\u0107a u tajicama i odrubljene glave Milene Dravi\u0107 koja govori. Tako da, ako ne znate \u0161to pogledati nakon pla\u017ee, svakako preporu\u010dujemo ovo progresivno remek-djelo jugoslavenske kinematografije \u2013 samo pripazite s glasno\u0107om zvuka na televizoru, kako vas susjedi ne bi prijavili \u0107udorednim organima. <\/p>\n U srcu New age filozofije kojom se bavimo u ovom ljetnom tematskom ciklusu svakako je pitanje istra\u017eivanja seksualnosti, pri \u010demu je jedan od klju\u010dnih autora austrijski psihoanaliti\u010dar Wilhelm Reich. Osim \u0161to je skovao frazu “seksualna revolucija”, izvr\u0161io je velik utjecaj na pripadnike hipi pokreta te ideju slobodne ljubavi koja je obilje\u017eila kasne \u0161ezdesete i sedamdesete […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1869,1513,1848,1843,1870,1871],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[1834],"class_list":["post-47385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-dusan-makavejev","tag-film","tag-kritika","tag-new-age","tag-seksualnost","tag-wilhelm-reich","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47385"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47393,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47385\/revisions\/47393"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47385"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47385"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47385"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47385"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u017denska seksualna emancipacija <\/h2>\n\n\n\n
Ispred vremena<\/h2>\n\n\n\n