Brutalna smrt indijskog poljoprivrednog radnika Satnama Singha kojeg je poslodavac ostavio da iskrvari nakon nesre\u0107e na radu dovela je u fokus rupe u talijanskom imigracijskom i radnom zakonu koje mnoge radnike ostavljaju na milost i nemilost posrednika. Uvjeti u kojima ti radnici rade i \u017eive s pravom se nazivaju modernim ropstvom, iako situacija nije bolja ni za mnoge koji na talijanskim farmama rade po zakonu. <\/p>\n\n\n\n
<\/a>Talijanska sindikalistica Laura Hardeep Kaur, glavna tajnica ogranka sindikata poljoprivrednih radnika FLAI-CGIL jedna je od svjedokinja posljedica u\u017easne nesre\u0107e<\/a> koju je na podru\u010dju Agro Pontino u pokrajini Latina do\u017eivio 31-godi\u0161nji radnik iz Indije, Satnam Singh, da bi dva dana kasnije i preminuo od posljedica. Kaur je 19. lipnja putem WhatsApp-a dobila fotografiju unesre\u0107enog radnika kojem je stroj za rezanje i prostiranje za\u0161titne folije preko usjeva odsjekao ruku i ozlijedio obje noge. Fotografija je prikazivala Singha ostavljenog da krvari ispred smje\u0161taja u kojem je boravio. Tamo ga je iz kombija iskrcao njegov poslodavac Antonello Lovato i pobjegao. Od nesre\u0107e do dolaska medicinskog osoblja pro\u0161lo je sat i pol, a Satnam je dva dana kasnije u bolnici u Rimu preminuo jer je izgubio previ\u0161e krvi. Lije\u010dnici su rekli da bi ga vjerojatno uspjeli spasiti da je odmah nakon nesre\u0107e doveden u bolnicu. Kaur je odmah nakon poziva sjela u auto i oti\u0161la u Castelverde, malo mjesto u pokrajini Latina, i posvjedo\u010dila tome da je Singh iskrcan ispred svog smje\u0161taja, dok se njegova odrezana ruka nalazila u posudi za vo\u0107e. Kaur je izjavila: \u201cNai\u0161la sam na mnogo tragi\u010dnih slu\u010dajeva me\u0111u poljoprivrednim radnicima ovdje\u2026 ima radnika koje su poslodavci pretukli i pretvorili u roblje. Bilo je i samoubojstava. Ali do Satnama nikad nisam \u010dula za tako okrutan slu\u010daj.\u201d Lovato je uhi\u0107en pod optu\u017ebom za ubojstvo.<\/p>\n\n\n\n Satnam Singh na rad u Italiju stigao je iz Indije, a radio je u podru\u010dju Agro Pontino, kao i brojni drugi indijski radnici. Radio je na crno za samo 5 eura po satu, bez ikakvih radni\u010dkih prava, a na dokumente je \u010dekao dvije godine (i nije ih do\u010dekao). Najve\u0107i talijanski sindikat CGIL (Confederazione Generale Italiana del Lavoro) procjenjuje da \u010dak 230.000 ljudi u Italiji nema slu\u017ebeni ugovor o radu. Od njih velika ve\u0107ina (80%) nisu Talijani, a ogroman dio neprijavljenih radnika \u010dine upravo radnici u poljoprivredi. Razna izvje\u0161\u0107a koja se bave pra\u0107enjem fenomena takozvanog modernog ropstva pokazuju da upravo Italija ima najvi\u0161e takvih incidenata \u2013 njih otprilike 2.000 zabilje\u017eeno je izme\u0111u 2018. i 2023. godine. Rupe u talijanskom imigracijskom i radnom zakonodavstvu vi\u0161e od \u010detiri desetlje\u0107a omogu\u0107avaju kriminalni sustav poznat pod nazivom \u201ecaporalato\u201d. U tom su sustavu radnici prisiljeni pla\u0107ati stanarinu posrednicima koji im dogovaraju poslove i prijevoz, a sve bez ugovora o radu i popratnih prava. Sve to omogu\u0107ava talijanski zakon koji je odredio da dolazne radnike mora sponzorirati poslodavac, a poslodavci za regrutaciju radnika i dovo\u0111enje na mjesto rada anga\u017eiraju privatne posrednike, koji su \u010desto povezani s mafijom. Posrednici uzimaju naknade za dovo\u0111enje radnika od 4.000 do 20.000 eura, prema svjedo\u010danstvima radnika. Radnici \u010desto stignu u zra\u010dnu luku i otkriju da ih ne \u010deka pravi posao, a nakon toga ih dodatno iskori\u0161tavaju tako \u0161to im obe\u0107avaju da \u0107e im srediti dokumente za ostanak u zemlji, a u me\u0111uvremenu su im radnici prepu\u0161teni na milost i nemilost.<\/p>\n\n\n\n Iako ve\u0107ina migrantskih radnika u poljoprivredi radi na crno, mnogi rade legalno, ali su i dalje izrabljivani. Dvadesetosmogodi\u0161nji radnik Baljinder Singh, na primjer, za Guardianov Observer izjavio <\/a>je da je platio posredniku oko 4.000 eura prije nego \u0161to je napustio Indiju prije dvije godine. \u010ceka da mu se obnovi boravi\u0161na dozvola. \u201cNeki vlasnici farmi su OK, ali drugi se prema ljudima pona\u0161aju vrlo lo\u0161e. Ve\u0107ina pla\u0107a samo oko 5 eura po satu, a mnogi imaju problem ka\u0161njenja isplata. Ne dobijete odgovaraju\u0107e pauze, a neki vam \u010dak ne daju vremena da popijete vodu\u201d, rekao je. Dvojica njegovih prijatelja su izjavili da su posrednicima platili 12.000, odnosno 13.000 eura. \u201cTo je bila na\u0161a \u017eivotna u\u0161te\u0111evina\u201d, rekao je jedan od njih, koji je bez pravnih dokumenata. \u201cRadimo u groznim uvjetima, beremo vo\u0107e i povr\u0107e koje Italija prodaje u druge zemlje. To je sramotno\u201d. Sindikalistica Kaur je komentirala: \u201cSve \u0161to se promijenilo posljednjih desetlje\u0107a je nacionalna pripadnost ljudi koji se iskori\u0161tavaju. Imamo poljoprivredni sektor koji se temeljno temelji na eksploataciji. Ljudi nas optu\u017euju da kada govorimo o tome naru\u0161avamo imid\u017e Italije \u2013 ali mi nismo ti koji kvare imid\u017e\u201d, izjavila je Kaur. Ve\u0107inu radne snage u poljoprivredi 1980-ih \u010dinili su siroma\u0161ni Talijani i Talijanke iz planinskih mjesta, nakon toga ljudi iz Afrike i isto\u010dne Europe, dok danas ve\u0107inu poljoprivredne radne snage \u010dine radnici i radnice iz Indije. Kako nam je ve\u0107 poznato i u na\u0161im zemljama, u Italiji se strane radnike iskori\u0161tava i na tr\u017ei\u0161tu stanova, pa povrh svega mnogi od njih skupo iznajmljuju krevete u sku\u010denim i bijednim sobama.<\/p>\n\n\n\n Povodom smrti Satnama Singha politi\u010dari iz raznih stranaka osudili su nehumano postupanje prema njemu i govorili o tome kako treba stati na kraj “agromafiji” koja upravlja mre\u017eama za iskori\u0161tavanje migrantske radne snage. Vlasnici farmi u Latini od Satnamove smrti zapo\u0161ljavaju samo one sa slu\u017ebenim dokumentima, a policija u Veroni navodno je oslobodila desetke indijskih radnika od posrednika i uhitila dvojicu “gangmastera” kod kojih je prona\u0111eno 500.000 eura. Navodno su se kazne postro\u017eile i u drugim sektorima. Me\u0111utim, ni\u0161ta od toga nije bila tajna ve\u0107 dugo, a politi\u010dari i dalje ne poduzimaju dovoljno da bi se uvele stro\u017ee kazne i inspekcije. I stru\u010dnjaci su skepti\u010dni oko u\u010dinkovitosti takvih mjera: “Satnam nije iznimka”, rekao je Marco Omizzolo, profesor sociologije iz Latine koji se infiltrirao na farme za potrebe istra\u017eivanja o iskori\u0161tavanju stranih radnika. \u201cRije\u010d je o organiziranoj situaciji koja je prisutna godinama i u kojoj se kri\u017eaju razni kriminalni ekonomski interesi, ponekad i mafija\u0161ki. Od sjevera do juga stalno se kr\u0161e ljudska prava. Vlada nema namjeru time se ozbiljno pozabaviti.\u201d Skepsu ovog profesora mo\u017ee potkrijepiti i to da su na dan Satnamove smrti temperature na jugu Rima bile gotovo 40 stupnjeva, a radovi u poljima su nastavljeni, iako je prije nekoliko godina malijski radnik Camara Fantamadi<\/a> umro nakon \u0161to je \u010detiri sata brao raj\u010dice na temperaturi od 40 stupnjeva, za 6 eura po satu.<\/p>\n\n\n\n Koliko broj tragi\u010dnih slu\u010dajeva \u0107e biti potreban da se situacija promijeni, te\u0161ko je re\u0107i s obzirom na to da je analiza Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO) nedavno pokazala da broj ljudi koji umiru na radnom mjestu zbog ekstremnih vru\u0107ina u Europskoj uniji raste br\u017ee nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Konkretno, u 2020. godini na podru\u010dju Europske unije 80.800 ljudi pretrpjelo je ozljede na radu zbog izlo\u017eenosti toplini, a \u010dak 67 ljudi je umro od posljedica rada na ekstremnim vru\u0107inama, \u0161to je porast smrtnih slu\u010dajeva na radnom mjestu uzrokovanih vru\u0107inom od 42 posto u odnosu na 2000. godinu. Deset zemalja s najve\u0107im porastom smrtnih slu\u010dajeva povezanih s vru\u0107inom od 2000. su Island, Irska, Danska, \u010ce\u0161ka, Norve\u0161ka, Austrija, \u0160vicarska, Novi Zeland, Slovenija i Slova\u010dka, pokazala je analiza.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to smo nedavno i na Biltenu izvijestili<\/a>, prema Europskoj agenciji za okoli\u0161 toplinskim udarima posebno su izlo\u017eeni radnici u poljoprivredi, gra\u0111evinarstvu, odr\u017eavanju ulica i prikupljanju otpada. Kada temperature porastu iznad 30\u00b0C, rizik od nesre\u0107a na radu se pove\u0107ava za 5-7%, a kada temperature pre\u0111u 38\u00b0C, nesre\u0107e su izme\u0111u 10% i 15% \u010de\u0161\u0107e, pokazuju istra\u017eivanja. Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali<\/a> na primjeru radnika u poljoprivredi, tek je smrt jednog od radnika nakon radnog dana na vru\u0107ini od 40 stupnjeva bila dovoljan povod da se u talijanskoj regiji Apulija uvede zabrana rada tijekom najtoplijih sati, kao i smrt dvojice migrantskih radnika u Jordanu nakon \u010dega je zabranjen rad na suncu izme\u0111u 11 i 17 sati, a radnicima od tada mora biti dostupna hladna voda. <\/p>\n\n\n\n Europska sindikalna konfederacija (ETUC) u svom priop\u0107enju prisjetila<\/a> se i nekoliko tragedija od pro\u0161log ljeta: smrti 60-godi\u0161njeg radnika u skladi\u0161tu u gradu M\u00f3stoles u blizini Madrida, gdje je vru\u0107ina dosegla 46\u00b0C; smrti 75-godi\u0161njeg radnika na gradili\u0161tu Amazonovog skladi\u0161ta u Italiji na temperaturi oko 40\u00b0C; smrti 44-godi\u0161njeg gra\u0111evinca u Francuskoj na visokim temperaturama, kao i smrti radnika sa sr\u010danim problemima u brodogradili\u0161tu Elefsina, nakon \u0161to je bio prisiljen raditi na vru\u0107ini od 37\u00b0C. Zato je Europska sindikalna konfederacija (ETUC) u svom manifestu povodom izbora za Europski parlament pozvala na dono\u0161enje zakona koji bi uveo temperaturna ograni\u010denja za rad kako bi se radnici za\u0161titili od rizika povezanih s klimatskim promjenama. Nakon ETUC-ove kampanje<\/a> kojom je skrenuta pozornost na ovu temu, Europska komisija poduzela je prve korake u za\u0161titi radnika od ekstremnih vru\u0107ina pro\u0161log ljeta izdavanjem smjernica za poslodavce. Unato\u010d rastu\u0107em riziku od smrtnih slu\u010dajeva i \u0161tete po zdravlje, samo nekoliko europskih zemalja ima zakone za za\u0161titu radnika tijekom toplinskih valova, uz velike razlike<\/a> u ograni\u010denjima. Prema ETUC-u, Europska komisija trebala bi donijeti obvezuju\u0107i zakon koji bi osigurao da radnici imaju pravo prekinuti rad i uzeti pauzu za vrijeme velikih vru\u0107ina, pravo na pitku vodu, pristup zasjenjenom prostoru i za\u0161titnu odje\u0107u, te da se postupanju s rizicima od vru\u0107ine upravlja putem kolektivnog pregovaranja sa sindikatima i obukom o toplinskom stresu za radnike u riziku od toplinskih udara.<\/p>\n\n\n\n Konfederalni tajnik ETUC-a Giulio Romani povodom obilje\u017eavanja ovogodi\u0161njeg Dana sje\u0107anja na radnike (28. travnja) izjavio je: \u201cNe mo\u017eemo prihvatiti da svakog ljeta deseci radnika bespotrebno izgube \u017eivote jer nismo prilagodili svoje radne prakse promjenjivoj klimi. Prilagodba radnog vremena kako bi se izbjegao najtopliji dio dana zdravorazumski je na\u010din za\u0161tite radnika uz odr\u017eavanje produktivnosti. Sve ve\u0107i broj smrtnih slu\u010dajeva diljem Europe pokazuje da poslodavci to ne \u010dine, zbog \u010dega Komisija to mora u\u010diniti obvezom putem zakona o maksimalnim radnim temperaturama.\u201d<\/p>\n\n\n\n Osim smrtnih slu\u010dajeva, tu su i rizici za zdravlje radnika izlo\u017eenih sun\u010devom zra\u010denju, zbog \u010dega je isto potrebno za\u0161titi radnike na otvorenom. ETUC je ove jeseni po\u010deo zahtijevati<\/a> stro\u017eu za\u0161titu radnika na otvorenom, pozivaju\u0107i se na rezultate istra\u017eivanja<\/a> Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, koje je pokazalo da je izlo\u017eenost sun\u010devom UV zra\u010denju naj\u010de\u0161\u0107i rizik od raka s kojim se suo\u010davaju europski radnici. Svaki peti radnik (20,8% radnika) tijekom radnog vremena izlo\u017een je sun\u010devom UV zra\u010denju, pokazali su rezultati istra\u017eivanja, a rizik od melanoma ve\u0107i je od svih drugih rizika od raka na radu. Posebno su ugro\u017eeni radnici u gra\u0111evinarstvu, poljoprivredi, hitnim slu\u017ebama i transportu. 2020. godini na podru\u010dju Europske unije 80.800 ljudi pretrpjelo je ozljede na radu zbog izlo\u017eenosti toplini, a \u010dak 67 ljudi je umro od posljedica rada na ekstremnim vru\u0107inama, \u0161to je porast smrtnih slu\u010dajeva na radnom mjestu uzrokovanih vru\u0107inom od 42 posto u odnosu na 2000. godinu. Deset zemalja s najve\u0107im porastom smrtnih slu\u010dajeva povezanih s vru\u0107inom od 2000. su Island, Irska, Danska, \u010ce\u0161ka, Norve\u0161ka, Austrija, \u0160vicarska, Novi Zeland, Slovenija i Slova\u010dka.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali<\/a>, klimatske projekcije za idu\u0107a desetlje\u0107a pokazuju kontinuirano i ubrzano zagrijavanje diljem Europe s du\u017eim, intenzivnijim i \u010de\u0161\u0107im toplinskim valovima. Cladia Narocki prije dvije odine napravila je istra\u017eivanje<\/a> za Europski sindikalni institut (ETUI) \u201cHeatwaves as an Occupational Hazard\u201d \u010dija upozorenja i dalje odzvanjaju. U zaklju\u010dku autorica izvje\u0161\u0107a upozorava na to da takozvano preventivno upravljanje, odnosno izrada plana prilagobe vru\u0107inama, nije obavezna za poslodavce, \u0161to ima lo\u0161e posljedice po zdravlje radnika\/ica, pogotovo one koji se bave fizi\u010dkim radom. Budu\u0107i da se u tim sektorima zapo\u0161ljavaju radnici s ni\u017eom razinom obrazovanja i velik je udio migrantskih radnika, izlo\u017eenost vru\u0107ini na radu odra\u017eava ali i produbljuje dru\u0161tvene nejednakosti. <\/p>\n\n\n\n Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Brutalna smrt indijskog poljoprivrednog radnika Satnama Singha kojeg je poslodavac ostavio da iskrvari nakon nesre\u0107e na radu dovela je u fokus rupe u talijanskom imigracijskom i radnom zakonu koje mnoge radnike ostavljaju na milost i nemilost posrednika. Uvjeti u kojima ti radnici rade i \u017eive s pravom se nazivaju modernim ropstvom, iako situacija nije bolja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47322,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[288,868,70,668],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-47315","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-italija","tag-migrantski-rad","tag-poljoprivreda","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47315"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47315\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47922,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47315\/revisions\/47922"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47315"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47315"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47315"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47315"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Legalno, a nehumano<\/h2>\n\n\n\n
Ni\u0161ta novo<\/h2>\n\n\n\n