Migracije su u posljednjih desetak godina vjerojatno najva\u017enija politi\u010dka tema euroatlantskog svijeta i pridru\u017eenih satelita. A rasprave koje ju prate, re\u010deno \u017eargonom suvremenog politi\u010dkog PR-a, polariziraju dru\u0161tva. Prioritetni status migracija kao teme nije uzrokovan nekim zna\u010dajnim rastom u kvantiteti u odnosu na prija\u0161nja razdoblja na globalnoj razini. Razloge prije treba tra\u017eiti u nedavnoj ekonomskoj povijesti i politi\u010dko-ideolo\u0161kim transformacijama zapadnih dru\u0161tava. Nemamo na raspolaganju ni kompetencije ni prostor da se ovdje pozabavimo tim epohalnim zaokretima i svim kompliciranim kauzalnim odnosima koji ga \u010dine. Pa\u017enju \u0107emo ovom prilikom posvetiti samo jednom tipu argumentacije koja pretendira na sediraju\u0107u ulogu u u\u017earenim raspravama o migracijama.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to znamo, najrasprostranjeniji oblici argumentacije kad su u pitanju migracije uglavnom obitavaju u onome \u0161to se naziva kulturnom dimenzijom. Pored razli\u010ditih teorija zavjere koje \u0107emo ovom prilikom zaobi\u0107i, protivljenje lagodnijem re\u017eimu migracija svodi se uglavnom na kulturnu neuskla\u0111enost. Integracija migranata u zapadna dru\u0161tva zbog raznih razloga, tvrde zagovaratelji tvrdih granica, naprosto nije mogu\u0107a. Ponekad su ti razlozi duboko rasisti\u010dki, a ponekad se aktiviraju i navodno sociolo\u0161ki razlozi koji ukazuju na nemogu\u0107nost zajedni\u010dkog \u017eivota. Bilo kako bilo, prili\u010dno je rasprostranjen i politi\u010dki zastupljen negativan sentiment prema strancima i migrantima diljem Europe i to najizra\u017eeniji u onim, mahom provincijskim sredinama, u kojima je broj stranaca zanemariv. Odgovori na takve stavove i politike na drugim dijelovima politi\u010dkom spektra su raznoliki. Od konkretnog i razra\u0111enog antirasisti\u010dkog anga\u017emana koji migracije obja\u0161njava \u0161irom politi\u010dko-ekonomskom slikom do srednjoklasnih “kazali\u0161nih” aspiracija koje radnike razli\u010ditih porijekla i rasa u neposrednoj socijalnoj kulisi do\u017eivljavaju upravo tako: kao kulisu za samoinscenaciju vlastite progresivnosti i bez imalo brige za ono \u0161to se doga\u0111a u backstageu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n U svim se tim raspravama redovito pojavljuje i argumentacija koja bi trebala odstraniti ideolo\u0161ke zalihe i osobne sentimente uklju\u010denih. Argumentacija koja je hladna, racionalna i ekonomska i oslanja se na \u010dinjenice. A te \u010dinjenice ka\u017eu da je europska ekonomija neodr\u017eiva bez stalnog priljeva stranih radnika i da vi\u0161e nema mjesta za bilo kakve ideolo\u0161ke sklonosti ili, da se koristimo eufemizmom, individualne idiosinkrazije. Naprosto su radnici potrebni i s tim se svi moramo pomiriti. I oni kojima ti radnici smetaju kao ljudi koje ne \u017eele gledati u svojoj okolini, ali i oni koji relaksirane migracijske politike \u017eele predstaviti kao nekakvu velikodu\u0161nost ili dobro\u010dinstvo. Iako je, naravno, potonja opcija itekako prihvatljivija, i ona pati od odre\u0111ene vrste deluzije i ne prepoznaje jasnu, hladnu i racionalnu ekonomsku ra\u010dunicu.<\/p>\n\n\n\n Posrijedi je argumentacija koja je sve zastupljenija i na liberalnoj ljevici i koja \u010desto funkcionira kao posljednje pribje\u017ei\u0161te u diskusijama s rasisti\u010dkim raspolo\u017eenom desnicom. Mo\u017eete vi biti rasisti koliko ho\u0107ete, ali bez stranih radnika ne\u0107e biti ni ekonomije ni vas pa izvolite. I nema spora da je po\u010detna pretpostavka istinita: ekonomije bi se raspale bez uvoza radne snage. Me\u0111utim, tu zavr\u0161ava politi\u010dki domet ovog argumenta. U \u010demu se grije\u0161i? Pa u krivoj predod\u017ebi o ekonomskoj racionalnosti. Da, uvoz radne snage je ekonomski racionalan. Ali ekonomski racionalna jest i inscenacija velikodu\u0161nosti u prijemu te radne snage. Za\u0161to? Pa zato \u0161to onda radna snaga iskazuje zahvalnost i poslu\u0161nost. Ili konkretnije: cijena njenog rada je niska i ne dolazi u pitanje. \u0160to je prili\u010dno ekonomski racionalno iz perspektive kapitala. A svoju ulogu u toj racionalnosti igra i zao\u0161trena migracijska politika koja se kombinira s aktima velikodu\u0161nosti: otvara prostor za hipereksploataciju onih pripu\u0161tenih. Stara lekcija glasi: ekonomska racionalnost nije podudarna s nekom op\u0107om, logi\u010dkom racionalno\u0161\u0107u. Pro\u017eeta je konkretnim interesima i nije nimalo imuna na razne ideolo\u0161ke slojeve. Znaju joj itekako “racionalno” koristiti.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija. <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Migracije su u posljednjih desetak godina vjerojatno najva\u017enija politi\u010dka tema euroatlantskog svijeta i pridru\u017eenih satelita. A rasprave koje ju prate, re\u010deno \u017eargonom suvremenog politi\u010dkog PR-a, polariziraju dru\u0161tva. Prioritetni status migracija kao teme nije uzrokovan nekim zna\u010dajnim rastom u kvantiteti u odnosu na prija\u0161nja razdoblja na globalnoj razini. Razloge prije treba tra\u017eiti u nedavnoj ekonomskoj povijesti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47263,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[775,46,1858],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kapitalizam","tag-migracije","tag-radnici","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47261"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47305,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47261\/revisions\/47305"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47261"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47261"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47261"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47261"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}