Rasprava o uvo\u0111enju diplomskog programa Rodnih studija na Filozofski fakultet u Zagrebu odvija se u jeziku roda i seksualnosti, ali u prili\u010dnoj mjeri na izmje\u0161tenom terenu klase. \u010cini se da desnica to intuitivno shva\u0107a, a liberalna ljevica refleksno pose\u017ee za intelektualnim dociranjem, \u0161to u kontekstu stalnih napada na obrazovne deficite kadrova Domovinskog pokreta kreira jasnu klasnu podjelu. Koliko god bilo lako demontirati argumentaciju s desnice – sam izraz “pi\u010dka” za mu\u0161karce nedostojne mu\u0161kosti dovoljno govori o tradicionalnoj podjeli na spol i rod – ostanak na izmje\u0161tenom klasnom terenu vjerojatno vodi u politi\u010dki poraz.<\/p>\n\n\n\n
Prili\u010dno brzo je postalo o\u010dito da “vijest” o osnivanju diplomskog programa Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ne\u0107e biti povod za tek kakav usputni rafal s desnice ve\u0107 poligon za demonstraciju \u010ditavog arsenala na raspolaganju. Arsenal je bio toliko raznovrstan i bogat da bi se mogao \u010ditav diplomski program sastaviti o njemu. \u010cisto da u taj arsenal uvedemo malo orijentacijskog reda, gradirat \u0107emo analiti\u010dke alate prema stupnju sofisticiranosti. Vjerojatno bi gradacija mogla biti pone\u0161to kompleksnija, ali zadr\u017eat \u0107emo se na \u010detiri razine koje nam se \u010dine sasvim dovoljne da predstavimo nevolje s rodom na hrvatskoj desnici.<\/p>\n\n\n\n
Prva razina je najjednostavnija i njom se uglavnom slu\u017ei pje\u0161adija na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Pitanja roda i rodnih studija u tim se reakcijama tretiraju kao tehnolo\u0161ke novotarije s kojima se susre\u0107u penzioneri u ruralnim krajevima. Ili u obliku svakodnevnog izraza za kojim se pose\u017ee: “Kakve su sad ovo pizdarije?”. Sam izbor tog navodno spontanog izraza u dovoljnoj mjeri legitimira samo postojanje rodnih studija, ali tome \u0107emo se vratiti ne\u0161to kasnije. Na drugoj razini operiraju ni\u017ea politi\u010dka klasa i biskupi. Marijan Pavli\u010dek iz Hrvatskih suverenista se zabrinuo da bi mu rodni studiji mogli sina pretvoriti u \u017eenu, a biskupi su tako\u0111er upozorili na biolo\u0161ku le\u017eernost rodnih studija koja bi mogla zaraziti puk pa su evocirali i leptira kao jednu od brojnih rodnih opcija. Kao i uvijek s biskupima, te\u0161ko je re\u0107i jesu li glupi ili se samo prave glupi, ali i oni i Pavli\u010dek, kojeg samo zastupni\u010dko mjesto di\u017ee s prve na drugu razinu, vi\u0161e vjeruju u mo\u0107 jezika nego najtvrdokorniji poststrukturalisti me\u0111u akademskim dekadentima.<\/p>\n\n\n\n
Na tre\u0107oj pak razini operiraju oni akteri koji u instaliranju rodnih studija vide tek prvi korak. U tome se isti\u010du krugovi u desnom civilnom dru\u0161tvu oko \u017deljke Marki\u0107. Prvi korak prema \u010demu? Naravno, prema totalnoj ideolo\u0161koj kontroli. I dok biskupi bezgrani\u010dno vjeruju u mo\u0107 jezika, intelektualci i aktivisti vjeruju pak da je akademska ljevica sposobna postepenim otvaranjem studijskih programa preuzeti ideolo\u0161ku hegemoniju. Nemogu\u0107e je procijeniti je li lu\u0111e smatrati akademsku ljevicu, sadr\u017eajno i organizacijski, relevantnim dru\u0161tveno-politi\u010dkim akterom, ili usput zaboraviti da je vjeronauk desetlje\u0107ima dio kurikuluma. \u010cetvrtu razinu mo\u017eemo podijeliti na dva oblika kritike. Prvi je sadr\u017eajni i ti\u010de se, recimo to tako, epistemolo\u0161kih propusta samih rodnih studija. Za takvim pristupom je posegnuo Most, nastoje\u0107i valjda pokazati da i nakon odlaska bra\u010dnog para Raspudi\u0107 raspola\u017eu sna\u017enim intelektualnim kapacitetima. Oni su rodne studije optu\u017eili za redukcionizam, za svo\u0111enje svih dru\u0161tvenih problema na rod i tvrdnju da su u povijesti samo \u017eene bile potla\u010dene. Problem s ovom argumentacijom je jednostavan: rodni studiji nisu tra\u017eili ukidanje ostalih oblika socijalnih teorija ve\u0107 samo upozoravaju da rodna dimenzija nedostaje i da je to razlog i osnivanja studija. Samim osnivanjem se pozabavio i Nino Raspudi\u0107 i ponudio drugi tip kritike, metodolo\u0161ki. On je ustvrdio da tu naprosto nema dovoljno sadr\u017eaja za formiranje diplomskog programa i da se prije diplomski program mo\u017ee izvesti iz samo jednog pjevanja Danteova “Pakla”. Pritom mu je promaknulo da bi mo\u017eda izostanak \u017eena u zapadnom knji\u017eevnom kanonu mogao biti dovoljan razlog za osnivanje samog programa. Ili je to u\u010dinak objektivnih okolnosti?<\/p>\n\n\n\n
Svi ti kriti\u010dari rodnih studija sla\u017eu se u jednom: ishodi\u0161ni problem le\u017ei u distinkciji izme\u0111u spola i roda. Radi se, po njima, o neprirodnoj distinkciji iz koje se onda izvla\u010de problemati\u010dni zaklju\u010dci i jo\u0161 problemati\u010dnije prakse. Me\u0111utim, ne radi se tu o nikakvoj distinkciji izma\u0161tanoj na katedrama za komparativnu knji\u017eevnost na kojima se nema \u0161to pametnije raditi pa se izmi\u0161ljaju ludosti i uznemiruje napa\u0107eni narod. Upravo je u samom tom narodu duboko ukorijenjena podjela na spol i rod. Sje\u0107ate se “pizdarije” iz drugog pasusa? Jeste li ikad nekog mu\u0161karca proglasili “pi\u010dkom” zbog ustra\u0161enosti ili neke druge osobine koja se smatra “\u017eenskom”? Jeste li ikad nekog mu\u0161karca proglasili “pizdom” zbog nepo\u0161tenja? Jeste ikad na utakmici skandirali “purgerske pi\u010dke”? Jeste ikad na utakmici skandirali “tovarske pi\u010dke”? A ikad prozivali protivni\u010dke navija\u010de s “malo vas je, malo vas je, pi\u010dkice”? O\u010dito je dakle da je narodu podjela na spol i rod vi\u0161e nego jasna. Dodu\u0161e, o\u010dito je da su \u017eene pritom kriterij nepo\u017eeljnog pona\u0161anja. A rodni studiji su tu da ba\u0161 takve stvari objasne.<\/p>\n\n\n\n
Ali politi\u010dki problem ili sukob oko rodnih studija ne odvija se samo na terenu roda iako se samo tim jezikom, u bilo kojoj varijanti, pri\u010da. I \u010dini se da desnica intuitivno bolje prepoznaje taj izmje\u0161teni teren nego ljevica i da manje vjeruje u doslovnost svijeta iako bi se po samom pristupu rodnom pitanju moglo \u010diniti druk\u010dije. O \u010demu se radi? Od dolaska na vlast Domovinskog pokreta (DP) i instaliranja njihovih ministara i kadrova, glavni oblik kritike iz liberalnih i lijevih redova odnosio na njihove manjkave obrazovne kvalifikacije i sumnjive na\u010dine stjecanja diploma. Da ne bi bilo zabune, postoje ozbiljni propusti u kapacitetima tih kadrova, ali kritika se svodila na dociranje i patroniziranje koje je poru\u010divalo da su slabije obrazovani manje vrijedni i da nisu kvalificirani za politiku. Drugim rije\u010dima, klasni prijezir je bio o\u010dit. Upravo se u tom kontekstu pojavljuje napad na diplomski program Rodnih studija. U kojem DP i desnica optu\u017euju ljevicu da se pod okriljem akademije bavi dekadentnim ma\u0161tarijama koje su zapravo luksuz za koje poduzetnici i obi\u010dan narod nemaju vremena. Desnica, dakle, inzistira na klasnom sukobu izme\u0111u koalicije provincijskih poduzetnika koji su sve stekli svojim rukama bez za\u0161tite u obliku akademskih ordenja i obi\u010dnog naroda s jedne strane te akademsko-kulturnih elita iz urbanih sredi\u0161ta s druge strane koji imaju tu slobodu da javnim novcima kreiraju ideolo\u0161ke trendove bez navodno ikakve veze sa stvarnim svijetom. I \u010dini se da nezanemariv dio liberalne ljevice ne vidi da je teren izmje\u0161ten i da se jezikom o rodu u prili\u010dnoj mjeri pri\u010da o klasi i inzistira na tome da desnica kritizira rodne studije jer nije dovoljno educirana.<\/p>\n\n\n\n
Ako ta perspektiva ostane prevladavaju\u0107a na \u0161ire shva\u0107enoj ljevici desnica bi vrlo lako mogla odnijeti ideolo\u0161ku pobjedu bez obzira kakva na kraju bila institucionalna budu\u0107nost samog diplomskog programa. Trebali bi svi inzistirati na \u0161irem dru\u0161tvenom zna\u010daju i koristi rodnih studija kao \u0161to je to precizno i sugestivno u\u010dinila Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107 u intervjuu<\/a> danom H-alteru. Povijesna uto\u010di\u0161ta ljevice u akademiji i civilnom dru\u0161tvu od devedesetih naovamo bila su znak politi\u010dkog poraza, a ne signal intelektualne dominacije nad desnicom. I zato bi rodni studiji i sli\u010dni programi trebali predstavljati, a o\u010dito su tako i zami\u0161ljeni, javni intelektualni resurs za izlazak iz tog uto\u010di\u0161ta. I tko god ih brani iz pozicije intelektualne nadmo\u0107i samo im odma\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rasprava o uvo\u0111enju diplomskog programa Rodnih studija na Filozofski fakultet u Zagrebu odvija se u jeziku roda i seksualnosti, ali u prili\u010dnoj mjeri na izmje\u0161tenom terenu klase. \u010cini se da desnica to intuitivno shva\u0107a, a liberalna ljevica refleksno pose\u017ee za intelektualnim dociranjem, \u0161to u kontekstu stalnih napada na obrazovne deficite kadrova Domovinskog pokreta kreira jasnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47245,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,66],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-47242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-klasa","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47242"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47398,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47242\/revisions\/47398"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47242"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47242"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47242"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47242"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}