{"id":47233,"date":"2024-07-12T12:10:33","date_gmt":"2024-07-12T11:10:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47233"},"modified":"2024-12-20T01:21:25","modified_gmt":"2024-12-20T00:21:25","slug":"preporuka-petkom-dug-prvih-5000-godina-david-graeber","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47233","title":{"rendered":"Preporuka petkom: Dug: Prvih 5000 godina (David Graeber)"},"content":{"rendered":"\n

Nedavno smo pokrenuli rubriku \u201cPreporuka petkom\u201d u kojoj objavljujemo knji\u017eevne preporuke bez ograni\u010davanja godinom izdanja ni \u017eanrovima. Nakon preporuke SF romana \u201cThe Traitor Baru Cormorant\u201d, Luka Kosti\u0107 nam preporu\u010da knjigu Davida Graebera \u201cDug: Prvih 5000 godina\u201d, a idu\u0107ih tjedana vas \u010dekaju ljetno-prigodne preporuke literature o radu, lijenosti i dokolici.<\/p>\n\n\n\n

David Graeber je bez sumnje jedan od najutjecajnijih antropologa posljednjih 20 godina; od popularne kulture, aktivizma, ekonomske i antropolo\u0161ke teorije, te\u0161ko je zamisliti polje u kojem se njegovo djelovanje nije odrazilo barem na neki na\u010din. Dakako, on se prvi ne bi slo\u017eio s tim, ne iz la\u017ene skromnosti ve\u0107 zbog predanosti ideji kolektivne akcije. Graeber je bio profesor antropologije na London School of Economics, ali je \u0161iroj javnosti jednako (ako ne i vi\u0161e) poznat kao aktivist i jedan od za\u010detnika Occupy Wall Street pokreta. Namjerno ne pi\u0161em anarhist, jer je sam rekao da anarhizam vidi kao ne\u0161to \u0161to se radi, a ne identitet i molio da ga se ne zove antropologom-anarhistom.<\/p>\n\n\n\n

Preminuo je 2. rujna 2020., prije nego \u0161to je objavljena “Zora svega: nova povijest \u010dovje\u010danstva”, koju je napisao zajedno s arheologom Davidom Wengrowom. Rije\u010d je o svojevrsnom nastavku njegove seminalne studije “Dug: prvih 5000 godina” 1<\/a><\/sup>, monografije koja ga je u jednom trenutku ispalila u sferu popularne kulture kao svojevrsnog \u017di\u017eeka antropolo\u0161ke teorije. “Dug” je usmjerio Graeberovu znati\u017eelju i istra\u017eivanja prema temama i argumentima koje \u0107e do svojih logi\u010dkih ishoda dovesti “Zora svega”; u njemu Graeber dekonstruira (koristim ovu rije\u010d namjerno, svjestan koliko se \u010desto koristi kao pre\u010dac, bez brige o njenom punom zna\u010denju) povijest novca, konkretno povijest jedne specifi\u010dne ideje onoga \u0161to novac i, u \u0161irem smislu, ekonomija, zna\u010de.<\/p>\n\n\n\n

U ime duga<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

“Dug” zapo\u010dinje osobnom anegdotom koja je Graebera, izme\u0111u ostaloga, inspirirala da krene sa svojim studioznim istra\u017eivanjem. Naime, u razgovoru s jednom odvjetnicom i aktivistkinjom, Graeber se dotakao problema duga Globalnog juga i neoliberalnih institucija protiv kojih se borio u sklopu anti-globalizacijskog pokreta po\u010detkom 21. stolje\u0107a. Nakon \u0161to se njegova sugovornica sablaznila idejom da netko, pogotovo kada je rije\u010d o dr\u017eavi, mo\u017ee ne vratiti svog dug, Graeber si je postavio pitanje: “Kako je mogu\u0107e da jedno naizgled po\u0161teno ljudsko bi\u0107e mo\u017ee opravdati sve, pa \u010dak i masovno umiranje djece, glad i ljudsku bijedu, zbog te svete ideje duga?”.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor je, dakako, gotovo pa nemogu\u0107e kompliciran i nalazi se u 534 stranice objavljenog teksta. Graeber u ovom hibridu antropolo\u0161ke teorije, etnolo\u0161kog istra\u017eivanja, ekonomske historiografije i politi\u010dkog pamfleta studioznim pregledom raznih oblika dru\u0161tvenih ure\u0111enja dolazi do nekoliko fascinantnih zaklju\u010daka. Prije svega, ekonomija do kraja 19. stolje\u0107a nije postojala kao zasebna znanost koja prou\u010dava nekakvu odvojenu dru\u0161tvenu sferu, a ono \u0161to se danas podrazumijeva pod tom naizgled prirodnom i vje\u010dnom rije\u010dju zapravo je ideja neoklasi\u010dne ekonomije, koja ima svoju povijest, sna\u017enu ideolo\u0161ku komponentu i nije pala s neba. Drugim rije\u010dima, ideje novca, trgovine, duga i kamata, oprosta istog i razmjene postojale su kroz ljudsku povijest otkako znamo za pismo i otkako je mo\u017eemo mapirati kroz izvore koji su nam na raspolaganju, ali ideja da postoji ideolo\u0161ki neutralna disciplina koja obja\u0161njava te fenomene koji su jasno ome\u0111eni od drugih dijelova dru\u0161tva od prapovijesti do danas, je mit.<\/p>\n\n\n\n

Namje\u0161tena igra<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Crpe\u0107i iz svog bogatog antropolo\u0161kog iskustva – \u0161to teoretskog, \u0161to prakti\u010dnog (nekoliko godina proveo je na Madagaskaru) – Graeber skicira puno kompleksniju sliku raznih ne-europskih dru\u0161tava koji “ekonomiju” nikada nisu odvajali od drugih dru\u0161tvenih praksi poput vjen\u010danja i sprovoda, seksa i nasilja, religioznih rituala i ratova. Isto vrijedi i za dana\u0161nju ideju ekonomije, pi\u0161e Graeber citiraju\u0107i “velike” autore klasi\u010dne ekonomije poput Adama Smitha koji se za \u017eivota nisu ni nazivali ekonomistima jer ekonomija nije postojala kao disciplina. \u010cak su i ti rodona\u010delnici dana\u0161nje ekonomske ortodoksije smatrali da ne postoji tr\u017ei\u0161te bez dr\u017eave, ali danas sasvim u\u010destalo me\u0111u ekonomistima nailazimo na ideju da je rije\u010d o me\u0111usobno sukobljenim silama. Drugim rije\u010dima, ni dan danas, u periodu takozvanog kasnog kapitalizma, kada smo vi\u0161e-manje internalizirali osnovne ideolo\u0161ke postavke neoklasi\u010dne ekonomije i neoliberalnog politi\u010dkog projekta, ne postoji “ekonomija” kao zasebna dru\u0161tvena djelatnost koja, pod jedan, ne ovisi o masovnom dr\u017eavnom aparatu i prijetnji nasilja i, pod dva, funkcionira neovisno o specifi\u010dnim kulturalnim, politi\u010dkim i eti\u010dkim praksama.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, Graeber, kao i svaki dobar humanist, zna da je “ekonomija” jednako, ako ne i vi\u0161e, ideolo\u0161ki koliko i znanstveni termin, pogotovo promatramo li kontekst neoliberalne doktrine od njezinog za\u010detka u osamdesetima pa sve do (naizgled) kraha velikom krizom 2008. Upravo zato “Dug” funkcionira jednako efektivno kao znanstvena monografija, ali i kao poziv na pobunu. Uostalom, ako termini poput duga, kamate, hipoteke i dionica nisu neutralni ili “znanstveni” ve\u0107 duboko ideolo\u0161ki, \u0161to nas spre\u010dava u tome da ih redefiniramo, pogotovo u vremenu kada njihova tobo\u017enja neutralnost opravdava sve ve\u0107e boga\u0107enje sitne skupine ljudi na teret sve siroma\u0161nije ve\u0107ine? Ako je ideja da se svi dugovi moraju vratiti ne samo ideolo\u0161ki mit, ve\u0107 u direktnoj kontradikciji s ve\u0107inom povijesnih podataka, za\u0161to bi tisu\u0107e obitelji morale drhtati od straha da \u0107e im zbog dugova banka oduzeti dom? Ako su pravila igre namje\u0161tena tako da koriste jednima (bogatima), a \u0161tete drugima (siroma\u0161nima), za\u0161to i dalje igramo tu igru i po\u0161tujemo njena najokrutnija pravila?<\/p>\n\n\n\n

“Dug” je ambiciozno djelo koje ima svoje manjkavosti \u2013 neke od metodolo\u0161kih oma\u0161ki predmet su brojnih kritika, ali to ne mijenja \u010dinjenicu da je “Dug” esencijalno \u0161tivo, i to ne samo za povjesni\u010dare, antropologe ili entuzijaste oko povijesti novca i kapitalizma. \u010citati “Dug” zna\u010di uhvatiti se u ko\u0161tac s kompliciranom povije\u0161\u0107u u slu\u017ebi borbe protiv esencijalizacije i naturalizacije povijesti, protiv ideologije i na\u010dina na koje je ona instrumentalizirana ne bi li se opravdali najgnusniji nasilni \u010dinovi.<\/p>\n

  1. Fraktura, 2013., s engleskog preveo Damir Bili\u010di\u0107[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nedavno smo pokrenuli rubriku \u201cPreporuka petkom\u201d u kojoj objavljujemo knji\u017eevne preporuke bez ograni\u010davanja godinom izdanja ni \u017eanrovima. Nakon preporuke SF romana \u201cThe Traitor Baru Cormorant\u201d, Luka Kosti\u0107 nam preporu\u010da knjigu Davida Graebera \u201cDug: Prvih 5000 godina\u201d, a idu\u0107ih tjedana vas \u010dekaju ljetno-prigodne preporuke literature o radu, lijenosti i dokolici. David Graeber je bez sumnje jedan […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47236,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1862,1392,1859,1802],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[1854],"class_list":["post-47233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-david-graeber","tag-dug","tag-preporuka-petkom","tag-preporuke-za-citanje","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47233"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47233\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47788,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47233\/revisions\/47788"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47233"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47233"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47233"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47233"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}