{"id":47216,"date":"2024-07-10T07:58:34","date_gmt":"2024-07-10T06:58:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47216"},"modified":"2024-12-01T23:16:42","modified_gmt":"2024-12-01T22:16:42","slug":"doktorat-iz-lakrdije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47216","title":{"rendered":"Doktorat iz lakrdije"},"content":{"rendered":"\n

\u0160est od deset \u017eena primijetilo je smanjenje bora u samo tri tjedna kori\u0161tenja – <\/em>nije dovoljno uvjerljivo \u010dak ni kada pi\u0161e na pakiranju kreme za podru\u010dje oko o\u010diju. Ali za Pravni fakultet u Zagrebu takvo zaklju\u010divanje dovoljno je dobro za stjecanje titule doktora znanosti, pokazalo se ovog ponedjeljka prilikom obrane disertacije Branimira Pa\u0111ena o prijedlogu novog zakona o poba\u010daju prema kojem poba\u010daj ne treba biti besplatan, a priziv savjesti nije presudno pitanje. Problem nije samo u znanstvenom propustu ve\u0107 i u potencijalu politi\u010dke zloupotrebe.<\/p>\n\n\n\n

“Ve\u0107ina gra\u0111ana Hrvatske podr\u017eava pravo na poba\u010daj” ili “Gra\u0111ani Hrvatske bi trebali podr\u017eavati pravo na poba\u010daj” \u2013 \u0161to od ovoga predstavlja valjanu znanstvenu hipotezu?<\/p>\n\n\n\n

Tako otprilike profesori dru\u0161tvenih znanosti bruco\u0161ima obja\u0161njavaju osnove znanstvenih istra\u017eivanja. Hipoteza treba biti uobli\u010dena kao tvrdnja od koje po\u010dinje svako istra\u017eivanje i koju je mogu\u0107e temeljem provedenog istra\u017eiva\u010dkog postupka osporiti ili prihvatiti. Na primjer, tvrdnju da ve\u0107ina gra\u0111ana Hrvatske podr\u017eava pravo \u017eene na poba\u010daj mogu\u0107e je provjeriti anketnim istra\u017eivanjem na odgovaraju\u0107em uzorku, dok tvrdnja da bi gra\u0111ani Hrvatske trebali podr\u017eavati pravo na poba\u010daj nije istra\u017eiva\u010dka hipoteza, ve\u0107 subjektivni stav. Studenti dru\u0161tvenih znanosti koji to ne usvoje ne mogu polo\u017eiti osnove znanstvenog istra\u017eivanja na ni\u017eim godinama studija, pa onda ni diplomirati.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ovog ponedjeljka (8. srpnja) na Pravnom fakultetu u Zagrebu student doktorskog studija Branimir Pa\u0111en ne da je polo\u017eio kolegij namijenjen bruco\u0161ima, ve\u0107 je doktorirao<\/a> s tako postavljenim radom, naslovljenim “Europski okvir za pravno ure\u0111enje poba\u010daja u Hrvatskoj de lege lata i de lege ferenda”. Glavna hipoteza njegovog doktorskog rada glasi da bi “novi hrvatski zakon o poba\u010daju svojim oblikom i sadr\u017eajem trebao biti<\/em> identi\u010dan prosje\u010dnom europskom zakonu”. Pritom je “prosje\u010d<\/em>an<\/em> europsk<\/em>i<\/em> zakon<\/em>” nedovoljno poja\u0161njen pojam pod kojim Pa\u0111en uglavnom misli na naj\u010de\u0161\u0107e primjere iz prakse dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, ali nejasno je za\u0161to bi se takvom prosjeku trebalo bez propitivanja stremiti. Me\u0111utim, hipoteza na razini slabog studenta prve godine preddiplomskog studija i ra\u010dunanje prosjeka zakona tek su po\u010detak problema na koje su u svojim prigovorima upozorile profesorica Zlata \u0110ur\u0111evi\u0107 i izvanredne profesorice Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107 i Ana Horvat Vukovi\u0107 sa zagreba\u010dkog Pravnog fakulteta. Njihovi su prigovori stigli na Fakultetsko vije\u0107e Pravnog fakulteta, a sjednica na tu temu odr\u017eana je 3. srpnja. Na sjednici su ulo\u017eeni prigovori odbijeni uz argument da se ne mogu razmatrati jer su prekasno predani, iako su stigli u roku.<\/p>\n\n\n\n

Metodologija debatnog kluba<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Pa\u0111enova disertacija po\u010dinje pregledom zakona o poba\u010daju dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, nakon \u010dega slijedi niz istra\u017eiva\u010dkih pitanja o tome kako bi trebao izgledati budu\u0107i zakon, a zatim se prelazi na izlaganje rezultata istra\u017eivanja, odnosno intervjua s 20 anonimnih ispitanika. Uzorak \u010dini deset lije\u010dnika i ostalog medicinskog osoblja (me\u0111u kojima je pet onih kojih izvode poba\u010daje i pet onih koji mu se protive) i deset \u017eena koje su pro\u0161le postupak prekida trudno\u0107e, od kojih njih pet zagovara pravo na poba\u010daj, a drugih pet mu se protivi, dok su dvije od njih u slobodno vrijeme moliteljice protiv poba\u010daja pred bolnicama. U radu ni\u0161ta ne pi\u0161e o na\u010dinu na koji se do\u0161lo do ispitanika, \u0161to je klju\u010dan podatak za korektnu interpretaciju rezultata, kao \u0161to isti\u010du Petri\u010du\u0161i\u0107 i Horvat Vukovi\u0107 u svojim primjedbama. Jedino \u0161to znamo o ispitanicama je da se me\u0111u njima nalaze one koje su napravile poba\u010daj na zahtjev, one koje su ga napravile zbog indikacije opasnosti za \u017eivot \u017eene, opasnosti za zdravlje \u017eene te malformacije i bolesti fetusa, one koje su prekinule trudno\u0107u u maloljetni\u010dkoj dobi i one koje su pobacile ilegalno \u2013 dakle, \u017eene koje su pobacile iz vrlo razli\u010ditih razloga, od kojih neke nisu mogle zadr\u017eati trudno\u0107u iako su to htjele. Neke ispitanice imaju ekstremne stavove, poput toga da poba\u010daj ne bi trebalo dozvoliti \u010dak ni u slu\u010daju trudno\u0107e koja je nastala silovanjem (imena su promijenjena kako bi se za\u0161titio identitet ispitanica):<\/p>\n\n\n\n

“Dijana: ‘Bila sam na nekoliko konferencija gdje su ba\u0161 svjedo\u010dile osobe koje su trebale biti poba\u010dene zbog silovanja, ali su majke odlu\u010dile zadr\u017eati trudno\u0107u. To su prekrasne osobe, koje svjedo\u010de o tome kroz svoj \u017eivot i blagoslov su drugima’.<\/p>\n\n\n\n

Ora: ‘Ja imam prijateljicu koja je za\u010deta silovanjem, ona je majka danas sedmero djece. Mi gledamo usku sliku’.”<\/p>\n\n\n\n

Intervjui provedeni na takvom uzorku mogu dati uvid u raspon mogu\u0107ih stavova o poba\u010daju, ali broj osoba koje su izrazile pojedini stav nikako ne mo\u017ee biti podloga za dono\u0161enje smjernica za bilo koji zakon. No upravo to je Pa\u0111enova istra\u017eiva\u010dka metoda kojom se koristi u disertaciji. U analizi odgovora ispitanica navode se frekvencije pojedinih odgovora, odnosno prebrojavaju se oni koji su izrazili odre\u0111eni stav, \u0161to se kasnije bez imalo ogra\u0111ivanja koristi kao temelj za dono\u0161enje preporuka budu\u0107eg zakona. Na primjer, “S obzirom da su se svi ispitanici slo\u017eili da je postoje\u0107i propisani sastav stru\u010dne eti\u010dke komisije zadovoljavaju\u0107i, nema ga potrebe mijenjati u novom zakonu” ili “Tijekom razgovora nije se stekla kriti\u010dna masa argumentacije koja bi opravdala feticid”. Doktor Pa\u0111en tako na mjestu predvi\u0111enom za znanstveno istra\u017eivanje koristi metodologiju marketinga kozmeti\u010dkih kompanija koje poku\u0161avaju prodati svoje proizvode navodima poput “\u0160est od deset \u017eena primijetilo je smanjenje bora u samo tri tjedna kori\u0161tenja nove kreme”. Uzorak Pa\u0111enovog doktorata jo\u0161 je manje uvjerljiv temelj za generalizacije od tih poslovi\u010dnih \u0161est \u017eena kojima su nestale bore, s obzirom na stavove i hobije spomenutih ispitanica. No \u010dak i da je uzorak pomnije odabran i transparentnije predstavljen, kao \u0161to u prigovorima pi\u0161u Petri\u010du\u0161i\u0107, Horvat Vukovi\u0107 i \u0110ur\u0111evi\u0107, takvim istra\u017eivanjem nije mogu\u0107e odgovoriti na glavnu hipotezu (koja je besmislena) i iz nje izvedena istra\u017eiva\u010dka pitanja koja \u010dine okosnicu disertacije.<\/p>\n\n\n\n

Europski, kad nam pa\u0161e<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

U preporukama budu\u0107eg zakona, Pa\u0111en se koristi usporedbom s “prosje\u010dnim europskim zakonom”, ali \u010dini se da to radi samo onda kada mu je to po volji. Autorova pristranost posebno upada u o\u010di kod teme regulacije pla\u0107anja poba\u010daja, gdje on doslovno preuzima frazu jednog od ispitanika koji je izjavio kako trudno\u0107a nije bolest i tako opravdao svoj stav da poba\u010daj ne bi trebao biti besplatan. Pa tako Pa\u0111en nekoliko stranica kasnije pi\u0161e: “\u010cinjenica je da trudno\u0107a nije bolest i da prekid trudno\u0107e ne smije u praksi ispasti zamjena za kontracepciju. Stoga pla\u0107anje zdravstvene usluge poba\u010daja, \u010demu naginju i ispitanici, koje je osobni odabir trudnice, odnosno njen slobodni izbor, \u010dini se kao razumno rje\u0161enje kao i za brojne druge zdravstvene usluge izvan dosega zdravstvenog osiguranja, odnosno ne postoje valjani argumenti kojima bi se uvo\u0111enje besplatnog poba\u010daja u novi zakon opravdalo, iako takvo rje\u0161enje postoji u prosje\u010dnom europskom zakonu”.<\/em> Odjednom ne valja taj “prosje\u010dni europski zakon” kojemu Pa\u0111en ina\u010de toliko stremi. I tako Pa\u0111en presu\u0111uje da bi novi zakon trebao propisivati da tro\u0161kove poba\u010daja snosi sama trudnica kada se radi o poba\u010daju na zahtjev, osim u slu\u010daju socijalno ugro\u017eenih. Sli\u010dnim metodama se zaklju\u010duje i da je aktivizam u obliku moljenja ispred bolnica rijetka pojava u Hrvatskoj “koja do sada nije kulminirala ve\u0107im ekscesima”, i da je takva vrsta gra\u0111anskog djelovanja u demokratskim dru\u0161tvima dopu\u0161tena, iako i sam navodi primjere \u010dlanica Europske unije u kojima su takve aktivnosti zabranjene.<\/p>\n\n\n\n

Pristranost autora i njegovog uzorka vidljiva je i iz citata lije\u010dnika koji su svjedo\u010dili zloupotrebama polo\u017eaja \u010dlanova eti\u010dkih povjerenstava zbog kojih su odobravani poba\u010daji u visokoj trudno\u0107i, dok me\u0111u “pro-choice” lije\u010dnicima u Pa\u0111enovom uzorku nema onih koji su svjedo\u010dili zloupotrebama u suprotnom smjeru. Primjeri nedostupnosti poba\u010daja u praksi <\/a>unato\u010d onome \u0161to pi\u0161e u trenutnom zakonu dobro su poznati i istra\u017eeni, pa se Pa\u0111en mogao barem pozvati na te podatke, ako se ve\u0107 u intervjuima nije potrudio zahvatiti lije\u010dnike voljne govoriti o toj temi koja je od presudne va\u017enosti za dostupnost poba\u010daja u praksi. Dapa\u010de, u disertaciji bez ikakvog komentara prolazi podatak da Hrvatska ima najmanji broj evidentiranih poba\u010daja u Europskoj uniji nakon Poljske i Irske koje imaju daleko stro\u017ee zakone, te da se broj poba\u010daja u Hrvatskoj smanjuje, \u0161to kao veliki problem isti\u010du svi ulo\u017eeni i odba\u010deni prigovori koje su sastavile \u0110ur\u0111evi\u0107, Petri\u010du\u0161i\u0107 i Horvat Vukovi\u0107. Pa\u0111en \u010dak pi\u0161e i da metoda kojom \u0107e se omogu\u0107iti pravo na dostupnost poba\u010daja u bolnicama u kojima ve\u0107ina lije\u010dnika ima priziv savjesti “nije relevantna” za njegov rad.<\/p>\n\n\n\n

U ovom formatu mogu\u0107e je ukazati samo na klju\u010dne nedostatke Pa\u0111enovog rada, a bitnih nedostataka ima jo\u0161 puno. Tome svjedo\u010di \u010dak dvadesetak stranica prigovora profesorica Petri\u010du\u0161i\u0107 i Horvat Vukovi\u0107, koje autoru zamjeraju jo\u0161 niz upitnih metodolo\u0161kih postupaka, nedostatak teorijskog okvira, potpuno zaobila\u017eenje relevantne literature hrvatskih konstitucionalista i radova vezanih uz pitanje priziva savjesti i tako dalje. Profesorica \u0110ur\u0111evi\u0107 zaklju\u010duje kako “sve navedeno ukazuje da je doktorski rad na razini lo\u0161eg stru\u010dnog rada \u010diji dijelovi niti zaklju\u010dci ne bi pro\u0161li recenziju za objavu niti u jednom kredibilnom znanstvenom \u010dasopisu”.<\/p>\n\n\n\n

O tome kako je tekla obrana disertacije u ponedeljak izjavu nam je dala profesorica Branka Gali\u0107 s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je bila prisutna na javnoj obrani. Nakon \u0161to je profesorica Petri\u010du\u0161i\u0107 postavila pitanje zadovoljava li kandidat formalne uvjete za obranu rada, je li prije provedbe istra\u017eivanja podnio zahtjev eti\u010dkom povjerenstvu i je li zadovoljio uvjet jednog objavljenog znanstvenog rada iz podru\u010dja kojim se bavi u doktorskoj disertaciji, nitko od \u010dlanova povjerenstva nije ni\u0161ta rekao, a Pa\u0111en je odgovorio da je valjda zadovoljio sve uvjete ako je do\u0161ao na obranu, ispri\u010dala nam je Gali\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Profesorica Gali\u0107 je u pauzi s kolegicom Petri\u010du\u0161i\u0107 oti\u0161la do voditelja referade za poslijediplomski studij, kojem su postavile ista pitanja, na \u0161to je on odgovorio da Pa\u0111en nije dostavio prijavu istra\u017eivanja na eti\u010dko povjerenstvo. Gali\u0107 je na obrani pitala Pa\u0111ena kako mo\u017ee zaklju\u010divati na temelju podataka prikupljenih na neprobabilisti\u010dkom uzorku, na \u0161to je Pa\u0111en odvratio da je ta analiza tu samo radi ilustracije, dok je iz nekoliko stotina stranica doktorata jasno da ti podaci \u010dine jedan od klju\u010dnih na\u010dina opravdavanja sadr\u017eaja novog zakona. Kada je Gali\u0107 pitala Pa\u0111ena za\u0161to predla\u017ee model u kojem \u017eene same snose tro\u0161kove poba\u010daja, ako ve\u0107ina \u010dlanica Europske unije ima suprotnu praksu, Pa\u0111en je odgovorio da njegovi ispitanici ka\u017eu da trudno\u0107a nije bolest. Dakle, podaci su tu za ilustraciju, ali i za dono\u0161enje krucijalne preporuke koja u praksi mo\u017ee imati, i ve\u0107 ima, efekt smanjene dostupnosti poba\u010daja. Gali\u0107 je postavila pitanje za\u0161to nije napravljena nikakva analiza po pitanju priziva savjesti kada je poznato da zakon u praksi blokiraju lije\u010dnici koji odbijaju izvr\u0161iti poba\u010daj, na \u0161to nije dobila jasan odgovor. Tako\u0111er je uputila prigovor metodologiji usporedbe hrvatskog zakona s “europskim prosjekom”, dok se iz analize ispu\u0161taju na primjer Slovenija i Srbija koje su naslijedile isti zakon kao i Hrvatska, a imaju druga\u010diju praksu, na \u0161to tako\u0111er nije dobila jasan odgovor.<\/p>\n\n\n\n

Tragi\u010dne lekcije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Iako se obilni materijal za cini\u010dne dosjetke iz svega navedenog nudi sam, za kraj komentara o ovoj temi puno je prikladnije citirati profesoricu \u0110ur\u0111evi\u0107, koja je u prigovorima upozorila da “pretendiranje davanja prijedloga pravnog okvira de lege ferenda, na temelju ovako manjkavog rada bez znanstvene podloge predstavlja ugrozu za temeljna ljudska prava i postoje\u0107i pravni okvir”. Posebno je naglasila i “odgovornost koju ima svaki\/a znanstvenik\/ca, zakonodavac ili stru\u010dnjak\/inja u interdisciplinarnom podru\u010dju europskog, ustavnog te medicinskog prava i medicine zbog neposrednih ili potencijalnih zahvata u temeljno ljudsko pravo na zabranu mu\u010denja, ne\u010dovje\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg pona\u0161anja, pravo na dostojanstvo i pravo na za\u0161titu privatnog i obiteljskog \u017eivota koji implicira svaki reformski prijedlog ili zakonodavna izmjena u ovom podru\u010dju. Naime, ocjena znanstvenog rada u ovom slu\u010daju ne provodi se samo iz prizme stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti utvr\u0111ivanjem da je kandidat savladao znanstvenu metodologiju i postao stru\u010dnjak u predmetu disertacije. Puno va\u017enije su tragi\u010dne lekcije koje su u Europi i Hrvatskoj o\u010ditane kako kroz niz primjera gubitka \u017eivota, zdravlja i psihi\u010dkog i fizi\u010dkog integriteta gubitka \u017eivota \u017eena zbog neodgovaraju\u0107e pravne regulacije poba\u010daja, kao i nedostataka u pru\u017eanju odgovaraju\u0107ih zdravstvenih usluga na institucionalnom nivou te konkretnih propusta nadle\u017enih zdravstvenih ustanova i lije\u010dnika, kao i nadle\u017enih sudova, a koje su ovjekovje\u010dene u presudama Europskog suda za ljudska prava protiv niza europskih dr\u017eava, a \u010diju pravnu analizu pristupnik mahom izostavlja u disertaciji. Za ovakve kvaziznanstvene prijedloge koje imaju potencijal u odre\u0111enom politi\u010dkom kontekstu biti zlouporabljeni odgovornost ne snose samo sudovi i lije\u010dnici, niti samo zakonodavac i predlagatelj zakona, ve\u0107 i znanstvenici koji su validirali ovakve neznanstvene pristupe. Stoga je na \u010dlanicama i \u010dlanu ovog povjerenstva ogromna odgovornost, kao i na \u010dlanovima Vije\u0107a Pravnog fakulteta u Zagrebu prilikom ocjene i prihva\u0107anja predmetnog izvje\u0161\u0107a”.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroni\u010dkih medija.<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160est od deset \u017eena primijetilo je smanjenje bora u samo tri tjedna kori\u0161tenja – nije dovoljno uvjerljivo \u010dak ni kada pi\u0161e na pakiranju kreme za podru\u010dje oko o\u010diju. Ali za Pravni fakultet u Zagrebu takvo zaklju\u010divanje dovoljno je dobro za stjecanje titule doktora znanosti, pokazalo se ovog ponedjeljka prilikom obrane disertacije Branimira Pa\u0111ena o prijedlogu […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47218,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[551,552,1861,1605],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[241],"class_list":["post-47216","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-abortus","tag-pobacaj","tag-pravni-fakultet","tag-pravo-na-pobacaj","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47216"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47704,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47216\/revisions\/47704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47216"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47216"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47216"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47216"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}