Jo\u0161 od 2016. godine brojni su izbori za nacionalne parlamente tretirani kao raskrsnica koja \u0107e odrediti politi\u010dku sudbinu europskog kontinenta. Nekima je taj status pridavan na razini indikatora ili trenda, ovisno o postotnom dosegu spornih politi\u010dkih opcija ili politi\u010dko-ekonomskoj snazi zemlje u kojoj se odr\u017eavaju, a neki su do\u010daravani najsumornijim mogu\u0107im povijesnim analogijama. U potonje zasigurno spadaju i trenutni izbori za francuski parlament. I ne samo da spadaju ve\u0107 i ozbiljno konkuriraju za najva\u017enije izbore u tom periodu. Kao \u0161to se ve\u0107 dalo razabrati, kriteriji va\u017enosti je (potencijalni) izborni rezultat ekstremne desnice.<\/p>\n\n\n\n
U francuskom slu\u010daju kriterij je zadovoljen. Nacionalno okupljanje, zajedno s jo\u0161 ekstremnijim partnerima, zauzelo je prvo mjesto nakon prvog kruga s 33% osvojenih glasova. Ne\u0107emo se ovdje baviti analizom izbora, ve\u0107 njihovim odjecima van Francuske. Pogotovo u hrvatskim i regionalnim utjecajnim, a i manje utjecajnim medijima. S obzirom na to da se, prema konsenzusu, radi o izborima o kojima ovisi budu\u0107nost kontinenta, o\u010dekivalo bi se pedantnije pra\u0107enje rezultata, izda\u0161nije analize i kontekstualizacija s obzirom na politi\u010dku situaciju u zemlji iz koje se izbori prate. Kriteriji su zasigurno previsoki jer su odavno poslovni modeli upokojili vanjskopoliti\u010dke redakcije i sveli ih na prijevod \u010dlanaka Politica, Guardiana ili nekog tre\u0107eg globalno prepoznatljivog medija.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, nisu zadovoljeni ni puno ni\u017ei kriteriji. I tu se ne radi o nekakvoj aljkavosti ili stru\u010dnoj nepismenosti. Posrijedi je prili\u010dno sna\u017ean politi\u010dki simptom koji odavno govori u kojem politi\u010dkom smjeru kontinent odavno ide. Gotovo pa svaki \u010dlanak koji je ovda\u0161njem \u010ditateljstvu ponudio rezultate francuskih izbor na pregled bio je naslovljen u gotovo pa referendumskom stilu: Marine Le Pen potukla Macrona. Takav bi se naglasak mo\u017eda mogao opravdati \u010dinjenicom da je sam Emmanuel Macron samoinicijativno izazvao izbore i da je Nacionalno okupljanje Le Pen odnijelo pobjedu u prvom krugu, ali rezultati su neumoljivi. A oni ka\u017eu da je lijeva koalicija, nazvana Novi narodni front, po uzoru na originalni Narodni front iz tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, osvojila premo\u0107no drugo mjesto s 28% glasova. Me\u0111utim, Novi narodni front se naprosto bri\u0161e iz politi\u010dke aritmetike, a u najboljem slu\u010daju ih se tretira kao jedan od ekstrema.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da iza takvog uokviravanja izbornih rezultata i odnosa politi\u010dkih snaga stoje dva razloga. Prvi u\u017ei, medijsko-poslovno, a drugi \u0161iri, politi\u010dko-ideolo\u0161ki. Jo\u0161 u vrijeme Trumpova mandata u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama bilo je o\u010dito da vode\u0107i liberalni mediji poslovno, a i doslovno, u\u017eivaju u strahu od ekstremne desnice. Stavi ih u naslov i privu\u0107i \u0107e\u0161 upla\u0161ene liberale i samozadovoljne desni\u010dare. Pozadinska logika sli\u010di onoj privla\u010dnosti ekstremnih sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama. \u0160iri razlog jest odavno usvojena eliminacija ljevice iz spektra mogu\u0107ih politi\u010dkih opcija. Bilo kakav programski prijedlog koji se blizak umjerenoj poslijeratnoj socijaldemokraciji tretira se kao nedopu\u0161teni prijestup. U suvremenom politi\u010dkom ambijentu jedini dopu\u0161teni prijestupi su rasisti\u010dki ili \u0161ovinisti\u010dki bilo koje vrste i oni odra\u017eavaju legitimno nezadovoljstvo “malog \u010dovjeka” politikama elita. Bilo kakav ekonomski izraz nezadovoljstva je kr\u0161enje pravila igre. I zato ni ovda\u0161nji liberalni mediji ne znaju \u0161to bi s uspjehom Novog narodnog fronta. Naprosto ga zaobilaze kao usputnu interpretacijsku nelagoda.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno sa svojih stranica u posljednje vrijeme redovito isti\u010du kako je za uspjeh ekstremne desnice \u0161irom Europe najodgovornija ljevica sa svojom “woke” kulturom ili kulturom “otkazivanja”. Medijsko pre\u0161u\u0107ivanje politika i izbornog rezultata Novog narodnog fronta jasno sugerira da je jedina politika stvarno podlo\u017ena “otkazivanju” lijeva ekonomska politika. I da bi se analiza rasta ekstremne desnice trebala usmjeriti prema liberalnom centru, a ne prema tome \u0161to netko vi\u0161e ne \u017eeli trpjeti rasnu ili rodnu diskriminaciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jo\u0161 od 2016. godine brojni su izbori za nacionalne parlamente tretirani kao raskrsnica koja \u0107e odrediti politi\u010dku sudbinu europskog kontinenta. Nekima je taj status pridavan na razini indikatora ili trenda, ovisno o postotnom dosegu spornih politi\u010dkih opcija ili politi\u010dko-ekonomskoj snazi zemlje u kojoj se odr\u017eavaju, a neki su do\u010daravani najsumornijim mogu\u0107im povijesnim analogijama. U potonje […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47187,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275,12,440],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47185","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","tag-izbori","tag-ljevica","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47185","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47185"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47185\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47188,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47185\/revisions\/47188"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47187"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47185"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47185"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47185"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47185"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47185"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47185"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47185"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}