U novoj rubrici “Preporuka petkom” (punim imenom \u201cPreporuka svakim drugim ili tre\u0107im petkom\u201d) objavljivat \u0107emo knji\u017eevne preporuke u kojima se ne\u0107emo ograni\u010davati ni \u017eanrovima ni godinama izdanja. Rubriku otvaramo preporukom romana Setha Dickinsona “The Traitor Baru Cormorant” (2015.) prvog nastavka serijala spekulativne fikcije “The Masquerade”. Pi\u0161e Luka Kosti\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Baru Kormoran zapa\u017ea crvena jedra carske mornarice na horizontu. Baru je djevoj\u010dica s otoka Taranokea, neobi\u010dno talentirana za aritmetiku i obdarena o\u0161trim analiti\u010dkim umom od najmanjih nogu. Nakon \u0161to ekspanzionisti\u010dka Carska republika Falcrest proguta njezin dom, obri\u0161e njezinu kulturu i kriminalizira dru\u0161tvene prakse – od strukture obitelji, rituala smrti i seksa pa sve do na\u010dina politi\u010dke organizacije dru\u0161tva – Baru se zaklinje spasiti Taranoke koriste\u0107i sva mogu\u0107a sredstva. Na\u0161 wunderkind poha\u0111a novoizgra\u0111enu \u0161kolu kolonizatora i s vremenom zapo\u010dinje svoj uspon u civilnoj slu\u017ebi carstva koje je odlu\u010dila uni\u0161titi. Njezin prvi posao u carskoj slu\u017ebi je pacificirati vlasteline sjevernog Aurdwynna, jo\u0161 jedne kulture koju je Falcrest asimilirao. Sa svojom novom titulom carskog revizora, Baru se u Aurwdynnu upoznaje s vojvodama i kneginjama koji planiraju pobunu protiv svojih opresora, ali koliko daleko mo\u017ee oti\u0107i u slu\u017ebi re\u017eima koji druge kulture \u017edere kao hranu?<\/p>\n\n\n\n
Sada znate osnovnu premisu prvog nastavka serijala spekulativne fikcije ameri\u010dkog autora Setha Dickinsona. Baru nije uobi\u010dajeni protagonist suvremene fantastike. Ona pripada subalternoj klasi, narodu \u201cdivljaka\u201d, \u201cneciviliziranih barbara\u201d \u010diju zemlju, radnu snagu i prirodna bogatstva krade Falcrest, to “carstvo novca, tinte, doktrine i la\u017ei, kompasa i sapuna”. \u201cThe Traitor\u201d je prvi nastavak geopoliti\u010dkog i anti-kolonijalnog serijala \u201cThe Masquerade\u201d. Roman je objavljen 2015. i u nekoliko godina stvorio kultni status u svijetu znanstvene fantastike i spekulativne fikcije. Tri godine kasnije, objavljen je nastavak, \u201cThe Monster Baru Cormorant\u201d, a 2020. i tre\u0107i dio, \u201cThe Tyrant Baru Cormorant\u201d, koji pripovjedno zaokru\u017euje prvi dio Baruine pri\u010de. \u010cetvrti, finalni roman i dalje je u planu. Dickinson je u me\u0111uvremenu objavio i hvaljeni znanstveno-fantasti\u010dni roman \u201cExordia\u201d koji problematizira op\u0107e mjesto \u017eanra – prvi kontakt s izvanzemaljskom civilizacijom. Njegovi romani i kratke pri\u010de predstavljaju najbolje \u0161to moderna fantastika mo\u017ee ponuditi – detaljni, kompleksni svijet, potpuno realizirane likove, studiozno konstruiranu fabulu punu dvorskih spletki i iznena\u0111enja te, mo\u017eda i krucijalno, bogati tematski podtekst koji se hvata u ko\u0161tac s povijesnim naslje\u0111em knji\u017eevnog \u017eanra, ali i najva\u017enijim pitanjima koje je otvorila post-kolonijalna kritika.<\/p>\n\n\n\n
Baru je odrasla u kolonijalnom prostoru \u2013 Taranoke je izolirani otok s razvijenom znano\u0161\u0107u i obrtom (stanovnici otoka trguju iznimno vrijednim teleskopskim le\u0107ama koje sami proizvode), ali i prostor fiktivno kodiran kroz ne-europska pred-industrijska dru\u0161tva tzv. \u201cNovog\u201d svijeta. Baru od malih nogu zna pone\u0161to o strukturi trgovine: o abritra\u017ei, razmjeni valuta, uvozu i izvozu. Kada vidi crvena jedra Falcrestove ratne mornarice, ona postavlja pitanje: \u201cZa\u0161to oni dolaze nama i tjeraju nas da sklapamo sporazume? Za\u0161to mi ne idemo k njima?\u201d. Nije te\u0161ko prona\u0107i nit benjaminske kritike u po\u010detnim poglavljima romana: \u201cSvaki trenutak je edikt kojeg izri\u010de njegova pro\u0161lost. Pro\u0161lost je prava tiranija.\u201d Povijest je do\u0161la na Taranoke, koji je sada uklju\u010den u sustav globalne trgovine i sveden na status kolonije kao izvor rada, ljudstva i materijala. Falcrest, koji se u romanu slu\u017ebeno naziva \u201cCarskom republikom\u201d, kodiran je kao Britansko carstvo u ranom novom vijeku \u2013 sna\u017ena mornari\u010dka ekspanzionisti\u010dka dr\u017eava ro\u0111ena u gra\u0111anskoj revoluciji kojom je svrgnut \u201cancien r\u00e9gime\u201d. Falcrest na Taranoke (ali i u sjeverni Aurdwynn te svugdje drugdje gdje dopre) donosi cjepiva protiv bolesti, \u0161kole, papirnati novac i kanalizaciju. Ali i prisilni rad, kriminalizaciju homoseksualnosti, reparacijske brakove, opresiju, nasilje i eksploataciju.<\/p>\n\n\n\n
Ni\u0161ta \u0161to carstvo dotakne ne ostaje isto, a carstvo \u017eeli dotaknuti sve, pretvaraju\u0107i \u017eivu\u0107u kulturu u bezimeni kapital. Za Falcrest, ba\u0161 kao i nekada za Britansko carstvo, sve metode pove\u0107anja vlastite mo\u0107i su opravdane, od trgovine preko ideolo\u0161ke indoktrinacije pa sve do genocida (genocid je tematska jezgra sljede\u0107a dva romana). \u201cDo\u0107i \u0107e vrijeme kada se ovaj grad ne\u0107e sje\u0107ati vremena prije dolaska carstva\u201d, jedan lik primje\u0107uje u uvodu. Falcrest se u romanima naziva i Carstvom maski (iako nikada u prisustvu predstavnika imperija) – njegovi dr\u017eavni slu\u017ebenici nose maske kada su na du\u017enosti. Baru, dakako, i sama od po\u010detka romana nosi masku, metafori\u010dku i doslovnu. Kao novi carski revizor za pokrajinu Aurdwynn, ona nosi porculansku masku svog slu\u017ebenog polo\u017eaja, ali i masku izdajice, agenta koji koristi svoju poziciju u carskoj birokratskoj ma\u0161ineriji ne bi li je sru\u0161ila iznutra.<\/p>\n\n\n\n
Ali koliko daleko njezini postupci mogu oti\u0107i u slu\u017ebi tog istog zla koje se zavjetovala svrgnuti prije nego li se izgubi razlika izme\u0111u igranja uloge i istinskog promicanja kolonizatorskih interesa? To je pitanje jezgra Baruinog pripovjednog luka, ali i krucijalna tema samog teksta. U marksisti\u010dkim terminima, Baru se suo\u010dava s problemom dvostruke ili la\u017ene svijesti. zarobljena je u okovima ideologije. Cilj carstva nije samo vladati ve\u0107 natjerati sve svoje subjekte, bilo one u carskoj jezgri ili subalterne iz periferije, da zavole svoje okove. Cilj je stvoriti ljude koji nisu ni svjesni da su odavno izgubili svoju slobodu. Potpuno preklapanje \u201coikosa\u201d i \u201cpolisa\u201d, totalitarizam bez ostatka: \u201cKada na\u0161 rad bude gotov, kada na\u0161a hegemonija postane totalna, nitko ne\u0107e mo\u0107i djelovati bez na\u0161eg pristanka. Djelovanje iz vlastite volje i djelovanje koje je propisano bit \u0107e sinonimi. Zakon Carstva \u017eivjet \u0107e u svakom \u017eivom organizmu, u svakoj du\u0161i, ne\u0107e vi\u0161e postojati bol ni otpad. Samo sklad.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Na Baru je da poku\u0161a nadrasti tu kvaku 22, tu dvostruku spojnicu la\u017ene svijesti koja dr\u017ei milijune u okovima. Radnja romana plete se u mre\u017ei la\u017ei, zavjera i izdaja u Aurdwynnu, gdje Baru mora dokazati svoju (la\u017enu) odanost Falcrestu tako \u0161to \u0107e prona\u0107i dokaze da plemstvo planira ustanak. Na\u0161 aritmeti\u010dki wunderkind provodi dane, i ubrzava fabulu romana, analiziraju\u0107i aran\u017emane dugova i kredita, mre\u017eu trgovine i razmjene kroz koju mapira odnose mo\u0107i. Knjige ra\u010duna njezin su \u201cdalekozor, njezina mapa, ma\u010d i edikt.\u201d Roman zapo\u010dinje s posvetom, koja je ujedno i obe\u0107anje: \u201cOvo je istina. Znat \u0107e\u0161 jer boli\u201d. \u201cThe Traitor Baru Cormorant\u201d je roman ne samo o sustavima nasilja, kolonizacije i aproprijacije, nego i o empatiji, o na\u010dinu na koji ljudi stvaraju neraskidive odnose \u010dak i u kontekstu nezaustavljivog nasilja. To je roman beskompromisnog humanizma i solidarnosti, ili rije\u010dima Georgea R. R. Martina, jedina pri\u010da o kojoj se isplati pisati \u2013 pri\u010da o ljudskom srcu u sukobu sa samim sobom.<\/p>\n\n\n\n
Ako ste spremni otpustiti predrasude o tome \u0161to jedan roman fantastike mo\u017ee i ne mo\u017ee biti, ako ste \u010ditali ekonomske i antropolo\u0161ke radove Davida Graebera i pitate se kako bi oni izgledali u pripovjednoj formi, ako se ne bojite istine koja boli, primite Baru Kormoran za ruku i u\u0161etajte u njezin svijet novca, la\u017ei, spletki, ali i nade u neko budu\u0107e, pravednije dru\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U novoj rubrici “Preporuka petkom” (punim imenom \u201cPreporuka svakim drugim ili tre\u0107im petkom\u201d) objavljivat \u0107emo knji\u017eevne preporuke u kojima se ne\u0107emo ograni\u010davati ni \u017eanrovima ni godinama izdanja. Rubriku otvaramo preporukom romana Setha Dickinsona “The Traitor Baru Cormorant” (2015.) prvog nastavka serijala spekulativne fikcije “The Masquerade”. Pi\u0161e Luka Kosti\u0107. Baru Kormoran zapa\u017ea crvena jedra carske mornarice […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47174,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1110,1859,1802,1852],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[1854],"class_list":["post-47172","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-knjizevnost","tag-preporuka-petkom","tag-preporuke-za-citanje","tag-sf","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47172"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47172\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47789,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47172\/revisions\/47789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47172"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47172"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47172"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47172"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}