{"id":4711,"date":"2015-02-16T07:00:00","date_gmt":"2015-02-16T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4711"},"modified":"2015-02-16T07:54:36","modified_gmt":"2015-02-16T06:54:36","slug":"nacionalna-burzoazija-protiv-drzavnog-aparata-preoblikovanje-drzave-u-rumunjskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4711","title":{"rendered":"Odvajanje dr\u017eave od politike: antikorupcijska borba i nacionalna bur\u017eoazija"},"content":{"rendered":"

Elena Udrea, rumunjska parlamentarna zastupnica i biv\u0161a ministrica, uhi\u0107ena je pro\u0161loga tjedna zbog sumnji u korupciju. No njezino uhi\u0107enje otkriva puno vi\u0161e od razmjera nelegalnih radnji i omogu\u0107uje nam da korupciju na periferiji sagledamo<\/strong>\u00a0kroz prizmu borbe sve autonomnijeg dr\u017eavnog aparata i nacionalne bur\u017eoazije.
\n<\/strong><\/p>\n

Po prvi put, aktualni korupcijski skandali u Rumunjskoj vi\u0161e su od uobi\u010dajenih korupcijskih skandala. Sada se napokon otvara mogu\u0107nost ozbiljnog teorijskog promi\u0161ljanja \u0161irih socijalnih transformacija. No ne radi se o tome da su nedavna doga\u0111anja dramati\u010dno i na nov na\u010din izmijenila uobi\u010dajenu situaciju, ve\u0107 upravo suprotno: ba\u0161 zato \u0161to su nam dobro poznata, nedavna doga\u0111anja omogu\u0107avaju nam da istu situaciju sagledamo na nov na\u010din.<\/p>\n

Prvo treba ukratko izlo\u017eiti \u010dinjenice. Elena Udrea, parlamentarna zastupnica i biv\u0161a ministrica, uhi\u0107ena je 11. velja\u010de zbog optu\u017ebi za korupciju, nakon vi\u0161e od tjedan dana zamr\u0161enih proceduralnih formalnosti koje su uklju\u010divale, primjerice, kasnove\u010dernje posebno zasjedanje parlamenta. Slu\u010daj je privukao neuobi\u010dajeno veliku pa\u017enju medija i javnosti, ne samo zbog Udreine javne funkcije, nego i zbog optu\u017ebi koje je javno iznijela, saznav\u0161i da je \u010deka kazneni progon. Optu\u017eena po nekoliko to\u010daka za pranje novca, korupciju i trgovinu politi\u010dkim utjecajem u tri razli\u010dita slu\u010daja (iako su neke optu\u017ebe dosad odba\u010dene), za cijelu je aferu okrivila trenutnog privremenog \u0161efa Rumunjske tajne slu\u017ebe, Floriana Coldeu. Optu\u017eila ga je da je orkestrirao cijeli slu\u010daj i da je, pritom, sam upetljan u korupciju. Da bi dokazala da je u pravu, slu\u017ebeno ga je prijavila istoj onoj instituciji koja progoni nju. Nakon toga s Coldeom je razgovor obavila specijalna Parlamentarna komisija za kontroliranje funkcioniranja tajne slu\u017ebe, ali, nakon vrlo kratkog i uglavnom povr\u0161nog sastanka, oslobo\u0111en je optu\u017ebi za malverzacije.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je Udrea, po\u0161to joj je ukinut zastupni\u010dki imunitet, smje\u0161tena u tridesetodnevni pritvor, u kojem \u010deka daljnji postupak. Njezin pad je dramati\u010dni obrat nalik na \u0161ekspirijanske zaplete. Tijekom desetogodi\u0161njeg mandata biv\u0161eg predsjednika Traiana B\u0103<\/b>sescua bila je njegova najbli\u017ea saveznica, suradnica, glasnogovornica i, prema nekima, vrlo prisna prijateljica. Za predsjedni\u010dke kampanje u kojoj se i sama kandidirala, Udrea se predstavljala kao istinska nasljednica biv\u0161eg predsjednika i u\u017eivala njegovu otvorenu i svesrdnu potporu.<\/p>\n

Paradoksi<\/strong><\/p>\n

Udrea se iz skromnog miljea uspela na mo\u0107an polo\u017eaj neslu\u017ebene prve dame rumunjske politike. \u010cini se da ima instinkt za pravi odabir: postala je odvjetnicom (\u0161to je zanimanje koje se obi\u010dno povezuje s visokom politikom), pre\u0161la je iz redova socijaldemokrata u desne demokratske liberale nedugo prije no \u0161to su potonji osvojili izbore 2004., i udala se za vrlo mo\u0107nog biznismena s jakim politi\u010dkim vezama Dorina Coco\u0219a. Mo\u017eda ste ve\u0107 pogodili, naime i Coco\u0219 je u zatvoru pod optu\u017ebom da je primio pozama\u0161an mito da bi uvjerio rumunjske dr\u017eavne institucije da obnove partnerstvo s Microsoftom. Njegova supruga Udrea, ka\u017eu tu\u017eitelji, djelovala je pritom kao posrednik, iskoristiv\u0161i svoje veze u politi\u010dkom vrhu.<\/p>\n

U tome je, dakle, paradoks: Udreu i one oko nje sumnji\u010dilo se u narodu za upletenost u vrlo slo\u017eene i jako lukrativne slu\u010dajeve korupcije, barem sude\u0107i prema razmetanju bogatstvom kojim su se \u010desto odavali. Me\u0111utim, istodobno su (a osobito Udrea) bili najbli\u017ei ljudi biv\u0161eg predsjednika koji je cijeli mandat izgradio na \u017eestokoj borbi protiv korupcije. \u010cak i kad mu je brat uhi\u0107en zbog poku\u0161aja trgovine politi\u010dkim utjecajem, predsjednik je izrazio \u017ealjenje , ali nije posustao. To je bacilo jo\u0161 ve\u0107u sumnju na njegovu podr\u0161ku Udrei, pogotovo stoga \u0161to se jo\u0161 od 2012. \u010dinilo jasno da \u0107e ona kad-tad pasti zbog korupcije.<\/p>\n

Neizbje\u017eno se i dogodilo, a sustav koji je izgradio biv\u0161i predsjednik progutao je njegovu najdragocjeniju suradnicu i prijateljicu. No, kako neki tvrde, sljede\u0107a \u017ertva mogao bi biti sam predsjednik, \u0161to \u0107e biti obrat ne nalik na Shakespearea, nego na gr\u010dke tragedije. Zanimanje koje je ovaj slu\u010daj izazvao dijelom proizlazi i iz o\u010dekivanja da \u0107e Udrea prokazati biv\u0161eg predsjednika. \u0160to nam, zapravo, govori ova pri\u010da? Koje je, ako uop\u0107e postoji, \u0161ire zna\u010denje ovih isprepletenih pri\u010da o korupciji?<\/p>\n

Narativi postkomunisti\u010dke vladaju\u0107e klase<\/strong><\/p>\n

Dosad je standardni narativ glasio otprilike ovako: poslije revolucije 1989., dr\u017eavu su preuzeli biv\u0161i aparat\u010dici i me\u0111u sobom podijelili politi\u010dku i ekonomsku mo\u0107. Monopolizirali su dr\u017eavnu vlast na svim razinama radi ostvarenja svojih interesa (obi\u010dno izravno plja\u010dkaju\u0107i dr\u017eavu) i koristili politi\u010dke povlastice i funkcije kako bi si osigurali za\u0161titu. Oslabjeli su pravosu\u0111e i li\u0161ili prava glasa ostalo stanovni\u0161tvo, koje je svedeno na status siroma\u0161nih promatra\u010da njihovih golemih bogatstava. Ipak, dru\u0161tveni pritisak za priklju\u010denje NATO-u i EU zahtijevao je od vladaju\u0107e klase da pristane ne samo na neoliberalni program (koji joj je, kao glavnoj dobitnici procesa privatizacije, odgovarao), nego i na antikorupcijski program.<\/p>\n

Etiketirana kao jedna od najkorumpiranijih zemalja Europe (iako bi makar nedavni skandali Swissleaks i Luxleaks trebali doprinijeti opreznijem baratanju takvim etiketama), Rumunjska je (uz Bugarsku) kao uvjet ulaska u EU morala prihvatiti mehanizam nadzora nad reformom pravosudnog sustava. Stoga je borba protiv korupcije postala mo\u0107an politi\u010dki alat za dolazak na vlast. To je dovelo do podjele unutar postkomunisti\u010dke vladaju\u0107e klase, gdje su se takozvane progresivne frakcije \u017eeljne implementiranja zahtjeva EU suprotstavile takozvanim konzervativnim frakcijama, obi\u010dno nazivanima neokomunistima, koje su \u017eeljele zadr\u017eati status quo<\/em>, skrojen u njihovu korist. Zapravo je to bio sukob biv\u0161e komunisti\u010dke tehni\u010dke inteligencije koja je \u017eeljela iskoristiti svoj kulturni i socijalni kapital da bi se povezala s interesima globalnog kapitala i lokalnih vlasnika kapitala, regrutiranih uglavnom iz ni\u017eih slojeva biv\u0161e nomenklature.<\/p>\n

To je, uz potporu raznih dijelova civilnog dru\u0161tva, 2004. godine, otvorilo put dolasku na vlast B\u0103<\/b>sescua i njegove neoliberalne stranke, na krilima jasne antikorupcijske (i tako\u0111er veoma neoliberalne) misije. Izravnim uplitanjem SAD-a i EU, pravosudni sustav oslobo\u0111en je svojih prija\u0161njih politi\u010dkih okova i okrenuo se protiv lokalnih biznismena i politi\u010dara. Rezultati su zapanjuju\u0107i i mo\u017eda je lak\u0161e nabrojati one koji jo\u0161 nisu optu\u017eeni od onih koji jesu. Kao \u0161to smo maloprije vidjeli, procesu se ni ne nazire skori kraj.<\/p>\n

Dr\u017eava slabe politike i jakih tajnih slu\u017ebi<\/strong><\/p>\n

Takav narativ nije nu\u017eno neto\u010dan, ali, fokusiraju\u0107i se toliko na uspje\u0161nu antikorupcijsku pri\u010du (koju Rumunji rado uspore\u0111uju s uspjehom talijanske istrage Mani pulite<\/em>), pre\u0161u\u0107uje druge socijalne fenomene. Naravno, svi vole pri\u010de o uspjehu, osobito u Rumunjskoj gdje korupcija funkcionira i kao stigma i kao povijesno obja\u0161njenje. No, na uspjeh antikorupcijske kampanje naslanja se rastu\u0107a mo\u0107 dr\u017eavnog aparata usmjerena protiv politi\u010dke i ekonomske klase. Njegova snaga proizlazi iz sposobnosti da se izravno uskladi s globalnim silama, bilo silama globalnog kapitala (poput MMF-a) ili onim strate\u0161kim (poput ameri\u010dke vojske i ameri\u010dkih tajnih slu\u017ebi u ratu protiv terorizma, birokracije EU itd.). Time uspijeva gotovo posve zaobi\u0107i lokalnu vladaju\u0107u klasu (bilo njezine politi\u010dke, bilo poslovne frakcije), posebice jer se \u010ditava funkcija dr\u017eave usmjerila prema osuje\u0107ivanju njezinog utjecaja.<\/p>\n

Tako je antikorupcijska kampanja dovela do politi\u010dke neva\u017enosti lokalne vladaju\u0107e klase, \u0161to se dalo naslutiti ve\u0107 kad je Rumunjska pristupila NATO-u i ratu protiv terorizma i \u0161to je nenormalno oja\u010dalo tajne slu\u017ebe i lokalnu politi\u010dku kontrolu, \u010dije su aktivnosti obavijene tajno\u0161\u0107u i dostupne samo nekolicini odabranih. Drugim rije\u010dima, rumunjska bur\u017eoazija (pritom mislim na mutnu skupinu biznismena i politi\u010dke elite) stra\u0161no je oslabljena. Ve\u0107 neva\u017ena u smislu ekonomske mo\u0107i u usporedbi s globalnim kapitalom, njezin politi\u010dki utjecaj na dr\u017eavnu vlast sve je manji. \u010cak i na lokalnoj razini, gdje su “lokalne face” jasnije monopolizirale ekonomske i politi\u010dke funkcije i djelovale paternalisti\u010dki, nagriza se mo\u0107 nacionalne bur\u017eoazije. \u0160tovi\u0161e, postaje gotovo nemogu\u0107e napraviti bilo kakav korak ka dr\u017eavnoj vlasti, a da se antikorupcijska borba ne predstavi kao prioritet i ne obe\u0107a daljnji rad ovakvog sustava. I najmanja sumnja da \u0107e se umije\u0161ati u taj proces \u2013 iako bez dokaza \u2013 bila je dovoljna da trenutni premijer Victor Ponta pro\u0161le jeseni izgubi predsjedni\u010dke izbore.<\/p>\n

Danas u Rumunjskoj svjedo\u010dimo dr\u017eavi gotovo li\u0161enoj politike, koja funkcionira prema logici sui generis<\/em>, izravnom treniranju mo\u0107i tajne policije ili antikorupcijske uprave (zapravo, to dvoje je neraskidivo povezano: optu\u017enice se ve\u0107inom temelje na informacijama koje pru\u017ea tajna policija). Dr\u017eavna birokratska klasa je tako de facto<\/em> vladaju\u0107a, u sprezi s globalnom vladaju\u0107om klasom kroz njezine transnacionalne institucije. Dakle, \u010dini se da nacionalnu kompradorsku bur\u017eoaziju zamjenjuje kompradorski dr\u017eavni aparat, s vlastitom logikom i sve ve\u0107om razinom autonomije. Ta je autonomija najbolje vidljiva u mehanizmima njegove reprodukcije, jer su pristup i napredovanje u klju\u010dnim dr\u017eavnim institucijama izvan dosega politi\u010dke odluke ili javnog nadzora.<\/p>\n

Razdvajanje dr\u017eave i politike<\/strong><\/p>\n

Jedan od standardnih narativa tranzicijskog razdoblja (i na ljevici) bilo je ga\u0111anje nad slabo\u0161\u0107u dr\u017eave, stisnute izme\u0111u kompradorske postkomunisti\u010dke elite i neoliberalnih imperativa. Ona je svakako slaba u onom \u0161to je Bourdieu nazivao “lijevom rukom dr\u017eave”: u svojim skrbni\u010dkim i socijalnim funkcijama. Ostale dr\u017eavne institucije \u2013 osobito one vojne i represivne \u2013 nekontrolirano su rasle, jer su bile neophodne da bi se sve odr\u017ealo na mjestu. Nadalje, iako je dr\u017eava u uistinu pod\u010dinjenom polo\u017eaju prema globalnom kapitalu i globalnim institucijama, vrlo je mo\u0107na i represivna prema vlastitim gra\u0111anima. Ispunjavanje te funkcije ono je \u0161to zapravo odre\u0111uje dr\u017eavu kao mo\u0107nu ili slabu.<\/p>\n

Ukratko, u rumunjskom slu\u010daju ne samo da se interesi postkomunisti\u010dke bur\u017eoaske klase i oni dr\u017eavne birokracije vi\u0161e ne podudaraju, nego je autonomija birokracije od politike bez presedana u povijesti. U zadnjih 156 godina rumunjske dr\u017eavnosti, dr\u017eavna je birokracija bila potpuno podre\u0111ena klasnom projektu nacionalne bur\u017eoazije, iako s jednom vrlo va\u017enom iznimkom: vojnom diktaturom od 1940. do 1944., kada je dr\u017eavni aparat preuzeo vlast putem svojega vojnog krila.<\/p>\n

Nicos Poulantzas, gr\u010dko-francuski marksisti\u010dki politi\u010dki sociolog, upozorio je na to da se zna\u010dajan pomak u nadmo\u0107noj grani dr\u017eavnog aparata (mislio je na vojsku) ne mo\u017ee shvatiti samo unutarnjom modifikacijom te grane. Promjena uvijek dolazi modifikacijom cijelog sustava dr\u017eavnog aparata, koja pak ovisi o promjenama u odnosima proizvodnje i o razvoju klasne borbe. Upravo bismo tako trebali shvatiti trenutnu dominacije borbe protiv korupcije u Rumunjskoj (\u0161to ukratko zna\u010di prevlast tajnih slu\u017ebi i antikorupcijske uprave): kao pomak cijelog dr\u017eavnog aparata prema vi\u0161e autonomije od (lokalne) politike i prema otvorenom klasnom suo\u010davanju s njom. Dugoro\u010dne rezultate tog procesa, onkraj spektakularnih dnevnih uhi\u0107enja, jo\u0161 valja vidjeti. Dok nitko ne bi trebao \u017ealiti zbog politi\u010dke neva\u017enosti nacionalne bur\u017eoazije (kao \u0161to to \u010dine neki rumunjski stari ljevi\u010dari), ili brkati borbu protiv korupcije sa socijalnom pravdom (kao \u0161to to \u010dine neki NVO-i), svakako bismo se trebali zamisliti nad sve ve\u0107im odvajanjem dr\u017eave od politike. To barem zna\u010di druga\u010diju domenu borbe u postkomunizmu.<\/p>\n

S engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po prvi put ikad, aktualni korupcijski skandali u Rumunjskoj vi\u0161e su od uobi\u010dajenih korupcijskih skandala. Sada se napokon otvara mogu\u0107nost ozbiljnog teorijskog promi\u0161ljanja \u0161irih socijalnih transformacija…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4713,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[110,127],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-4711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-drzava","tag-korupcija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4711"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4730,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4711\/revisions\/4730"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4711"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4711"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4711"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4711"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}