{"id":47095,"date":"2024-06-12T11:36:45","date_gmt":"2024-06-12T10:36:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47095"},"modified":"2024-06-14T07:47:36","modified_gmt":"2024-06-14T06:47:36","slug":"posljednja-faza-liberalne-demencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47095","title":{"rendered":"Posljednja faza liberalne demencije"},"content":{"rendered":"\n

Kako zaustaviti rast krajnje desnice? Pitanje je koje dominira europskom \u0161tampom i politi\u010dkom arenom tamo negdje od 2015. ili 2016. godine kad je Siriza iznevjerila o\u010dekivanja gr\u010dkog naroda i tako prepustila “populisti\u010dku” palicu desnici, a Brexit nepovratno naru\u0161io uvrije\u017eene politi\u010dke koordinate. Odgovori su varirali, a inercija je odradila svoje: ideje i stavovi krajnje desnice su normalizirani. No, rasprava traje i dalje, a posljednju rundu potaknuli su izbori za Europski parlament. Pogotovo njihovi rezultati u Francuskoj i Njema\u010dkoj. A pogotovo reakcija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je raspustio parlament netom nakon \u0161to je obznanjena relativna pobjeda stranke Marine Le Pen i tako sazvao skore parlamentarne izbore.<\/p>\n\n\n\n

Sasvim o\u010dekivano, Macronova je pomalo \u0161okantna odluka isprovocirala brojna tuma\u010denja. Me\u0111u popularnijima isti\u010de se ono koje u njegovom potezu vidi navodno pronicljiv takti\u010dki manevar. Naime, Macron je, po toj interpretaciji, odlu\u010dio desnici zapravo prepustiti parlament i vladu s nadom da \u0107e se u naredne dvije godine pokazati da nije sposobna upravljati i tako izgubiti na popularnosti i reputaciji. A tada na red dolaze predsjedni\u010dki izbori na kojima bi on na krilima tog raskrinkavanja trebao glatko pobijediti Marine Le Pen i priskrbiti si jo\u0161 jedan mandat. Pojednostavljeno, desnica na vlasti u kohabitaciji s Macronom bi trebala funkcionirati kao njegova predizborna kampanja.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na to koji tip oklade stajao iza ove odluke, sama \u010dinjenica da interpretacija koja sugerira “ustupanje” vlasti radi kasnije lak\u0161e izborne pobjede u\u017eiva prili\u010dnu popularnost dovoljno govori o politi\u010dkom trenutku u kojem \u017eivimo. Bira\u010de se, dakle, nikako ne mo\u017ee uvjeriti u nesposobnost krajnje desnice i najbolja je taktika prepustiti joj vlast pa da sami to iskuse na vlastitoj ko\u017ei i vrate se provjerenim rje\u0161enjima. Da se ozbiljno raspravlja o legitimnosti i efikasnosti te taktike govori i ju\u010dera\u0161nja kolumna<\/a> Janana Ganesha na stranicama Financial Timesa. Iako je nabrojao rizike i izdvojio kontraprimjere, Ganesh se s taktikom slo\u017eio jer valjda ni\u0161ta drugo ne funkcionira. I pritom niti njemu niti ikome drugome tko se odva\u017eio braniti taktiku koja se u nogometnom \u017eargonu naziva “prepu\u0161tanje posjeda”, na pamet nije pala najjednostavnija mogu\u0107a ideja na svijetu: a da liberalni centar promijeni politike koje dovode do rasta krajnje desnice? Je li mogu\u0107e da su toliko ograni\u010deni?<\/p>\n\n\n\n

Malo \u0161to bolje ilustrira intelektualni bankrot europskog liberalizma od ideje “prepu\u0161tanja posjeda” desnici. A desnica na vlasti onda ne bi bila sposobna provoditi one politike \u2013 ozbiljne i jedine mogu\u0107e ekonomske politike \u2013 \u010dije su je posljedice zapravo na vlast i dovele. Zvu\u010di toliko bizarno da moramo ponoviti. Desnici, dakle, raste popularnost zbog politika koje provodi centar. Da bi se obranio od desnice centar joj prepu\u0161ta vlast. Desnica se poka\u017ee neuspje\u0161nom u provo\u0111enju politika centra i tako ga vrati na vlast. Centar opet po\u010dne provoditi iste politike, ali ovaj put bez bojazni jer se narod opekao u tra\u017eenju alternative. Liberalni centar je prisiljen na to jer narod ne mo\u017ee sam shvatiti ve\u0107 mu se mora pokazati primjerom koliko je u krivu. Dalje ne\u0107emo nastaviti jer ovdje vi\u0161e rije\u010di ne mogu ispuniti funkciju, samo kakav adekvatni emoji ili gif.<\/p>\n\n\n\n

Valja jo\u0161 samo naglasiti da intelektualni bankrot \u010desto vodi i u moralni bankrot. A to nam je sam Ganesh vrlo sugestivno prikazao pose\u017eu\u0107i za navodnom povijesnom lekcijom. Zapad, smatra Ganesh, nije u\u017eivao sedamdesetak godina umjerenih politika nakon Drugog svjetskog rata zbog politi\u010dkog dijaloga i suvisle razmjene argumenata. Ne, bira\u010di nisu birali ekstremnu desnicu zbog onoga \u0161to su pro\u017eivjeli neposredno pred rat i tijekom rata. Taj je strah ostao u narodnoj memoriji, a sad je, prostom smjenom generacija, i\u0161\u010deznuo. A narod ne mo\u017ee mentalnim kapacitetima uo\u010diti opasnost fa\u0161izma, ima samo traume, afekte i emocije na raspolaganju. Do\u0161li smo, dakle, do krajnje konzekvence povijesnog revizionizma i, valjda, posljednje faze liberalne demencije: fa\u0161izam je najbolji antifa\u0161izam.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako zaustaviti rast krajnje desnice? Pitanje je koje dominira europskom \u0161tampom i politi\u010dkom arenom tamo negdje od 2015. ili 2016. godine kad je Siriza iznevjerila o\u010dekivanja gr\u010dkog naroda i tako prepustila “populisti\u010dku” palicu desnici, a Brexit nepovratno naru\u0161io uvrije\u017eene politi\u010dke koordinate. Odgovori su varirali, a inercija je odradila svoje: ideje i stavovi krajnje desnice su […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47098,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275,103],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","tag-ideologija","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47095"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47100,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47095\/revisions\/47100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47095"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47095"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47095"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47095"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}