Proteklih su dana hrvatsku javnost zabavljale nevolje Domovinskog pokreta. Njihov parlamentarni zastupnik Stephen Nikola Bartulica propisno se namu\u010dio s obja\u0161njavanjem porijekla imovine i pre\u017eivljavanja s obzirom na prijavljene prihode i rashode, a na plakatima za izbore za Europski parlament potkrala im se zgodna pogre\u0161ka. Jedan od centralnih pojmova u njihovom politi\u010dkom vokabularu malo se “razgradio” i tako nehoti\u010dno uputio na svojstvenu mu prili\u010dnu klimavost: rodna ideologija postala je rodna ideologodija. Svojstvena mu klimavost mo\u017ee se pak \u010ditati i kao fleksibilnost. Radi se o pojmu dovoljno fleksibilnom da u\u010dini neke socijalne i klasne koalicije funkcionalnima.<\/p>\n\n\n\n
Priklanjanje odre\u0111enih dijelova ni\u017eih klasa politi\u010dkim projektima i idejama vi\u0161ih klasa na repertoaru je interpretacijskih aparata sociolo\u0161kih i politi\u010dkih teorija otkad se “socijalno pitanje” pojavilo u politi\u010dkom \u017eivotu tamo negdje sredinom 19. stolje\u0107a. I obja\u0161njavano je na razne na\u010dine, ovisno o ideolo\u0161kim pozicijama onih koji ga obja\u0161njavaju, ali i o stupnju defetizma, ako su te pozicije lijeve. Politi\u010dki suparnici su \u010desto priklanjanja tuma\u010dili kao dokaz nemo\u0107i marksisti\u010dke teorije koja je primat davala ekonomskim interesima. Odre\u0111ene struje unutar marksisti\u010dke teorije i socijalisti\u010dke politike olak\u0161avale su takva tuma\u010denja. I to ne samo inzistiranjem na rigidnom primatu ekonomske baze ve\u0107 i ne ba\u0161 uvjerljivim obja\u0161njenjima veza izme\u0111u baze i takozvane ideolo\u0161ke nadgradnje.<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tvena klasa kao analiti\u010dki pojam ne funkcionira tako da “isu\u0161i” dru\u0161tveni teren od usputnih i neva\u017enih aspekata kako bi se dobila \u0161to \u010di\u0161\u0107a slika. Ona funkcionira tako da taj teren dodatno zakomplicira i samim tim ponudi priliku za uvjerljivija i stabilnija obja\u0161njenja. Vratimo se pojmu spomenute rodne ideologije. Njime barataju i pripadnici ni\u017eih klasa i oni vi\u0161ih klasa. Me\u0111utim, dru\u0161tveni kontekst koji ga i jednima i drugima \u010dini uvjerljivim nije isti. Ta se uvjerljivost uvijek iznova mora “pregovarati”. Uloga odre\u0111enog ideolo\u0161kog pojma ne iscrpljuje se samo u olak\u0161avanju razumijevanja onih sfera dru\u0161tveno-politi\u010dkog \u017eivota koje “pokriva”. Ideolo\u0161ki pojmovi \u010desto slu\u017ee i kao pomagala za razrje\u0161avanje dru\u0161tvenih enigmi u sferama i koje ne “pokrivaju”.<\/p>\n\n\n\n
Rodnu je ideologiju te\u0161ko definirati. I to \u0161to ne postoji nije glavni razlog. Ali da se svesti na sve one stavove u podru\u010dju seksualnosti koji odudaraju od nekakvih navodnih biolo\u0161kih zadatosti. Rodna ideologija je zapravo nekakav postupak ma\u0161tanja ili biranja seksualne orijentacije, roda, zamjenica, bra\u010dnih zajednica koji “objektivno” ne postoje, a navodno od stvarnosti cijepljeni ljevi\u010dari ih koriste za razli\u010dite oblike dru\u0161tvenog eskapizma i podrivanje normalne, tradicionalne obitelji. Takav stav mogu, dakle, dijeliti pripadnici ni\u017eih i vi\u0161ih klasa. No, oni ne barataju istim resursima pri obradi fenomena koji spadaju pod “rodnu ideologiju”. Za ni\u017ee klase radi se o fenomenima koje u prili\u010dnoj mjeri obra\u0111uju u sferi “klasne ljubomore”. Istovremeno su njihovi \u017eivoti presudno ograni\u010deni visinom primanja i imovinom na raspolaganju i malo toga mogu birati, dok neki tamo, i to pod patronatom dr\u017eave i “elita”, doslovno mogu birati kao da ni biologija ne postoji, a kamoli ekonomija. Dok je nekima onemogu\u0107ena socijalna mobilnost, drugima je “omogu\u0107ena” biolo\u0161ka mobilnost. Pojam rodne ideologije im dopu\u0161ta da se ne bave razlozima onemogu\u0107ene socijalne mobilnosti. Razrje\u0161ava, dakle, enigme i u podru\u010djima koje ne “pokriva”.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e klase pak obra\u0111uju te fenomene pone\u0161to druk\u010dije i to iz pozicije legitimiranja vlastite klasne pozicije. Iako mogu dijeliti s pripadnicima ni\u017eih klasa sli\u010dan iskreni dojam odbojnosti prema razli\u010ditim pojavnim oblicima onoga \u0161to nazivaju rodnom ideologijom, oni taj dojam odbojnosti druk\u010dije prevode u politi\u010dki stav. Oni izjedna\u010davaju ta ma\u0161tanja i biranja druk\u010dijih seksualnih i intimnih svijetova s ma\u0161tanjem o druk\u010dijoj ekonomiji kojoj je sklona ljevica. A ta ekonomija, kao \u0161to znamo, nije realisti\u010dna i ne funkcionira. Oni, dakle, rodne ma\u0161tarije tretiraju kao i antikapitalisti\u010dke ma\u0161tarije, klasi\u010dni ljevi\u010darski odmak od realizma, bilo biolo\u0161kog bilo ekonomskog. A privilegiju za ma\u0161tanje imaju samo oni koji ne rade. I tu se polako otkriva ideolo\u0161ki lubrikant koji spaja razli\u010dite klase. Mi imamo, oni nemaju, ali svejedno oboje radimo, za razliku od ljevice koja se samo bavi ma\u0161tarijama i parazitira na nama koji radimo. Ljevica i Bartulica, da budemo precizniji, ali shvatili ste poantu. Ona glasi da uvjerljivost ideolo\u0161kih pojmova \u010desto ne ovisi o njihovom (ne)poklapanju sa stvarnim svijetom ve\u0107 o dru\u0161tvenoj ulozi koju igraju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Proteklih su dana hrvatsku javnost zabavljale nevolje Domovinskog pokreta. Njihov parlamentarni zastupnik Stephen Nikola Bartulica propisno se namu\u010dio s obja\u0161njavanjem porijekla imovine i pre\u017eivljavanja s obzirom na prijavljene prihode i rashode, a na plakatima za izbore za Europski parlament potkrala im se zgodna pogre\u0161ka. Jedan od centralnih pojmova u njihovom politi\u010dkom vokabularu malo se “razgradio” […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47069,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47066"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47071,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47066\/revisions\/47071"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47066"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47066"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47066"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47066"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}